Da li je Tramp zaista spreman da plati reizbor američkim životima? Žuri mu se da otvori zemlju po svaku cijenu i to će mu možda poći za rukom
Američki zdravstveni zvaničnici i brojni kritičari Trampa ukazuju da se otvaranjem radnji, restorana, frizerskih salona, bioskopa i barova, čak i sa smanjenim kapacitetom, rizikuje novo širenje epidemije čak i prije očekivane pojave virusa na jesen. Tramp je priznao da će životi biti izgubljeni ali kaže da nema alternative obnovi ekonomije od koje zavisi mnogo ljudi – ali i njegov reizbor, ukazuje CNN
Donald Tramp (Foto: Printscreen/The Sun)
U pohodu da otvori Ameriku predsjednik Donald Tramp priprema se za izbore smatrajući da ima bolji osjećaj za raspoloženje u svojoj zemlji od svojih rivala. Međutim, njegovo odbacivanje struke i nauke i napori da što prije pokrene ekonomiju dok se nacija i dalje bori sa pandemijom korona virusa mogla bi se pokazati katastrofalnom u zemlji u kojoj je već umrlo preko 85.000 ljudi.
Ipak, izgleda da je to cijena koju je Tramp spreman da plati, jer se on obraća milionima Amerikanaca koji u pandemiji nisu izgubili svoje živote već poslove, a to je poruka koja bi mogla da ima odjeka, piše CNN.
U saveznim američkim državama u kojima virus nije odnio veći danak u životima, pandemija može da djeluje daleko, ali ekonomija je svuda pogođena i možda će izazvati političku oluju na štetu demokrata, ako Tramp umije da ih prikaže kao tvrdoglave protivnike povratka na radna mjesta ili odgovorne za privremena odsustva koja su se pretvorila u gubitak poslova.
Tramp je 2016, tokom prve predsjedničke kampanje, zbunio političku klasu kad se okrenuo ka “zaboravljenim Amerikancima”, koji su izgubili svoje poslove u industrijskim centrima zbog jeftine radne snage u Aziji i zasitili se obećanja politički korektnih, “globalističkih” političara iz obje partije.
Četiri godine kasnije, predsjednik koji odbija da nosi masku na licu šalje poruku prkosa svojim pristalicama i ponovo bira put ignorisanja upozorenja koje iznose stručnjaci.
U SAD je od početka pandemije korona virusa do današnjeg dana zabilježeno 1.484.285 oboljelih, a 88.507 smrtnih slučajeva, podaci su Worldofmeters.info. Iako je zemlja na prvom mjestu ove crne liste, trenutno nema registrovanih novih, aktivnih slučajeva zaraze.
Tramp odbija da nosi masku (Foto: Printscreen/Rojters)
Američki zdravstveni zvaničnici i brojni kritičari Trampa ukazuju da se otvaranjem radnji, restorana, frizerskih salona, bioskopa i barova, čak i sa smanjenim kapacitetom, rizikuje novo širenje epidemije čak i prije očekivane pojave virusa na jesen. Tramp je priznao da će životi biti izgubljeni ali kaže da nema alternative obnovi ekonomije od koje zavisi mnogo ljudi – ali i njegov reizbor, ukazuje CNN.
“Da li će neki ljudi biti teško pogođeni? Da. Ali, mi moramo da otvorimo našu zemlju i moramo je otvoriti uskoro”, rekao je on početkom mjeseca.
Njegov ekonomski savjetnik Piter Navaro je u četvrtak rekao za CNN da “neće više biti ekonomije ako se uskoro ne otvore”.
Uspjeh ili neuspjeh Trampove rizične akcije bar djelimično zavisi od veoma zaraznog virusa za kojeg još nema vakcine ili odobrene terapije. Ako pandemija oslabi a države koje se otvaraju stvore privid normalnog života, Tramp bi mogao da stekne pohvale zbog svojih ranih poziva na oživljavanje ekonomije. Međutim, ako otvaranje država dovede do ponovnog širenja virusa sa zimom na horizontu, postaviće se pitanja o njegovom vođstvu i traćenju ljudskih života, prenosi “Blic”.
Kako će trauma pandemije oblikovati raspoloženje glasača biće najintrigantnije političko pitanje u mjesecima koji dolaze. Da li su Trampovi loši koraci već udaljili potreban broj glasača iz sving država – posebno kako ukazuje CNN u bloku žena iz predgrađa – dovoljno da Džozef Bajden postane predsjednik?
Trampovi pozivi za otvaranje pokazuju kako on iskorišćava duboke ideološke i kulturne podjele u zemlji, navodi CNN. On snažno podržava konzervativne demonstrante kojima su na meti demokratski guverneri koji su naredili karantin, iako ankete pokazuju da su nezadovoljni u manjini.
Tramp nikada nije dijelio viziju svog prethodnika Baraka Obame o ujedinjenoj Americi, već je radio na tome da ojača konzervativni dio zemlje. Zagovarajući otvaranje on se svrstava u red konzervativaca sa Srednjeg zapada i Juga SAD koji čine njegovu političku bazu. Srednja klasa glasača sa obala i u velikim gradovima vjerovatno će svoj glas dati demokratama. Ali, ekonomski udar je disproporcionalno pogodio nisko plaćene radnike koji će vjerovatno biti otpušteni.
Predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel je rekao u srijedu da 40 odsto otpuštenih radnika u martu potiče iz domaćinstava koja zarađuju manje od 40.000 dolara godišnje. Ipak, radnici na manualnim i nisko plaćenim uslužnim poslovima – koji su nesrazmjerno popunjeni pripadnicima manjina – takođe su u riziku od infekcije, pa ne stoji da se svaki radnik slaže sa Trampom.
Komentari