Oko 150.000 tajnih dokumenata otkriva: Zašto je Izrael 1967. godine krenuo u rat

Ova dokumenta oslikavaju stanje straha i zabrinutosti u kojim je živjelo izraelsko društvo, što potvrđuju i riječi tadašnjeg premijera Levija Eshkola. Potaknut time, vojni vrh odlučuje da riješi situaciju preventivnim ratom, dok su arapske države i predsjednik Gamal Abdel Naser okupirani ratom u Jemenu. Rat bi pomogao Izraelu da ostvari vojne uspjehe koji podrazumijevaju okupaciju novih teritorija…

Foto: Youtube

Kancelarija vojne cenzure u Izraelu, koja djeluje u sklopu vojne obavještajne službe, dozvolila je izraelskom Nacionalnom arhivu da otkrije blizu 150.000 dokumenata koji se odnose na razgovore izraelskih zvaničnika o političkim i sigurnosnim pitanjima uoči i nakon rata 1967. godine.

Prema dokumentima, sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, izraelska vojska je bila spremna za rat u maju 1967. godine, s tim što još nisu postojale odluke o okupaciji Zapadne obale, Pojasa Gaze, Istočnog Jerusalima, Golanske visoravni i Sinajskog poluostrva.

Napredak koji je ostvaren tokom tog rata, okupacijom novih palestinskih i arapskih teritorija, izraelski vojni vrh pripisuje “razvoju situacije na terenu i slabljenju arapske vojske i njenom povlačenju”.

Ova dokumenta oslikavaju stanje straha i zabrinutosti u kojim je živjelo izraelsko društvo, što potvrđuju i riječi tadašnjeg premijera Levija Eshkola.

Potaknut time, vojni vrh odlučuje da riješi situaciju preventivnim ratom, dok su arapske države i predsjednik Gamal Abdel Naser okupirani ratom u Jemenu. Rat bi pomogao Izraelu da ostvari vojne uspjehe koji podrazumijevaju okupaciju novih teritorija.

Te teritorije bi postale predmet pregovora i sporazuma u bilo kojem rješavanju arapsko-izraelskog sukoba u budućnosti.   

ZASTRAŠIVANJA

Dokumenta otkrivaju da je izraelsko vojno rukovodstvo dramatizovalo situaciju, govoreći o opasnosti koja prijeti opstanku jevrejske države nakon 19 godina palestinske Nakbe.

Kada su velike egipatske kopnene snage prešle Suecki kanal i stacionirale se na Sinajskom poluostrvu, ministar odbrane Moshe Dayan uoči samog rata iznosi predviđanja da će egipatska vojska uspjeti da okupira jug Izraela. To je navelo Eskholovu vladu da naredi izraelskoj vojsci da stupi u punu borbenu pripravnost.

Prvog dana rata, Dayan je upozorio na mogućnost da egipatska vojska dođe do periferije Tel Aviva i predviđao da će jordanska vojska zauzeti Zapadni Jerusalim.

Takođe je, piše Al Jazeera, govorio kako će odredi egipatske vojske ući u Tel Aviv i ubiti hiljade Izraelaca, što je navelo političke aktere da prihvate stavove vojnog rukovodstva i intenziviraju kopnene borbe na dva fronta – Sinaju i Jordanu.

Prikrivane su i procjene izraelskih obavještajnih službi o rizicima u slučaju da egipatske vazdušne snage unište izraelske nuklearne reaktore.

Dokumenta otkrivaju da su egipatski avioni preletjeli početkom maja 1967. godine iznad izraelskog nuklearnog reaktora Dimona, što je navelo Tel Aviv da započne vojne operacije na dva fronta – u Jordanu i Siriji, kako bi ispitali svoju sposobnost za veliko vojno djelovanje i testirali spremnost arapskih armija za rat.

Da bi se potvrdila spremnost vojske i njena sposobnost da okonča rat i ostvari pobjedu na tri fronta, 2. juna, samo tri dana prije izbijanja rata, održavaju se sjednice vlade na kojima je učestvovalo i vojno rukovodstvo.

Tadašnji načelnik Generalštaba Yitzhak Rabin je potvrdio spremnost izraelske vojske da zauzme Damask, dok je Ariel Sharon, komandant oklopne divizije u to vrijeme, pozvao vladu da krene u rat, naglasivši spremnost vojske da uništi arapske snage na bojnom polju.

Foto: Wikipedia

“Ako Izrael ne pokrene napad”, izjavio je tada Yitzhak Rabin, “to će biti velika opasnost za postojanje Izraela. Rat će onda biti težak i bolan i generiraće dvostruke gubitke”.

VOJNA CENZURA

Vojna cenzura je zabranila desetine protokola i zapisnika sa sjednica. Još se smatraju tajnim hiljade dokumenata koji se tiču ratnih zločina izraelske vojske na sva tri fronta, kršenja ljudskih prava, protjerivanja gotovo 400.000 Egipćana i Sirijaca, kao i neetičnog ponašanja prema arapskim zarobljenicima, civilima i vojnicima.

