Grad “The Line” u obliku jedne zgrade, 500 metara iznad vode, duž 170 kilometara. U Saudijskoj Arabiji, u sred pustinje. Realnost ili fantazija?

Saudijska Arabija se mijenja. Kanal YouTube prepun je vlogova u kojima možete da vidite parove u šoping molovima, muškarce u šortsevima, sa otkrivenim tetovažama. Prepuni Starbaksi, kojih kao miljenika lokalnog stanovništva ima na svakom koraku. Čak ni donedavno propisani odlasci u džamije više nijesu obavezni. Možda vam sve ovo djeluje banalno i normalno, ali zbog ovakvih stvari se u ovoj zemlji do skoro išlo u zatvor.

Zbog promjene klime, koja se iz tvrdokornog šerijata stidljivo okreće zapadnim vrijednostima, mnogi Saudijci koji su do skoro živjeli u Evropi i Americi vraćaju se kući.

Saudijska Arabija se gradi. Besomučno. Toliko, da na nekim mjestima morate hazarderski da prelazite velike bulevare sa jednog na drugi kraj. Na pješačkim ostrvima vas čeka šut i rupe. Ali biće tu trava uskoro, ironija je da će vjerovatno biti više trave, nego što je ima kod nas. U sred pustinje. Dijelom je to zbog novca, a dijelom i kulture i održavanja. Trava i zelenilo se u ovom dijelu svijeta tretira kao platina.

Saudijska Arabija je predstavila nacrte za svoj ambiciozni urbani projekat „The Line“, koji se reklamira kao grad sa jednom zgradom u pustinji koji će se protezati preko 170 kilometara i na kraju udomiti 9 miliona ljudi.

Dio projekta Neom, grandioznog plana koji je tek na začetku, predloženi futuristički grad „The Line“ biće lociran na sjeverozapadu zalivske zemlje, u blizini Crvenog mora, prema najavi prijestolonasljednika kraljevstva Mohameda bin Salmana.

„Linija“ je zamišljena kao zgrada širine 200 metara, koja djeluje kao vertikalni grad, dizajnirana 500 metara iznad nivoa mora. Prostiraće će se na 34 kvadratna kilometra, navodi se u saopštenju za javnost Saudijske vlade i ove kompanije.

Iako je većina detalja još uvijek u magli, oni koji stoje iza dizajna tvrde da će „Linija“ biti funkcionalna putem obnovljive energije, bez puteva, automobila ili emisija. Brza željeznica će povezivati njene sastavne djelove.

Kritičari su doveli u sumnju da li je projekat tehnološki izvodljiv, dok su drugi opisali viziju predstavljenu u blještavom promo video-snimku kao distopijsku.

Linija je dio saudijskog plana za ribrendiranje „Vizija 2030“. Ima tu i želje za pokazivanjem moći, inovacija, ali i kompetetivnosti sa susjedima u Zalivu, poput Dubaija i Abu Dabija, a sve u cilju etabliranja Saudijske Arabije kao turističke destinacije, koja bi dodatno preoblikovala ekonomiju kraljevstva. U ovaj zalivskoj zemlji smatraju da će im realizacija svih projekata u ekonomiji dodatno ubrizgati više od milijardu dolara.

Međutim, scene iz tržnih centara, su na neki način i mimikrija idile, pošto je Saudijska Arabija i dalje na meti kritika zbog stanja ljudskih prava. U martu je 81 muškarac pogubljen u najvećoj masovnoj egzekuciji u posljednjih nekoliko decenija, dok je, u međuvremenu, Mohamed bin Salman od strane svjetskih sila označen kao onaj koji je odobrio operaciju hvatanja ili ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija, podatak koji se nalazi i u izvještaju američke obavještajne službe.

I dok saudijska vlada uvodi periodične reforme rada, njihova ograničena priroda i slaba primjena doveli su do toga da se nastavlja sa eksploatatorskim i opasnim praksama za radnike migrante. Prema Human Rights Watch-u, milioni radnika migranata uglavnom obavljaju fizičke, službeničke i uslužne poslove u Saudijskoj Arabiji, a na udaru kritika posebno se našao sistem sponzorisanja viza, poznat kao kafala, prenosi rtcg.me.

Dizajni za neboder-ogledalo označavaju najnoviji dio razvojnog projekta Neom u Saudijskoj Arabiji, koji je počeo da se gradi 2019. godine.

Nova metropola će se navodno pokretati čistom energijom i upravljati uz pomoć vještačke inteligencije. Robotske sobarice, letjeći taksiji i džinovski naslov o vještačkom Mjesecu kao obilježja obećanog tehničkog raja.

Bin Salman je u saopštenju za javnost naveo da će se „Linija pozabaviti izazovima sa kojima se čovječanstvo suočava u urbanom životu danas i osvjetliće alternativne načine života“.

Projekat Neom podržan je sa 500 milijardi dolara od saudijske vlade i Fonda za javna ulaganja Saudijske Arabije (PIF), kojim predsjedava bin Salman, kao i lokalnih i međunarodnih investitora.

Prvobitno planiran za 2025. godinu, odlaganja su pomjerila rok završetka Neoma za još pet godina.

Saudijci imaju dovoljno primjera u bližoj okolini i svijetu koliko preveliko i nerealno sanjarenje može da košta. Veliki broj „super-projekata“ koji su propali.

U susjednom Dubaiju 2009. godine, projekat Nakheel Harbor and Tower, koji se procjenjuje na 38 milijardi dolara, otkazan je šest godina nakon inicijalnog predloga usljed globalnog ekonomskog pada.

Slična priča dogodila se i sa multimilionskim investicionim projektom iz 2003, takođe u Dubaiju, nazvanim The World (Svijet). Danas, više od 12 godina nakon završetka ovih ostrva, na njima se gotovo ništa ne gradi.

Kineska vlada se nadala da će u unutrašnjem mongolskom gradu Kangbaši jednog dana živjeti više od milion stanovnika nakon što je u njegovu izgradnju uložila više od milijardu dolara, ali do 2016. u njemu je bilo samo 10% predviđene populacije. Slične sudbine gradova duhova zadesile su i druge skupe projekte, poput kineskog finansijskog centra u Tjanđinu, i neuspjelog projekta u Nejpjidou, glavnom gradu Mjanmara.

Sjeverna Koreja je željela da hotel Riugiong od 330 metara bude najviši hotel na svijetu u glavnom gradu Pjongjangu 1989. godine. Od kada je dobio nadimak „Hotel propasti“, izgradnja nikada nije završena i, od 2019. godine, to je bila najviša nenaseljena zgrada na svijetu.

Da li će „Linija“ razbiti zlu kob velikih zalivskih projekata, od kojih su neki ipak dobili svoj puni smisao i ostvarili dobit, ostaje nam da sačekamo da vidimo.

Foto: Printscreen