Napomena: Ovaj tekst je informativni materijal za javnost i medije. Ne zamjenjuje medicinski pregled, lokalne epidemiološke procedure niti zvanična obavještenja nadležnih zdravstvenih institucija.

HANTAVIRUS BEZ PANIKE: ŠTA ZNAMO, ŠTA NE ZNAMO I KAKO SE ZAŠTITITI?

Kada se pojavi vijest o virusu, posebno poslije iskustva sa COVID-19, javnost s pravom postavlja pitanja: da li je ovo opasno, da li se prenosi među ljudima, da li se nešto krije, i šta obični ljudi treba da rade? Cilj ovog teksta je da odgovori mirno, jasno i provjerljivo.

Hantavirusi nijesu novi virusi. Poznati su decenijama, nalaze se u prirodi i povezani su sa glodarima. Većina infekcija kod ljudi nastaje kada čovjek udahne prašinu ili dođe u kontakt sa urinom, izmetom ili pljuvačkom zaraženih glodara. Zato je ovo prije svega zoonoza – bolest koja prelazi sa životinja na ljude.

Trenutni slučaj koji je privukao pažnju javnosti povezan je sa kruzerom MV Hondius i Andes virusom, jednim posebnim hantavirusom iz Južne Amerike. On je važan jer, za razliku od većine hantavirusa, može rijetko da se prenese i sa čovjeka na čovjeka – ali uglavnom nakon bliskog i dužeg kontakta, ne usputnim kontaktom u zajednici.

PET PORUKA KOJE JAVNOST TREBA DA ZAPAMTI

1. Hantavirus nije jedan virus, već porodica virusa. Različiti hantavirusi žive u različitim glodarima i izazivaju različite bolesti.
2. Glavni izvor su glodari, ne ljudi. U većini slučajeva čovjek se zarazi udisanjem kontaminirane prašine ili kontaktom sa tragovima glodara.
3. Evropsko-azijski i američki oblici bolesti nijesu isti. U Evropi i Aziji bolest najčešće zahvata bubrege i krvne sudove. U Americi neki sojevi češće zahvataju pluća i srce.
4. Andes virus je posebna izuzetak. On može rijetko da se prenese među ljudima, ali tipično traži blizak i duži kontakt sa oboljelom osobom.
5. Ovo nije dokaz zavjere niti najava pandemije. Ozbiljan javno-zdravstveni odgovor nije panika: to je način da se rijetka, ali teška bolest zaustavi prije nego što se proširi među bliskim kontaktima.

ŠTA JE HANTAVIRUS, JEDNOSTAVNO OBJAŠNJENO

Hantavirusi su virusi koji prirodno kruže među glodarima: miševima, voluharicama i pacovima. Kod tih životinja virus često može da opstane dugo bez očigledne bolesti. Čovjek nije prirodni domaćin; čovjek je slučajni domaćin kada se nađe u pogrešnom kontaktu sa zaraženim glodarima ili njihovim izlučevinama.

Naučno, hantavirusi pripadaju porodici Hantaviridae. To su omotačeni RNA virusi sa tri genomska segmenta. Za javnost je važnija praktična poruka: virus se ne pojavljuje iz ničega i ne mora biti rezultat laboratorije da bi bio opasan. Njegov prirodni rezervoar je poznat – glodari.

Bolest koju izazivaju hantavirusi nije uvijek ista. Zavisi od toga koji je virus u pitanju, koji glodar ga nosi, gdje se infekcija dogodila i koliko brzo osoba dobije medicinsku pomoć.

Osnov za ovu sekciju: WHO fact sheet o hantavirusu i ECDC factsheet o ortohantavirusima [1, 3].

DOMAĆIN VIRUSA: ZAŠTO SU GLODARI VAŽNI?

Kod hantavirusa, riječ “domaćin” uglavnom znači glodar u kojem virus prirodno živi. To može biti određena vrsta miša, voluharice ili pacova. Virus ne mora da izazove tešku bolest kod glodara, ali zaraženi glodar može da izlučuje virus putem urina, izmeta i pljuvačke.

