Kada su saznali da četnici planiraju akciju u tom selu, pomogli su svojim komšijama da izbjegnu u susjedno Čajniče. U znak odmazde, četnici su na svirep način pogubili Pavla u blizini zapaljene džamije. Od džamije je ostala kamena munara, koja je srušena eksplozivom 20. maja 1993. Džamija je obnovljena i svečano otvorena 2017. godine

Foto: Printscreen/Al Jazeera

Pavle Đerković žrtvovao je život 1943. godine braneći džamiju u selu Bukovica u Crnoj Gori od rušenja.

Njegova snaha Joka i on spasili su stanovnike zaseoka Raščići od pokolja tokom Drugog svjetskog rata.

Kada su saznali da četnici planiraju akciju u tom selu, pomogli su svojim komšijama da izbjegnu u susjedno Čajniče.

U znak odmazde, četnici su na svirep način pogubili Pavla u blizini zapaljene džamije.

Od džamije je ostala kamena munara, koja je srušena eksplozivom 20. maja 1993. Džamija je obnovljena i svečano otvorena 2017. godine.

Na ceremoniji otvorenja posebna plaketa uručena je Pavlovom unuku Radomanu Đerkoviću. On je podsjetio na požrtvovan čin svog djeda.

“Naš đed Pavle u to vrijeme, on je saznao šta će se desiti ovdje, kakvo zlo. Pa je požurio da spasi to zlo i spasio je zahvaljujući Bogu i njemu, njegovoj mudrosti, njegovoj ljubavi prema svojim komšijama, prema ljudima i prema Bogu – on je spasio ovaj ovdje živalj koji je otišao, sklonio se… Žene i djeca su presvučena u odjeću pravoslavnih, a muški su pobjegli u šume.

Foto: Printscreen/Al Jazeera

Kad je to završio, otišao je kući i rekao: ‘Ako budu saznali, oni će me strijeljati’. I tako se i desilo. On je otišao, sklonio se… Kad su saznali da je on to učinio, doveli su ga iz livade gdje je čuvao ovce, doveli ga ispred ove svetinje, oborili ga kundacima i na najsvirepiji način u ljudskom rodu – uhvatili su psa šarova, pa su glavu pseću stavili na njegovu glavu. Jednim metkom su pucali kroz obadvije glave”, ispričao je Radoman, prenosi Al Jazeera.

Od 4. do 7. februara 1943. cijela Bukovica je popaljena, a veliki broj stanovnika je ubijen na surov način. Za tri dana uništene su cijele porodice, tako da mnogih prezimena danas uopšte nema.

Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića, ubijeno je skoro 9.200 muslimana, od čega 1.200 muškaraca i do 8.000 žena, staraca i djece.

Bukovica je bila meta etničkog čišćenja i devedesetih godina prošlog vijeka. Početkom 1992. godine raseljena su 24 sela, a do 1995. godine ubijeno je šest civila.

Prema podacima sa posljednjih izbora, u Bukovici danas živi 45 Bošnjaka i 114 Srba.