Kiribata je sve manje i manje. Velike plime i rastući nivoi mora brišu obalu arhipelaga. Stanovnici ostrva uskoro neće imati gdje. Smanjenje životnog prostora nadalje dovodi do povećanja gustoće naseljenosti na Tarawi, jer su stanovnici prisiljeni da migriraju prema sredini ostrva. Neki susjedi ugroženih stanovnika imaju razumijevanja, neki nemaju

Foto: Youtube/Printscreen

Erietera Aram prema svakom talasu koji udara o obalu njegove domovine gleda sa strepnjom.

“Ako u kantu stavite više vode nego što ona može da primiti, voda će se preliti”, objašnjava Aram za The Guardian.

U njegovoj analogiji kanta vode je Tihi okean, a počne li da se preliva preko ruba, zemlja u kojoj živi mogla bi da nestane sa lica Zemlje.

Foto: Youtube/Printscreen

Njegova domovina, Republika Kiribati, najniža je zemlja na svijetu. Sastoji se od 33 malena atola koji se prostiru na 3,5 miliona kvadratnih kilometara morske površine iznad koje se izdižu svega dva metra u prosjeku.

“Klimatske promjene nisu stvar daleke budućnosti, one nisu problem sa kojim ćemo se baviti kasnije. Mi ih živimo sada”, rekao je Aram.

Foto: Youtube/Printscreen

Upravo je zbog toga Aram stigao u Australiju. Ovaj Kiribaćanin želi da se njegova poruka o ozbiljnosti posljedica klimatskih promjena čuje na sav glas. U suprotnom, ostaće bez svega.

“Jutarnji list” prenosi da je većina žitelja Kiribata, njih 113.000, nagurano na Tarawu, lanac ostrva u obliku potkovice, između kojih se nalazi laguna.

“Moje mjesto je jako malo”, opisuje Aram administrativno središte države.

Foto: Youtube/Printscreen

“Ako stanete u sredinu, s obje strane možete vidjeti vodu. Ranjivi smo. Jedan cunami može da nas u potpunosti uništi”.

A Kiribata je sve manje i manje. Velike plime i rastući nivoi mora brišu obalu arhipelaga. Stanovnici ostrva uskoro neće imati gdje. Smanjenje životnog prostora nadalje dovodi do povećanja gustoće naseljenosti na Tarawi, jer su stanovnici prisiljeni da migriraju prema sredini ostrva. Neki susjedi ugroženih stanovnika imaju razumijevanja, neki nemaju.

Kiribaćani se nadaju da će se sljedeći krug međunarodnih pregovora o klimi COP 23, koji će biti održan ove godine u novembru, i kojima će predsjedati Fidži, usredsrediti na prijetnje sa kojima se nose ostrvske države Tihog okeana.

Foto: Youtube/Printscreen

Frank Bainimarama, premijer Fidžija, rekao je da će se potruditi da usmjeriti razgovore u smjeru najpotrebnijih.

“Naše su brige ujedno i brige cijelog svijeta”, rekao je Bainimarama.

Aram i njegovi sunarodnici iz Kiribata i sapatnici iz ostrvskih država niske nadmorske visine kao što je Tuvalu, putuju s aktivističkom grupom Centar Edmund Rice po Australiji sa ciljem podizanja svijesti o svojim problemima.

“Čuli su naše priče i shvataju koliko nam je teško”, rekao je Aram.

Foto: Youtube/Printscreen

Izvještaji organizacija poput Svjetske banke, Istraživačkog centra Menzies i Instituta Lowy sugerišu da bi dopuštanje migracija s ostrva u Tihom okeanu u Australiju moglo da bude učinkovitije od drugih oblika pomoći. Tihi okean se, po procjeni bivše funkcionerke ministarstva obrane iz SAD-a Sherri Goodman, nalazi na frontu borbe sa klimatskim promjenama.

Nisu isključene ni prisilne migracije s ostrva. S obzirom na to da se radi o rješenju o kojem mnogi ostrvljani ne žele da slušaju, postoji mogućnost da neće imati izbora.

“Ne želimo da napustimo svoju zemlju”, rekao je Aram.

Foto: Youtube/Printscreen

“Volimo svoju zemlju i život na nekom drugom mjestu jednostavno ne bi imao isti smisao. Ne želimo da budemo migranti zbog klime. Međutim, ako se nešto ne promijeni naša zemlja će potonuti u okean”.

Za žitelje Tuvalua, poput Ase Ioapoa, selidba je posljednja opcija.

“Naša istorija i kultura su nam jako važni pa vjerujemo da je mjesto gdje živimo mjesto gdje bismo trebali da budemo. Ne želimo to da izgubimo, ne želimo da izgubimo ono što jesmo. Ali, moramo da se suočimo sa činjenicom da ćemo morati da se preselimo negdje drugo, a to je teško. Mi želimo sa spasimo naše zemlje”, rekao je Ioapo.