Vrijedi li Twitter 44 milijarde dolara?

Ako se ovo preuzimanje kompanije ipak ne dogodi, to će u velikoj mjeri uticati i na pad akcija drugih Muskovih kompanija, prije svega automobilskog giganta Tesla i kompanije za svemirska lansiranja SpaceX. Takođe, otvoreno je i pitanje da li su društvene mreže zapravo “balon od sapunice“ te da li njihova astronomska berzanska vrijednost ima i realnu potporu u stvarnom svijetu

Najbogatiji čovjek na planeti Elon Musk odustao je nedavno od kupovine društvene mreže Twitter. Ono što je trebao biti posao decenije kada je svijet tehnologije u pitanju pretvorilo se u međusobne optužbe za kršenje propisa i zakona, kao i za lažno predstavljanje rezultata poslovanja.

Ako se ovo preuzimanje kompanije ipak ne dogodi, to će u velikoj mjeri uticati i na pad akcija drugih Muskovih kompanija, prije svega automobilskog giganta Tesla i kompanije za svemirska lansiranja SpaceX. Takođe, otvoreno je i pitanje da li su društvene mreže zapravo “balon od sapunice“ te da li njihova astronomska berzanska vrijednost ima i realnu potporu u stvarnom svijetu.

Elona Muska mnogi porede sa pionirima američke privrede i biznisa, J. P. Morganom i Henryjem Fordom. I oni su, u svoje vrijeme, uspjeli da stvore čitave privredne grane i industrijske procese koji jednostavno nisu postojali prije toga.

POČEO PROGRAMIRATI KAO DESETEOGODIŠNJAK

Musk je rođen u Pretoriji, u Južnoj Africi, 1971. godine, a od malih nogu se interesovao za letjenje, budući da je njegov otac bio pilot, ali i biznismen i delimični vlasnik rudnika dragog kamenja u Zambiji. Musk se ugledao i na djedu po majci, kanadskog avanturistu i istraživača Joshuu Haldemana, koji je samostalno preletio od Južne Afrike, preko Australije do Antarktika i nazad, u avionu sa samo jednim motorom.

Već sa deset godina Musk je programirao na kućnom računaru “VIC-20”. Sa 12 godina je kreirao svoju prvi video-igru za kućne računare i prodao je za 1.000 dolara. Kasnije je stekao univerzitetsku diplomu na Univerzitetu u Pensilvaniji, prvo iz oblasti umjetnosti, a kasnije i iz ekonomskih nauka. Još za vrijeme studija radio je u više softverskih start-up kompanija u Palo Altu i Silikonskoj dolini. Nedugo zatim je osnovao svoju prvu kompaniju – Zip2, koja je proizvodila softver za navigaciju u gradovima putem interneta. Softver je bio revolucionaran za to vrijeme, a već 1999. godine je prodat tadašnjem lideru na PC tržištu, kompaniji Compaq, za 307 miliona dolara.

Većinu ovog kapitala Musk je uložio u osnivanje nove vrste web usluga – sajt pod nazivom X.com. Ovaj web sajt je nudio čitav niz finansijskih usluga na jednom mjestu, a bio je i prvi federalno osigurani finansijski sajt. Već sledeće godine X.com se spojio sa sličnom uslugom Confinity. Usluga će kasnije biti preimenovana u PayPal, prvi online servis za slanje novca putem interneta. Za samo godinu PayPal je imao rast od čak 280 odsto i 2002. godine ga je preuzeo internet gigant eBay za 1,5 milijardu dolara, što je bio rekord u tadašnjoj tehnološkoj industriji.

Ovoliki kapital u novcu i akcijama Musk je delimično uložio u ostvarenje svog sna – kompaniju za privatna svemirska lansiranja SpaceX. Kompanija je prvu svoju raketu lansirala već 2006. godine, a samo dvije godine kasnije ući će u “koaliciju“ sa agencijom NASA kroz program CRS, za snabdijevanje Međunarodne svemirske stanice (ISS). Rakete iz programa Falcon te kapsule sa ljudskom posadom Crew Dragon su neki od najpouzdanijih resursa američkog svemirskog programa. Od 2019. godine SpaceX razvija i potpuno novi tip rakete Starship, koja će u budućnosti moći da odvede astronaute na Mjesec i Mars. Sam Musk je više puta govorio o njegovom cilju – da do 2045. godine na Marsu osnuje stalnu stanicu sa više od 1.000 ljudi.

