Kada je 28. juna 2006. godine Crna Gora postala 192. punopravna članica Ujedinjenih nacija i kada se crnogorska zastava prvi put zavijorila na Ist Riveru, oko stotinu crnogorskih državljana je prisustvovalo tom svečanom činu i radovalo se boljim vremenima za svoju domovinu i sve narode u njoj.

Dan prije nego što će se navršiti petnaestogodišnjica od prijema, 27 juna 2021. godine, crnogorski državljani su ponovo došli ispred zgrade Ujedinjenih nacija, s državnim zastavama u rukama i s antifašističkim obilježjima na grudima i sa jasnom porukom za sve ljude u Crnoj Gori:

“Pružamo podršku svim progresivnim snagama koje brane temeljne vrijednosti građanske, sekularne i antifašističke Crne Gore. Vladi Crne Gore poručujemo da smo mi u Crnoj Gori svoji na svome i da odustane od namjere da ukine naša biračka i druga prava. Poručujemo im da mi u domovini ne želimo da budemo stranci i da ćemo naša prava braniti svim zakonom dozvoljenim sredstvima”,  poručuju iz Koordinacionog odbora državljana Crne Gore na privremenom radu u SAD, koji je bio organizator Patriotske auto-kolone.

VLADA CRNE GORE IGNORISALA SVOJE DRŽAVLJANE, AMERIČKA AMBASADORKA IM ODGOVORILA

Nakon 30. avgusta prošle godine i promjene vlasti, iseljenici iz Crne Gore su se našli na udaru Krivokapićeve vlade i njihovih partnera. Žigosani od nove većine kao podržavaoci Mila Đukanovića i partija koje su donedavno vršile vlast odmah je od ⁶poslanika iz redova Demokratskog fronta pokrenuto pitanje oduzimanja biračkog prava iseljenicima, a premijer Krivokapić je najavio dodjelu državljanstava ljudima iz Srbije, BiH, Rusije…

Slijedila su brojna obraćanja iseljeničkih organizacija državnim organima Crne Gore. Pisalo se sa svih kontinenata. Iza jednog od pisama je stalo preko 50 iseljeničkih organizacija. Međutim, nikakvog odgovora nije bilo.

Čak ni onog potvrdnog da su dobili pismo!

Revolt kod državljana Crne Gore je rastao. U Njujorku je osnovan Koordinacioni odbor državljana Crne Gore na privremenom radu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Slijedilo je obraćanje Ambasadi SAD u Podgorici.

Za razliku od Vlade Crne Gore,  američka ambasadorka je odgovorila na pismo.

Dijaspora je zbila redove i isplanirano je održavanje Patriotske auto-kolone u Njujorku.

Okupljanje je zakazano u Astorija parku gdje su se okupili brojne patrote, kao i predstavnici ovdašnjih organizacija i fondacija.

Među prisutnima je viđena velika odlučnost da se istraje u namjeri zaštite svojih prava, a našem reporteru je kazano i da su državljani Crne Gore spremni i na organizaciju protesta u Njujorku i Vašingtonu.

“Jutros smo se okupili prije svega da damo podršku progresivnim snagama u Crnoj Gori koje na sličan način protestuju iz nedjelje u nedjelju, brane i bore se za opstanak Crne Gore kao građanske, sekularne i antifašističke države. Svaki dan je bitan i bitno je organizovati se. Svako od nas, ne kao iseljenik iz Crne Gore, nego građanin svijeta ima ulogu i trebalo bi  svakog dana da promoviše ove temeljne vrijednosti. Samo tako, organizovani i u što većem broju možemo uticati i doprinijeti da se čujemo i promovišemo temeljne vrijednsti jedne napredne otvorene za sve Crne Gore, naše domovine . Ovo je prvo okupljanje ovakve vrste, a sigurno ne i posljednje. Koliko nas je danas ovdje samo dokazujemo da se možemo okupiti kad hoćemo i kad postoje valjani razlozi za to”, poručeno je iz Koordinacionog odbora.