Cenzurom se nastoje prikriti podaci o tome da li su izraelska vojska ili izraelsko rukovodstvo izdavali naredbe za činjenje ovih zločina.

Yaakov Lazovik, šef izraelske službe za arhiv, naglašava da je “prvi put nakon pedeset godina moguće pratiti dinamiku vlade kada je riječ o Šestodnevnom ratu i kakvi su bili preliminarni stavovi ministara u pogledu budućnosti okupiranih palestinskih teritorija”.

Prikrivanje ovih dokumenata pripisuje “strahu da bi širenje tih informacija moglo ići na štetu sigurnosti zemlje i njenih vanjskih odnosa”.

“ALTERNATIVNA DOMOVINA”

Nakon što se rat smirio, konkretnije 15. juna, uži kabinet izraelske vlade je istraživao različite opcije za okupirane teritorije. Prema dokumentima, vlada je odlučila da pokaže spremnost da pregovara vezano za zemlju koju je okupirala na Sinaju i Golanu, ali da se suzdrži od pregovora o budućnosti teritorija na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalimu i da ih zadrži pod izraelskim suverenitetom.

Iznesena je ideja o alternativnoj domovini za Palestince i mogućnost njihovog prebacivanja na teritoriju Iraka. Eshkol je tada rekao: “Da je do nas, mi bismo poslali Arape u Brazil”.

Tadašnji ministar vanjskih poslova Abba Eban upozorio je na “bure baruta” i pojasnio opasnost okupacije koju Izrael sprovodi nad Zapadnom obalom i Pojasom Gaze.

Eban u odlomcima govora, koje su objavili izraelski mediji, kaže: “Imamo dva naroda – jedan uživa puna građanska prava, a drugi je lišen svih prava”.

Dodao je da je “teško stati u odbranu ovakvog programa za dva sloja stanovništva, čak i u okviru jevrejske istorije”.

“Svijet će podržati pokret otpora koji vodi 1,5 miliona Palestinaca pod okupacijom”, rekao je on.

Ministar pravde Ya’akov Shapira je rekao: “Oni su stanovnici te zemlje koju vi sada kontrolišete. Ne postoji razlog za protjerivanje Arapa i njihovo premještanje u Irak”.

Eshkola te riječi nisu uvjerile pa je odgovorio: “Mi nismo uljezi ovdje, rekli smo da je zemlja Izraela naše pravo”.

Ova dokumenta pokazuju kako je rastao moral izraelske vlade tokom rata, od straha do radosti nakon uništenja egipatskih vazdušnih snaga i izraelskog napretka na sirijskom i jordanskom frontu.

Ministar vanjskih poslova Abba Eban 14. juna je rekao izraelskoj vladi: “Istorija čovječanstva nije vidjela nešto slično uspjehu koji je postigla javna diplomatija Izraela u posljednjih mjesec dana. Izrael se širi i širi, a svijet aplaudira”. 

Kancelarija vojne cenzure u Izraelu, koja djeluje u sklopu vojne obavještajne službe, dozvolila je izraelskom Nacionalnom arhivu da otkrije blizu 150.000 dokumenata koji se odnose na razgovore izraelskih zvaničnika o političkim i sigurnosnim pitanjima uoči i nakon rata 1967. godine.

Prema dokumentima, sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, izraelska vojska je bila spremna za rat u maju 1967. godine, s tim što još nisu postojale odluke o okupaciji Zapadne obale, Pojasa Gaze, Istočnog Jerusalima, Golanske visoravni i Sinajskog poluostrva.

Foto: Youtube/Printscreen

Napredak koji je ostvaren tokom tog rata, okupacijom novih palestinskih i arapskih teritorija, izraelski vojni vrh pripisuje “razvoju situacije na terenu i slabljenju arapske vojske i njenom povlačenju”.

Ova dokumenta oslikavaju stanje straha i zabrinutosti u kojim je živjelo izraelsko društvo, što potvrđuju i riječi tadašnjeg premijera Levija Eshkola.

Potaknut time, vojni vrh odlučuje da riješi situaciju preventivnim ratom, dok su arapske države i predsjednik Gamal Abdel Naser okupirani ratom u Jemenu. Rat bi pomogao Izraelu da ostvari vojne uspjehe koji podrazumijevaju okupaciju novih teritorija.

Te teritorije bi postale predmet pregovora i sporazuma u bilo kojem rješavanju arapsko-izraelskog sukoba u budućnosti.   

ZASTRAŠIVANJA

Dokumenta otkrivaju da je izraelsko vojno rukovodstvo dramatizovalo situaciju, govoreći o opasnosti koja prijeti opstanku jevrejske države nakon 19 godina palestinske Nakbe.

Kada su velike egipatske kopnene snage prešle Suecki kanal i stacionirale se na Sinajskom poluostrvu, ministar odbrane Moshe Dayan uoči samog rata iznosi predviđanja da će egipatska vojska uspjeti da okupira jug Izraela. To je navelo Eskholovu vladu da naredi izraelskoj vojsci da stupi u punu borbenu pripravnost.

