Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance. Stoga se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu (Florida, Ohio, Virginia, Colorado, Sjeverna Carolina, Nevada). One se nazivaju “državama-borilištima”. Među njima su najvrijednije one sa najvećim brojem elektora

U Sjedinjenim Američkim Državama danas se održavaju 58. predsjednički izbori.

Izbori se održavaju svake četvrte godine na takozvani izborni dan, koji je od 1845. utorak iza prvog ponedjeljka u novembru.

Glavni kandidati koji se bore za fotelju u ovalnom kabinetu su Donald Trump (Republikanska stranka) i Hillary Clinton (Demokratska stranka).

Trump je oficijelno nominovan za kandidata 19. jula ove godine, a Clinton sedam dana kasnije. No, nisu samo Trump i Clinton kandidati – za predsjedničku poziciju kandidovali su se i Gary Johnson (Libertarijanac), Jill Stein (Zeleni), Darrel Castle, Evan McMullin…

Između Clinton i Trumpa je samo jedan odsto razlike, prema posljednjim anketama.

Predizbornu kampanju obilježili su vatreni nastupi oboje kandidata, zapaljive izjave, teorije zavjere…

Glasači u SAD-u danas neće direktno birati predsjednika i potpredsjednika, već članove Elektorskog/Izbornog kolegijuma (Electoral College) koji se biraju zasebno u 50 saveznih država i saveznom distriktu Columbia.

Elektorski kolegijum broji 538 članova – Kalifornija, kao država sa najviše stanovnika, ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38), New York i Florida (po 29). Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. Kandidat koji osvoji 270 elektora – apsolutnu većinu od 538, pobjeđuje.

Broj elektora u svakoj državi

Ono što je neobično u SAD-u jeste da kod biranja članova kolegijuma vlada pravilo “pobjednik nosi sve” (winner-takes-all), što znači da kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova (nebitno sa kojom razlikom), dobija glasove svih njenih elektora. Upravo ovaj sistem onemogućava kandidatima trećih stranaka da postanu predsjednici.

Ovaj sistem samo ne važi u Nebraski i Maineu.

Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance. Stoga se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu (Florida, Ohio, Virginia, Colorado, Sjeverna Carolina, Nevada). One se nazivaju “državama-borilištima”. Među njima su najvrijednije one sa najvećim brojem elektora. Glavni je Ohio: iako zvuči pojednostavljeno, već pola važi pravilo – ko je osvojio Ohio, uselio je u Bijelu kuću.

Više od 220 miliona Amerikanaca moći će da glasa od šest ili sedam sati ujutro, a glasačka mjesta se zatvaraju u 19 ili 20 sati, osim u Iowi i Sjevernoj Dakoti, gdje se zatvaraju u 21 sat. Prve glasove znaćemo nakon što glasaju mještani malenog sela Dixville Notch (New Hampshire) – čak 24 sata prije nego što počnu da stižu rezultati iz drugih država. Oni tradicionalno glasaju prvi, u ponoć, a ove godine u selu je registrovano – šest glasača.

Pretpostavlja se da ćemo oko četiri sata, u srijedu ujutro, znati koja strana je pobijedila.

Predsjednik se formalno inauguriše i preuzima dužnost 20. januara.

Izvor: Radiosarajevo.ba