Istaknuta je posebna podrška antifašističkom protestima.

“Svjedoci smo da su na žestokom udaru antifašisticke tekovine Cne Gore. Nedavno skandalozno skrnavljenja spomenika Ljuba Čupića u Nikšiću je uzburkalo crnogorsku javnost i  pokrenulo  antifašističke proteste širom Crne Gore.

Za mlađe samo par riječi o tome ko je Ljubo Čupic, narodni heroj u narodu poznat kao crnogorski Če Gevara. Rođen je 1913. godine u Argentini u emigrantskoj crnogorskoj porodici. 1930. godine se vraća  u Nikšić i nakon završene srednje škole studira pravo u Beogradu gdje se kao i većina progresivne omladine pridružuje komunističkoj partiji 1940 . Nakon okupacije Jugoslavije vraća se u Nikšić i aktivan je organizaciji ustanka. Uhapšen je od strane četnika u aprilu 1942. Nakon mučenja u zatvoru odlukom prijekog suda pogubljen je. Preko Nikšićkog korza sproveli su ga na strijeljanje u lancima. Prije javnog pogubljena pozdravio je i bodrio svoje prijatelje i okupljeni narod koji je bio prinuđen da prisustvuje ovom strašnom događaju. Odatle potiče ta nevjerovatna slika sa osmjehom koja je obišla svijet i koja je postala  simbol antifašizma”, kazali su organizatori.

Istaknuto je zalaganje za demokratsku Crnu Goru, jednakih prava i sloboda za sve njene građane, državu socijane pravde, gdje ce liječenje biti dostupno svima i na isti način.

“Obrazovanje lišeno partijskih i vjerskih uticaja, koje će baštiniti temeljne vrijednosti na kojima počiva građanska, sekularna Crna Gora, gje se istorijske činjenice neće mijenjati i interpretirati da bi se udovoljilo trenutnoj vladajućoj garnituri, gdje će se znati kako štititi kulturno-istorijske spomenike. Država u kojoj će konačno biti profesionalizovana državna uprava. Država u kojoj neće biti nepotizma i partijskog zapošljavanja. Želimo  Crnu Goru kao članicu Evropske unije…”, poručeno je iz Njujorka.

Premijeru Zdravku Krivokapiću i Vladi Crne Gore je poručeno da nijesu izmanipulisani.

“Dobro ih čujemo. Teško je utišati buku i otvoreni napad  od strane vladajuće strukture na crnogorske iseljenike bez obzira na neke pokušaje kontakta sa ‘lojalnom dijasporom’. Nema  igranja sa našim ljudskim pravima. U Crnoj Gori smo svoji na svome! Ne želimo drugačiji tretman”, kazali su organizatori.

AMBASADOR ŽELJKO STAMATOVIĆ UZ DRŽAVLJANE CRNE GORE

Auto-kolona je iz Astorije krenula oko 9 časova, a usput su joj se priključivali brojni automobile sa državnim obilježjima Crne Gore.

U koloni na Menhetnu je bilo preko 200 automobila i jedan motorciklista.

Dolazak ispred zgrade Ujedinjenih nacija i polusatno zadržavanje kolone ispred, pokazalo je da su državljani Crne Gore spremni da odbrane svoja prava.

Slijedilo je fotografisanje za uspomenu.

Da ostane trag da su državljani Crne Gore, dan prije nego što će se navršiti petnaestogodišnjica od prijema svoje domovine u UN, došli ispred i dali podršku snagama koje se bore za građansku, sekularnu i antifašističku Crnu Goru.

Vrijedi istaći da se ambasador Željko Stamatović, koji u Njujorku obavlja funkciju generalnog konzula, priključio crnogorskim državljanima u auto-koloni i bio s njima ispred zgrade Ujedinjenih nacija.

Sead Hodžić