Praščević će vas tokom posjete upoznati sa ljekovitim svojstvima bilja koje uzgaja, pa ćete od njega naučiti da je naprstak otrovan, ali da se od njega dobijaju najbolji ljekovi za srce. Da se od gaveza spravlja melem za bol, ali da i sa tim valja biti oprezan

„Kakve su ovo travuljage, bogo moj, ja ovo niđe ne viđeh“, davni je šaljivi zapis koji je jedan od prijatelja Milutina Praščevića ostavio nakon što je posjetio Botaničku baštu „Velemun“, koju je ovaj brezojevićki botaničar stvorio prije više od 20 godina.

I zaista, da biste uživo vidjeli svih preko 350 biljnih vrsta koje su danas dio Praščevićeve zbirke, morali biste da prepješačite Prokletije uzduž i poprijeko. Jer u bašti „Velemun“ je u malom spakovan skoro sav biljni svijet „prokletih planina“.

Sve je počelo iz želje danas penzionisanog nastavnika biologije da učenicima časove učini živim, da im pred oči iznese lekcije iz knjiga.

„Još kad dječak sam volio da planinarim i znao sam svaki kamen na Prokletijama. Dok sam podučavao moje đake o biljnim vrstama, shvatio sam da bi bilo mnogo jednostavnije kada bih te biljke mogao i da im pokažem. Učenicima se svidjela ta ideja. Provodio sam svaki slobodan trenutak na planinama, tražeći biljke, koje sam potom odnosio u školu“, ukratko je priča o počecima Botaničke bašte „Velemun“, koja je objavljena i u zborniku priča Svjetske turističke organizacije.

Danas Mićo , kako ga zovu svi u kraju, kako ga oslovljavaju i posjetioci bašte, porodica i prijatelji, u bašti ima preko 350 biljnih vrsta karakterističnih za Prokletije.

OPŠIRNIJE NA PORTALU VIJESTI