Rizik za čovjeka raste kada se čiste zapuštene prostorije, šupe, tavani, podrumi, vikendice, planinarski objekti, skladišta, štale ili vozila u kojima su glodari boravili. Poseban problem je suvo metenje ili usisavanje izmeta glodara, jer se tada čestice mogu podići u vazduh i udahnuti.

Zato prevencija nije dramatična: smanjiti kontakt sa glodarima, zatvoriti rupe kroz koje ulaze, hranu držati zatvorenu, prostorije provjetravati i zagađene površine prvo natopiti dezinfekcionim sredstvom, a ne čistiti ih suve.

CDC i WHO posebno naglašavaju izbjegavanje kontakta sa urinom, izmetom i pljuvačkom glodara i bezbjedno čišćenje kontaminiranih prostora [1, 4, 5].

ŠTA SE DEŠAVA U TIJELU I KAKVU BOLEST MOŽE IZAZVATI?

Hantavirusne bolesti se često opisuju kao bolesti krvnih sudova. Virus i imuni odgovor mogu dovesti do toga da sitni krvni sudovi postanu propustljiviji. Zavisno od virusa, najviše mogu stradati bubrezi, pluća, srce ili više organa odjednom.

Rani simptomi nijesu specifični: temperatura, slabost, bolovi u mišićima, glavobolja, mučnina, povraćanje, bol u stomaku ili proliv. Zato se bolest u početku može zamijeniti sa gripom, COVID-om, drugim virusnim infekcijama, leptospirozom ili sepsom.

Kasnije, kod bubrežnog oblika mogu se pojaviti pad krvnog pritiska, poremećaji krvarenja i oštećenje bubrega. Kod plućnog/kardiopulmonalnog oblika može doći do kašlja, nedostatka vazduha, nakupljanja tečnosti u plućima i šoka. U težim slučajevima odlučujući je brz pristup bolnici i intenzivnoj njezi.

WHO i CDC navode da se simptomi obično javljaju u rasponu od jedne do osam nedjelja nakon izlaganja, a za Andes virus CDC navodi 4-42 dana [1, 4].

EVROPSKO-AZIJSKI I AMERIČKI HANTAVIRUSI: VAŽNA RAZLIKA

Za javnost je najvažnije razumjeti da ime “hantavirus” ne znači uvijek istu bolest. Postoje dva velika klinička obrasca:

“MIŠJA GROZNICA” NIJE ISTO ŠTO I ANDES VIRUS

U Crnoj Gori i regionu javnosti je poznat naziv “mišja groznica”. To se najčešće odnosi na hemoragičnu groznicu sa bubrežnim sindromom – bolest koja pretežno zahvata bubrege i krvne sudove. U našem regionu posebno je važan Dobrava-Beograd virus, povezan sa glodarima Balkana.

Prema informacijama koje su crnogorski mediji prenijeli iz Instituta za javno zdravlje, u periodu 2016-2025. u Crnoj Gori je registrovano 44 slučaja hantavirusne infekcije bez smrtnih ishoda. Taj podatak je važan jer pokazuje da hantavirus nije nepoznata pojava, ali i da lokalni evropski oblik nije isto što i južnoamerički Andes virus.

Zato je poruka za javnost: imamo iskustvo sa bubrežnim oblikom hantavirusne bolesti u regionu; trenutna medijska pažnja dolazi zbog posebnog južnoameričkog virusa i neobične situacije na kruzeru.

Podaci preneseni iz IJZCG preko crnogorskih medija; za međunarodnu klasifikaciju korišćeni su WHO/ECDC izvori [3, 13]. 

ŠTA SE DOGODILO NA KRUZERU MV HONDIUS?

Kruzer MV Hondius je postao tema međunarodne javnosti jer je među putnicima i posadom prijavljen klaster teške respiratorne bolesti. WHO je 13. maja 2026. naveo ukupno 11 slučajeva, uključujući 3 smrtna ishoda: 8 laboratorijski potvrđenih infekcija Andes virusom, 2 vjerovatna slučaja i 1 nejasan slučaj koji je dodatno ispitivan. ECDC je 14. maja naveo iste brojke i procjenu da rizik za opštu populaciju EU/EEA ostaje veoma nizak.