UBJEDLJIVO NAJBOGATIJI ČOVJEK NA PLANETI

Musk je vjerovatno najpoznatiji po svojoj drugoj kompaniji – Tesla, koja je lider na polju električnih automobila i autonomne vožnje. Tesla je jedan od lidera i na polju baterija za vozila, a u skoroj budućnosti se očekuju i novi modeli automobila – Cybertruck i Tesla Roadster.

Svi ovi poslovni uspjesi su Muska načinili i najbogatijim čovjekom na planeti. Njegovo bogatstvo se kreće oko 200 milijardi dolara, iako se ova cifra stalno mijenja, usljed rasta i pada akcija. Musk je za 70 milijardi dolara bogatijih od sledećih na listi – Bernarda Arnaulta, francuskog biznismena, te Jeffa Bezosa, kolege iz Silicujimske doline, prvog čovjeka giganta Amazon. Dugogodišnji vladar ove liste, osnivač Microsofta Bill Gates, četvrti je, sa ličnim bogatstvom od 122 milijarde dolara.

Sa ovolikim bogatstvom Musk može gotovo sve što poželi. Ili – gotovo sve. Uz sve poslovne obaveze, Musk je i pasionirani “tviteraš“ i jedna od najvećih zvijezda na ovoj društvenoj mreži. Sa preko stotinu miliona followera, on ima veliki broj pasioniranih pratilaca, a njegove objave se dijele desetinama hiljada puta. Njegovi tvitovi su često i kontroverzni, a nekoliko puta su čak uticali i na pad akcija kompanije Tesla. Takvi su i bili njegovi tvitovi početkom marta ove godine, kada je kritikovao samu mrežu, navodeći da njoj ima sve manje slobode govora. Jedan od pratilaca mu je predložio da jednostavno kupi mrežu, na šta je Musk odgovorio: “A koliko ona košta?“

Već 4. aprila Musk je saopštio da je prethodna tri mjeseca kupovao akcije kompanije te da posjeduje 9,2 odsto dionica, što ga čini najvećim pojedinačnim akcionarom. Dotadašnji CEO kompanije Jack Dorsey mu je predložio da postane dio borda direktora, na šta je Musk odgovorio ponudom za kupovinu cijele kompanije. Za 54,20 dolara po akciji, koliko je Musk ponudio, cijela kompanija bi vrijedjela 43 milijarde dolara. Ovakve ponude za preuzimanje se u američkom svijetu biznisa nazivaju “hostile takeover“ (nasilno preuzimanje, kupovina sa lošim namjerama), a one nisu ni rijetkost. Štaviše, ogroman broj američkih manjih kompanija je tokom decenija na ovaj način ugašen ili izbačen sa tržišta.

HOĆE LI PLATITI MILIJARDU DOLARA ‘PENALA’?

Nekoliko dana nakon ove ponude, Musk je prodao svoje akcije u Tesli za 8,5 milijardi dolara, što je dovelo da pada povjerenja akcionara i pada vrijednosti akcija za čak 12 odsto. Upravni odbor Twittera je do početka maja prihvatio prodaju za ukupnu cijenu od 44 milijarde dolara, uz klauzulu da u slučaju da odustane Musk plati milijardu dolara odštete. Ipak, američka finansijska pravila nalažu da polovina novca mora biti u “čvrstoj valuti“, a ne u akcijama, a u sve se uključio i Komitet za kontrolu stranih ulaganja, budući da su dionice Twittera posjedovali i fondovi i banke širom svijeta. Već 11. maja je Federalna komisija za trgovinu (FTC) pokrenula istragu o ovoj kupoprodaji, dok je Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) najavila moguće stopiranje ovog posla.

Musk je, nezadovoljan odlaganjem i generalno negativnim odjekom u javnosti, kritikovao čelnike Twittera za “neiskrenost u poslovanju“, tvrdeći da je veliki broj naloga na Twitteru zapravo lažan te da se oni koriste za vještačko povećanje broja pregleda reklama koje se, naravno, plaćaju.

Jedan od velikih investitora, William Heresniak, je podnio tužbu protiv Muska, navodeći da je prekršio nekoliko zakona koji važe u Kaliforniji, gdje je i sjedište Twittera. Iako su obje komisije, FTC i SEC, početkom juna odobrile da se prodaja nastavi, Musk se već predomišljao. Ultimativno je zahtijevao od kompanije da mu prezentuju način rada “vremenske linije“ te da ga uvjere da se pregledom tvitova na javnom dijelu mreže ne manipuliše. Iako se Twitter sa ovim složio, Musk je saopštio da odustaje od kupovine kompanije.