Prvog dana rata, Dayan je upozorio na mogućnost da egipatska vojska dođe do periferije Tel Aviva i predviđao da će jordanska vojska zauzeti Zapadni Jerusalim.

Takođe je, piše Al Jazeera, govorio kako će odredi egipatske vojske ući u Tel Aviv i ubiti hiljade Izraelaca, što je navelo političke aktere da prihvate stavove vojnog rukovodstva i intenziviraju kopnene borbe na dva fronta – Sinaju i Jordanu.

Prikrivane su i procjene izraelskih obavještajnih službi o rizicima u slučaju da egipatske vazdušne snage unište izraelske nuklearne reaktore.

Dokumenta otkrivaju da su egipatski avioni preletjeli početkom maja 1967. godine iznad izraelskog nuklearnog reaktora Dimona, što je navelo Tel Aviv da započne vojne operacije na dva fronta – u Jordanu i Siriji, kako bi ispitali svoju sposobnost za veliko vojno djelovanje i testirali spremnost arapskih armija za rat.

Da bi se potvrdila spremnost vojske i njena sposobnost da okonča rat i ostvari pobjedu na tri fronta, 2. juna, samo tri dana prije izbijanja rata, održavaju se sjednice vlade na kojima je učestvovalo i vojno rukovodstvo.

Tadašnji načelnik Generalštaba Yitzhak Rabin je potvrdio spremnost izraelske vojske da zauzme Damask, dok je Ariel Sharon, komandant oklopne divizije u to vrijeme, pozvao vladu da krene u rat, naglasivši spremnost vojske da uništi arapske snage na bojnom polju.

“Ako Izrael ne pokrene napad”, izjavio je tada Yitzhak Rabin, “to će biti velika opasnost za postojanje Izraela. Rat će onda biti težak i bolan i generiraće dvostruke gubitke”.

VOJNA CENZURA

Vojna cenzura je zabranila desetine protokola i zapisnika sa sjednica. Još se smatraju tajnim hiljade dokumenata koji se tiču ratnih zločina izraelske vojske na sva tri fronta, kršenja ljudskih prava, protjerivanja gotovo 400.000 Egipćana i Sirijaca, kao i neetičnog ponašanja prema arapskim zarobljenicima, civilima i vojnicima.

Foto: Youtube/Printscreen

Cenzurom se nastoje prikriti podaci o tome da li su izraelska vojska ili izraelsko rukovodstvo izdavali naredbe za činjenje ovih zločina.

Yaakov Lazovik, šef izraelske službe za arhiv, naglašava da je “prvi put nakon pedeset godina moguće pratiti dinamiku vlade kada je riječ o Šestodnevnom ratu i kakvi su bili preliminarni stavovi ministara u pogledu budućnosti okupiranih palestinskih teritorija”.

Prikrivanje ovih dokumenata pripisuje “strahu da bi širenje tih informacija moglo ići na štetu sigurnosti zemlje i njenih vanjskih odnosa”.

“ALTERNATIVNA DOMOVINA”

Nakon što se rat smirio, konkretnije 15. juna, uži kabinet izraelske vlade je istraživao različite opcije za okupirane teritorije. Prema dokumentima, vlada je odlučila da pokaže spremnost da pregovara vezano za zemlju koju je okupirala na Sinaju i Golanu, ali da se suzdrži od pregovora o budućnosti teritorija na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalimu i da ih zadrži pod izraelskim suverenitetom.

Iznesena je ideja o alternativnoj domovini za Palestince i mogućnost njihovog prebacivanja na teritoriju Iraka. Eshkol je tada rekao: “Da je do nas, mi bismo poslali Arape u Brazil”.

Tadašnji ministar vanjskih poslova Abba Eban upozorio je na “bure baruta” i pojasnio opasnost okupacije koju Izrael sprovodi nad Zapadnom obalom i Pojasom Gaze.

Eban u odlomcima govora, koje su objavili izraelski mediji, kaže: “Imamo dva naroda – jedan uživa puna građanska prava, a drugi je lišen svih prava”.

Dodao je da je “teško stati u odbranu ovakvog programa za dva sloja stanovništva, čak i u okviru jevrejske istorije”.

“Svijet će podržati pokret otpora koji vodi 1,5 miliona Palestinaca pod okupacijom”, rekao je on.

Ministar pravde Ya’akov Shapira je rekao: “Oni su stanovnici te zemlje koju vi sada kontrolišete. Ne postoji razlog za protjerivanje Arapa i njihovo premještanje u Irak”.

Eshkola te riječi nisu uvjerile pa je odgovorio: “Mi nismo uljezi ovdje, rekli smo da je zemlja Izraela naše pravo”.

Ova dokumenta pokazuju kako je rastao moral izraelske vlade tokom rata, od straha do radosti nakon uništenja egipatskih vazdušnih snaga i izraelskog napretka na sirijskom i jordanskom frontu.

Ministar vanjskih poslova Abba Eban 14. juna je rekao izraelskoj vladi: “Istorija čovječanstva nije vidjela nešto slično uspjehu koji je postigla javna diplomatija Izraela u posljednjih mjesec dana. Izrael se širi i širi, a svijet aplaudira”. 

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!