Najvjerovatnije objašnjenje je da je najmanje jedna osoba bila izložena virusu prije ukrcavanja ili tokom boravka u području Južne Amerike gdje je Andes virus prirodno prisutan, a da se zatim u zatvorenom brodskom okruženju dogodio ograničen prenos među ljudima.

Brod je poseban ambijent: ljudi su dugo zajedno, u zatvorenim prostorima, sa ponovljenim kontaktima. To nije isto što i svakodnevni prolazni kontakt na ulici, u prodavnici ili javnom prevozu.

WHO i ECDC navode da se situacija brzo razvijala, da su kontakt-tracing i monitoring u toku, i da je rizik za opštu populaciju nizak ili veoma nizak [2, 3].

DA LI JE OVO NOVA PANDEMIJA?

Na osnovu javno dostupnih podataka – NE. Da bi virus postao pandemijski respiratorni virus, mora se lako i efikasno prenositi sa čovjeka na čovjeka u širokoj zajednici. Za Andes virus postoje dokazi o rijetkom prenosu među ljudima, ali taj prenos je tipično povezan sa bliskim, dužim i često zatvorenim kontaktom.

ECDC je jasno naveo da nema dokaza da je virus u ovom izbijanju nova varijanta koja se lakše širi ili izaziva težu bolest od već poznatih Andes virusa. CDC navodi da je rizik za širu američku javnost izuzetno nizak, a WHO procjenjuje globalni rizik kao nizak.

Drugim riječima: ozbiljnost bolesti nije isto što i sposobnost da izazove pandemiju. Hantavirus može biti opasan za osobu koja oboli, ali to ne znači da se ponaša kao COVID-19, gripa ili morbili.

Zaključak se oslanja na procjene WHO, CDC i ECDC, uključujući ECDC Q&A o tome zašto ovo nije sljedeća pandemija [2, 3, 4]. 

KAKO SE PRENOSI – I KAKO SE NE PRENOSI?

Najčešći način prenosa

Udisanje prašine ili aerosola kontaminiranih urinom, izmetom ili pljuvačkom zaraženih glodara.

Dodirivanje kontaminiranih površina, posebno ako se zatim dodiruju usta, nos ili oči. Rijetko, ugriz ili ogrebotina od glodara.

Andes virus: poseban izuzetak

Andes virus može rijetko da se prenese sa oboljele osobe na drugu osobu. Najveći rizik je blizak i duži kontakt: kućni kontakt, intimni kontakt, njega oboljele osobe, dijeljenje pribora ili kontakt sa tjelesnim tečnostima. Trenutni javni podaci ne potvrđuju da se ovaj virus lako širi kratkim, usputnim kontaktom.

Kod Andes virusa ne smijemo potcijeniti bliski kontakt, ali ne smijemo ni pretvoriti rijedak mehanizam prenosa u paniku da je svaki kontakt opasan.

TERAPIJA I VAKCINE: GDJE SMO DANAS?

Za hantavirusne infekcije ne postoji široko dostupna, licencirana specifična antivirusna terapija niti vakcina koja bi se rutinski koristila u Evropi ili SAD. Liječenje je uglavnom podržavajuće: rano prepoznavanje, bolničko praćenje, kiseonik, kontrola krvnog pritiska, terapija za bubrege ili pluća, intenzivna njega, a u najtežim slučajevima i napredne metode poput ECMO, gdje su dostupne.

To ne znači da nauka ne napreduje. Postoje kandidati za vakcine, uključujući DNA vakcine protiv Andes virusa i evropsko-azijskih hantavirusa, koje su ispitivane u fazi 1 kliničkih studija. Faza 1 znači da se prvenstveno provjeravaju bezbjednost i imunološki odgovor kod manjeg broja zdravih dobrovoljaca; to nije isto što i odobrena vakcina za široku upotrebu.

