Iako je još 1968. godine u Americi donesen zakon kojim se “mentalno defektnim” osobama zabranjuje da poseduju oružje, tek je Obamin zakon, kojeg Republikanci sada ukidaju, uredio sistem kojim bi se na učinkovit način takva zabrana sprovodila. Ta mera nažalost nije ni stigla da zaživi, iako je u javnosti, jako osetljivoj na ustavno pravo nošenja oružja, bila jako popularna

Prethodni predsjednik SAD Barak Obama pune četiri godine borio se sa Kongresom kako bi progurao predlog zakona kojim se Uprava za socijalnu bezbjednost (Social Security Administration) obavezuje da u sistem šalje podatke ljudi koji zbog mentalnih poteškoća nisu radno sposobni, a žele da kupe oružje.

Obamin zakon stupio je na snagu u decembru prošle godine, ali je većinski republikanski Kongres donio odluku o ukidanju te mjere. Na taj način 75.000 ljudi koji su zvanično proglašeni mentalno oboljelim moći će da kupe oružje bez maltene bilo kakvih poteškoća, piše Blumberg, a prenosi Blic.

Očekuje se da odluku potvrdi i Senat, koji je takođe pod kontrolom republikanaca, a zatim će svoj potpis staviti i predsjednik SAD Donald Tramp, koji važi za velikog zagovornika ustavnog prava na slobodno nošenje oružja.

Iako je još 1968. godine u Americi donesen zakon kojim se “mentalno defektnim” osobama zabranjuje da posjeduju oružje, tek je Obamin zakon, kojeg Republikanci sada ukidaju, uredio sistem kojim bi se na učinkovit način takva zabrana sprovodila. Ta mjera nažalost nije ni stigla da zaživi, iako je u javnosti, jako osjetljivoj na ustavno pravo nošenja oružja, bila jako popularna.

S druge strane, zagovornici prava osoba obolelih od duševnih bolesti upozoravaju da sama činjenica što su bolesni ne može da upućuje na njihovu sklonost nasilju. Iako je to tačno, s druge strane postoji činjenica da su upravo mentalno oboljele osobe izvele neke od najkrvavijih napada oružjem do kojeg su došle zbog neuređenog sistema kontrole naoružanja. Takva osobe odgovorne su za masakr na univerzitetu “Virdžinija” 2007. godine ili za masovno ubistvo đaka u Njutonu 2012. godine.

Uprkos ovim podacima, najnoviji potez republikanaca, koji su dijelom osokoljeni i Trampovom izbornom pobjedom, ne iznenađuje s obzirom da je NRA, najuticajnija američka organizacija za promovisanje prava na nošenje oružja, donirala 50 miliona dolara za kampanju samog Trampa i šest republikanskih senatora. Među ljudima koji su se pojavili na prigodnom sastanku s novim predsjednikom SAD dan nakon što je javnosti predstavio svog kandidata za sudiju Vrhovnog suda Nila Gorsača bio je i istaknuti funkcioner NRA Vejn Lapjer.

Inače, podaci Kancelarije za droge i kriminal Ujedinjenih nacija (UNODC) možda najbolje dočaravaju koliko je zapravo oružje rasprostranjeno među običnim američkim građanima. Amerikanci sačinjavaju 4.43 posto svjetskog stanovništva, a čak 42 posto svog svjetskog oružja koje posjeduju civili nalazi se u SAD!

Vijesti podsjećaju da je ovo samo jedna u nizu kontroverznih odluka koje je Donald Tramp donio za svega dvadesetak dana koliko je u Bijeloj kući. Podsjetimo, Trampova administracija predala je ukaz protiv Zakona o zdravstvenom osiguranju (čuveni „Obamaker“, na koji je Trampov prethodnik toliko ponosan).

Donald Tramp je stopirao uvođenje svih propisa koje je Obamina administracija pokrenula pred odlazak iz Bijele kuće.

Čak 80 ambasadora koje je Barak Obama postavio širom svijeta prije vremena vratiće se u SAD, a država će biti bez diplomatskih izaslanika sve dok Tramp ne odabere svoje kandidate za taj posao.

Izveo je SAD iz Trans-pacifičkog sporazuma, prijetio Kinezima, nije odustao od izgradnje zida na granici sa Meksikom…a želi ponovo da pregovara o Sjevernoameričkom trgovinskom sporazumu (NAFTA).