Američki predsjednik Džo Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin okončali su samit u Ženevi dogovorom da vrate ambasadore svojih zemalja na njihove položaje u Vašingtonu i Moskvi i planom da započnu rad na zamjeni posljednjeg preostalog sporazuma između dvije zemlje o kontroli nuklearnog naoružanja. Dvojica lidera su samit opisala kao konstruktivan i bez tenzija, iako je bio više pragmatičan nego prijateljski.

Bajden i Putin ujedno su iznijeli drastično različite poglede na aktuelna sporna pitanja, uključujući sajber napade i hakerske ucjene koje su potekle iz Rusije.

Putin je ponovo iznio tvrdnju da njegova zemlja nije imala veze sa tim napadima, uprkos američkim obavještajnim podacima koji pokazuju suprotno. Bajden je, za to vrijeme, jasno stavio na znanje da ukoliko Rusija pređe određene crvene linije – uključujući napade na veliku američku infrastrukturu – njegova administracija će odogovoriti i “posljedice toga bi bile razorne”.

U zajedničkom saopštenju poslije samita, Bajden i Putin su saopštili da “u nuklearnom ratu nema pobjednika i on nikada ne bi smio da se vodi.”

​”Mi, predsjednici SAD Džozef R. Bajden i Ruske Federacije Vladimir Putin, primjećujemo da su SAD i Rusija demonstrirale da, čak i u periodu napetosti, uspijevaju da ostvare napredak u vezi sa našim zajedničkim ciljevima da se osigura predvidljivost u strateškoj sferi i da se smanji rizik oružanog konflikta i prijetnje nuklearnog rata”, navodi se u zajedničkom saopštenju koje je objavila Bijela kuća.

U saopštenju se ističe da je nedavni produžetak sporazuma START primjer zajedničke posvećenosti kontroli nuklearnog naoružanja i zaključuje da će se SAD i Rusija u bliskoj budućnosti upustiti u “odmjeren i dugoročan” dijalog o strateškoj stabilnosti.

Samit Bajden-Putin trajao je više od tri sata i bio je prvi od kada je američki predsjednik preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižoj tački.

“Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao – da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese”, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Bajden, koji je dodao da “ništa ne može da zamijeni direktne razgovore lidera, licem u lice”.

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Bajden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi sajber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Bajden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Bajden je rekao da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je takođe izjavio da nikome nije u interesu “novi hladni rat” i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

“Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bajdenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju”, rekao je Vladimir Putin novinarima u Ženevi, kojima se prvi obratio u okviru planiranih odvojenih konferencija za medije.

Ukazao je da nije osjećao pritisak tokom razgovora sa Bajdenom, kao i da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Bajden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom u jednom televizijskom intervjuu – odgovorio potvrdno.

“Bajden je veoma konstruktivan i iskusan partner i veoma smo se dobro razumjeli”, rekao je Putin novinarima.

Takođe, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

“Saglasili smo se da započnemo konsultacije o sajber bezbjednosti”, potvrdio je predsjednik Rusije.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su sajber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Vladimir Putin je tokom obraćanja novinarima precizirao i da dvojica državnika jedan drugog nisu pozvali u uzvratne posjete.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi – ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

“Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje”, rekao je on govoreći o sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren, ali je svejedno izabrao da se vrati u zemlju.

Takođe, ruski predsjednik je prenio da je Bajden inicirao pitanje rada Radija Slobodna Evropa, jedne od medijskih platformi Američke agencije za globalne medije (USAGM), koji se u Rusiji našao na udaru kontroverznog Zakona o stranim agentima zbog čega su mu zamrznuti računi i bio je osuđivan na plaćanje novčanih kazni.

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

“Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo”, kazao je Putin.

Bajden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

Prvom delu sastanka prisustvovali su i ministri spoljnih poslova dve zemlje Entoni Blinken i Sergej Lavrov, kao i dvoje prevodilaca. Bilo je najavljeno da će im se kasnije tokom sesije pridružiti saradnici – sa američke strane savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven, Viktorija Nuland, podsekretar za politička pitanja, američki ambasador u Rusiji Džon Saliven i stručnjaci za Rusiju iz Savjeta za nacionalnu bezbednost Erik Grin i Stergos Kaludis.

U ruskoj delegaciji su Lavrov, Putinov savjetnik za spoljnopolitičke odnose Juri Ušakov, zamjenik šefa diplomatije Sergej Rjabkov, načelnik generalštaba ruske vojske Valeri Gerasimov, ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov, izaslanici Kremlja za Ukrajinu i Siriju, i Putinov portparol Dmitrij Peskov.

Početak samita je obeležilo nekoliko minuta haosa – gužve, guranja i raspravljanja američkih i ruskih novinara i obezbjeđenja, prenosi Asošijeted pres. Organizatori su pustili novinare u sobu gdje se održava sastanak na nekoliko minuta, što je uobičajeno pre takvih sastanaka, ali ih je rusko i američko obezbjeđenje u početku blokiralo kada su pokušali da uđu u prostoriju. Američki novinari kažu da su ih pripadnici ruskog obezbjeđenja ali i ruski novinari vukli za ruke i odjeću, pri čemu je jedan američki reporter oboren na zemlju. Situacija se zatim smirila.

Foto: Printscreen/Glas Amerike