EMA je 12. maja 2026. navela da trenutno nema odobrenih antivirusnih lijekova ni vakcina za hantavirus i da prati razvoj potencijalnih antivirotika, monoklonskih antitijela i vakcina. Ovo je važna poruka protiv dezinformacija: trenutno ne postoji masovni komercijalni proizvod koji bi objašnjavao javno-zdravstvenu reakciju.

Terapija i vakcine: WHO, CDC, EMA i faza 1 studije DNA vakcina protiv Andes, Hantaan i Puumala virusa [1, 4, 7, 10, 11].

ŠTA OBIČNI LJUDI TREBA DA RADE?

Za većinu građana

Ne paničiti i ne dijeliti neprovjerene objave. Ako nema kontakta sa glodarima, nema boravka u rizičnim prostorima i nema veze sa oboljelim osobama, rizik je nizak. Informisati se preko zvaničnih izvora: Institut za javno zdravlje Crne Gore, WHO, ECDC i CDC.

Ako čistite prostor gdje ima tragova glodara

Prvo provjetrite prostor najmanje 30 minuta, posebno šupe, vikendice, podrume, tavane i zatvorene objekte.

Ne usisavajte i ne metite suve izmete, gnijezda ili prašinu od glodara. Stavite gumene ili plastične rukavice.

Natopite izmet, urin ili gnijezda dezinfekcionim sredstvom ili rastvorom izbjeljivača, ostavite da djeluje, pa pokupite papirnim ubrusom.

Materijal stavite u zatvorenu kesu i bacite na bezbjedan način. Operite ruke sapunom i vodom nakon skidanja rukavica.

Kada se javiti ljekaru

Ako ste imali kontakt sa glodarima ili čistili prostor sa tragovima glodara, pa u narednih nekoliko nedjelja dobijete temperaturu, jake bolove u mišićima, glavobolju, mučninu, povraćanje, bol u stomaku ili proliv.

Ako se uz te simptome pojave kašalj, kratak dah, stezanje u grudima ili naglo pogoršanje – odmah potražiti medicinsku pomoć.

Ljekaru obavezno recite da ste imali moguću izloženost glodarima ili kontakt sa potvrđenim/sumnjivim slučajem. Taj podatak može biti presudan za rano prepoznavanje.

Praktične mjere su prilagođene CDC i WHO preporukama za prevenciju i bezbjedno čišćenje nakon glodara [1, 5].

Kako odgovoriti na teorije zavjere i strah

Strah je razumljiv. Ljudi se sjećaju COVID-19 i zato novo izbijanje virusa može odmah izazvati sumnju. Ali sumnja nije isto što i dokaz. U ovom slučaju postoji mnogo provjerljivih činjenica: poznata porodica virusa, poznati glodarski rezervoari, poznata geografija, poznati klinički sindromi, laboratorijska potvrda i međunarodni nadzor.

Javno zdravlje ne počinje od panike, već od procjene rizika. Ako bolest može biti smrtonosna, čak i kada je rijetka, ozbiljne mjere su opravdane kod bliskih kontakata. To ne znači da je šira populacija ugrožena. To znači da se opasnost za mali broj izloženih ljudi uzima ozbiljno.

Najopasnija poruka na društvenim mrežama nije pitanje – pitanje je dobro. Opasna je tvrdnja bez dokaza: da je sve izmišljeno, da se sve radi zbog vakcina, da su bolesni ljudi krivi ili da se mjere ne moraju poštovati. Takve poruke mogu zakasniti dijagnozu i ugroziti one koji su stvarno bili izloženi.

KLJUČNE PORUKE:

Hantavirus nije priča o panici. To je priča o prirodi, glodarima i pravilnoj prevenciji.

Andes virus jeste ozbiljan jer može izazvati tešku bolest i rijetko se prenijeti među ljudima, ali to nije virus koji se širi lako kao COVID-19.

