NATO je proglasio Rusiju “najznačajnijom i direktnom prijetnjom” po mir i bezbednosti članica Alijanse i obećao da će osnažiti podršku Ukrajini.

Rusija, koja je prethodno označena strateškim partnerom NATO-a, u novom strateškom konceptu je nazvana glavnom prujetnjom Alijanse. NATO je optužio Rusiju da koristi “prinudu, prevrat, agresiju i pripajanje” da bi proširila svoj uticaj.

“NATO ne želi sukob i ne predstavlja prijetnju po Rusku Federaciju. Nastavićemo da odgovaramo na ruske prijetnje i neprijateljske akcije jedinstveno i odgovorno”, navodi se u dokumentu.

“Ruska invazija na Ukrajinu je direktna prijetnja po naš zapadni način života”, rekao je belgijski premijer Aleksandar De Kru, pozivajući se na šire posledice rata, kao što je rast cijena energije i hrane.

NATO je takođe obećao da će “povećati političku i praktičnu podršku” Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zato što nije još više podržao njegovu zemlju, a zatražio je i više oružja da porazi ruske snage.

Ruska invazija na susjednu zemlju primorala je NATO da u istočnoj Evropi rasporedi najviše trupa i oružja od Hladnog rata i podstakla Finsku i Švedsku da odustanu od dugogodišnjeg neutralnog statusa i pridruže se Alijansi, podseća agencija Asošijeted pres.

“Rat predsjednika (Vladimira) Putina srušio je mir u Evropi i doveo do najveće bezbjednosne krize u Evropi od Drugog svjetskog rata”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Šaljemo snažnu poruku Putinu: Nećeš pobijediti”, rekao je španski premijer Pedro Sančez.

Alijansa je obećala veću podršku za Ukrajinu, koja je od NATO članica već dobila vojnu i civilnu pomoć vrijednu više milijardi dolara. Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da će Kijev i dalje biti snabdijevan oružjem.

“Poruka je: Nastavićemo to da radimo – i to intenzivno – koliko god bude potrebno da bi omogućili Ukrajini da se odbrani”, istakao je Šolc.

Međutim, Zelenski je istakao da se politika otvorenih vrata za nove članice, po svemu sudeći, ne odnosi na njegovu zemlju.

“Politika otvorenih vrata NATO-a ne bi trebalo da podsjeća na stare prolaze u Kijevskom metrou, koji su otvoreni ali se zatvaraju kada im se približite dok ne platite. Zar Ukrajina nije platila dovoljno?”, upitao je Zelenski lidere 30 članica NATO-a na samitu u Madridu.

Zatražio je modernije artiljerijske sisteme i drugo oružje i upozorio lidere da ili obezbijede Ukrajini pomoć koja joj je potrebna da porazi Rusiiju ili “se suoči sa dugim ratom između Rusije i vas”.

“Pitanje je ko je sledeći? Moldavija? Ili baltičke zemlje? Ili Poljska? Odgovor je: sve one. Odvraćamo Rusiju da bi je spriječili da uništi nas i vas”, naglasio je ukrajinski predsjednik.

Priznao je da su mali izgledi za skoro članstvo Ukrajine u NATO, koji dozvoljava svojim članicama da naoružavaju Kijev, bez izazivanja direktnog konflikta sa nuklearno naoružanom Rusijom.

Prema NATO ugovoru, napad na bilo koju članicu smatrao bi se napadom na sve i izazvao bi vojni odgovor cijele alijanse. Američki predsjednik Džo Bajden obećao je da će na samitu u Madridu biti poslata “nepogrešiva poruka da je NATO snažan i ujedinjen”.

“Jačamo napore. Dokazujemo da je NATO sada potrebniji nego ikada ranije”, poručio je Bajden. Takođe je najavio veliko povećanje američkog vojnog prisustva u Evropi, uključujući i stalnu američku bazu u Poljskoj, još dva ratna razarača u Španiji i dvije dodatne eskadrile borbenih aviona F35 u Velikoj Britaniji.

Rat u Ukrajini je doveo do najvećeg pojačanja NATO snaga u istočnoj Evropi, a lideri na samitu su usaglasili povećanje snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 trupa, do naredne godine. Stoltenberg je ocijenio da je to deo “najveće izmjene kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata”.

Samit je otvoren sa jednim riješenim problemom – nakon što je Turska u utorak pristala da odustane od protivljenja članstvu Švedske i Finske, dvijema zemljama u srijedu je upućena formalna pozivnica.

Ratifikacija protokola o pristupanju dvije zemlje vjerovatno će trajati do godinu, ali kada taj proces bude završen, Finska i Švedska će biti pokrivene članom 5 o kolektivnoj odbrani.

“Osiguraćemo da možemo da zaštitimo sve saveznike, uključujući Finsku i Švedsku”, rekao je Stoltenberg.

U strateškom konceptu, Kina je prvi put nazvana izazovom. NATO lideri su poručili da, za razliku od Rusije, čiji je rat u Ukrajini izazvao ozbiljnu zabrinutost baltičkih zemalja zbog mogućeg napada na teritoriju Alijanse, Kina nije suparnik. Međutim, Stoltenberg je više puta pozvao Peking da osudi rusku invaziju na Ukrajinu, koju Moskva zove “specijalnom vojnom operacijom”, prenosi Rojters.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji na poziv Generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga predvodi crnogorsku delegaciju na Samitu NATO u Madridu, izrazio je u srijedu “nepokolebljivu i sveobuhvatnu podršku Ukrajini i herojskoj borbi ukrajinskog naroda”.

“Snažne poruke jedinstva i odlučnosti na Samitu u Madridu. Odbrana teritorija saveznica i euroatlantskih vrijednosti ostaju ključna misija Alijanse. Transatlantska veza jača nego ikada. Politika otvorenih vrata se nastavlja”, poručio je Đukanović na Twitteru, prenosi Glas Amerike.

Đukanović je rekao da “savez slobodnih demokratija postaje bogatiji za dvije nove članice – Finsku i Švedsku”.

“NATO nastavlja da potvrđuje svoju opravdanost i potrebu, i kroz novi strateški koncept unapređuje spremnost i sposobnost za ubjedljive odgovore na sadašnje i buduće izazove i prijetnje”, rekao je Đukanović.

On je poručio da “Crna Gora ostaje odgovoran i pouzdan saveznik” Alijanse.

Đukanović je u Madridu, zajedno sa članovima crnogorske delegacije, u utorak veče prisustvovao večeri koju je priredio španski kralj Filip VI, tokom koje se susreo i sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

Foto: Printscreen/The Sun