Osmog jula je Musk, preko svojih kompanija, poslao i zvanično saopštenje o odustajanju od kupovine, ali nije poznato da li se složio i sa klauzulom o plaćanju milijardu dolara odštete. Kao glavni razlog je naveo “nespremnost Twittera da dostavi podatke o broju lažnih naloga“.

MREŽA ZA POZNATE I VISOKU POLITIKU

Broj lažnih naloga na Twitteru (nazvanih botovi, od reči robot) već je bio tema žestokih rasprava – kako u Silikonskoj dolini, tako i u Bijeloj kući, te u međunarodnim političkim krugovima. Pored Muska, jedan od naloga sa najviše pratilaca ima bivši američki predsjednik Barack Obama. Twitter je od početka shvaćen i kao neka vrsta “globalne oglasne table“ te danas gotovo da nema političara, sportiste, preduzetnika i drugih javnih ličnosti a da nisu na ovoj mreži. Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump je takođe bio jedan od najpopularnijih korisnika, sve dok mu nalog nije trajno ukinut.

Pitanje cenzure na Twitteru je i dalje aktuelno, a mnogi stručnjaci su matematičkim modelima pokazali da je sama vremenska linija na neki način manipulisana te da “vidljivost“ tvitova nije ista za sve korisnike. Zanimljivo je i da sama mreža godinama odbija zahtjeve korisnika za dodavanje “edit“ opcije, odnosno opcije ispravljanja ili mijenjanja već napisanog tvita.

Mreža navodi da svakog dana ukloni najmanje 7.000 lažnih naloga, a da trajno ugasi njih oko 5.800. Twitter je prije nekoliko godina dodao i oznaku “verified“ za javne službenike, poznate ličnosti i kompanije, ali je to samo dodatno dovelo do polarizacije među korisnicima. Takođe, primijetne su organizovane kampanje putem lažnih naloga, često da se bi se reagovalo na neku vijest ili događaj.

Nakon ubistva novinara Jamala Khashoggia, više od 3.500 naloga na Twitteru je učestovalo u kampanji odbrane saudijskog princa prestolonaslednika Mohammada Bin Salmana. Prošle godine su američke obavještajne agencije saopštile da su za ubistvo najvjerovatnije odgovorne saudijske službe bezbjednosti te da je i državni vrh u to bio upućen.

Stručnjaci procjenjuju da je 2013. godine broj lažnih naloga bio oko 20 miliona, što je bilo manje od pet odsto korisnika, ali da je danas taj broj nekoliko puta veći – neki smatraju i čak do 30 odsto. Veliku opasnost predstavljaju i softveri posebno napisani da “tvituju“ kao pravi korisnici. Oni mogu za sat vremena “napisati“ 50.000 tvitova, koristeći za to hiljade unikatnih naloga.

BRITANSKI SOFTVER POD IMENOM ‘BIRDSONG’

Edward Snowden, disident i nekadašnji visoko rangirani operativac američke obavještajne agencije NSA, otkrio je da je GHCQ, služba za sajber bezbjednost Velike Britanije, imao posebno razvijen softver pod imenom “Birdsong“ (pjesma ptica, akronim na logo Twittera – plavi ptičicu). Ovaj softver, po svjedočenju Snowdena, mogao je da samostalno kreira naloge te da objavljuje ili “retvituje“ tuđe objave. Takođe, postojao je i softverski alat “Birdstrike“, koji je mogao da prati privatne poruke desetina hiljada korisnika.

Koliko je Twitter bitan za nevladine organizacije i civilne institucije svjedoči i primjer Hong Konga. Za vrijeme protesta u Hong Kongu 2019. i 2020. godine demonstranti su se u velikoj mjeri oslanjali na Twitter kako bi stranim medijima prenijeli slike i video zapise sukoba. Iako su kineske vlasti onemogućile pristup mreži u samom gradu, istovremeno je pokrenuta akcija širenja dezinformacija, sa preko 200.000 lažnih naloga koje su kontrolisale kineske vlasti.

U maju prošle godine Twitter je uklonio objave indijskog političara iz vladajuće stranke BJP, što je dovelo do toga da kancelarije ove mreže u Nju Delhiju budu na meti policijske istrage. Veliki broj konzervativaca u SAD-u kritikuje Twitter jer i dalje dozvoljava postavljanje pornografskog materijala, uz oznaku “sensitive content“ (sadržaj za odrasle).

Izvor: Al Jazeera

Foto: Printscreen

Idi na VRH

error: Content is protected !!