Evropska ‘mišja groznica’ uglavnom pogađa bubrege; američki hantavirusi, posebno Andes i Sin Nombre, mogu više pogađati pluća i srce.

Najbolja zaštita je jednostavna: kontrola glodara, pravilno čišćenje, brzo javljanje ljekaru ako postoje simptomi nakon izlaganja.

U javnom zdravlju oprez nije dokaz zavjere; oprez je način da rijetka, ali teška bolest ne postane veći problem.

Pacijenti i putnici nijesu krivi. U ovakvim situacijama potrebni su nauka, solidarnost i jasna komunikacija.

KRATKA PITANJA I ODGOVORI ZA JAVNOST:

Da li treba da se plašimo?
Treba biti informisan, ne uplašen. Za širu javnost rizik je nizak, ali ljudi sa stvarnom izloženošću glodarima ili bliskim kontaktom sa slučajem treba da prate savjete ljekara i javnog zdravlja.

Može li se prenijeti sa čovjeka na čovjeka?
Za većinu hantavirusa ne. Andes virus može rijetko, najčešće bliskim i dužim kontaktom sa simptomatskom osobom ili njenim tjelesnim tečnostima.

Zašto onda karantini i monitoring?
Zato što bolest može biti teška, inkubacija može trajati do šest nedjelja, a na brodu su ljudi imali neobično dug i blizak kontakt. Mjere su ciljane na izložene osobe, ne na cijelu javnost.

Postoji li lijek?
Ne postoji specifičan lijek koji direktno liječi hantavirusnu infekciju. Najvažnija je rana bolnička i intenzivna podrška kod težih slučajeva.

Postoji li vakcina?
Postoje kandidati u istraživanju, uključujući DNA vakcine u fazi 1, ali nema rutinski dostupne licencirane vakcine za javnost u Evropi ili SAD.

Šta je najvažnije za obične ljude?
Izbjegavati kontakt sa glodarima i njihovim tragovima, ne čistiti suvo izmete i gnijezda, koristiti dezinfekciju i rukavice, i javiti se ljekaru ako se poslije izlaganja pojave simptomi.

ZAVRŠNA PORUKA:

Hantavirus je primjer kako priroda i čovjekov način života mogu da se sretnu na rizičan način. To nije razlog za paniku, nego razlog za higijenu, znanje i poštovanje prema javnom zdravlju.

Najbolji odgovor na ovakve događaje nije ismijavanje mjera, nego razumijevanje zašto postoje. Kada institucije brzo prepoznaju slučajeve, izoluju oboljele, prate kontakte i jasno komuniciraju, to je upravo ono što sprečava da mali klaster postane veći problem.

Poruka ćitaocima Portala Revije Fokus može biti jednostavna: informišite se iz pouzdanih izvora, ne širite strah, čuvajte domove i radne prostore od glodara, čistite bezbjedno, i potražite ljekarsku pomoć ako postoji realna izloženost i simptomi. Nauka i smirenost su najbolji odgovor na dezinformacije.

Prijevod imena glavnih institucija koriscenih za izvor informacija:

1. World Health Organization — Svjetska zdravstvena organizacija (WHO/SZO)
2. Centers for Disease Control and Prevention — Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)
3. European Centre for Disease Prevention and Control — Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC)
4. European Medicines Agency — Evropska agencija za ljekove (EMA)

Reference i izvori za provjeru

[1] World Health Organization (WHO). Hantavirus fact sheet. 6 May 2026. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hantavirus

[2] WHO Disease Outbreak News. Hantavirus cluster linked to cruise ship travel, multi-country. 13 May 2026. https://www.who.int/emergencies/disease-outbreak-news/item/2026-DON601

[3] European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC). Andes hantavirus outbreak in cruise ship, 14 May 2026; and ECDC Q&A updated 13 May 2026. https://www.ecdc.europa.eu/en/infectious-disease-topics/hantavirus-infection/surveillance-and-updates/andes-hantavirus-outbreak

[4] U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). 2026 Multi-country Hantavirus Cluster Linked to Cruise Ship. Health Alert Network, 8 May 2026. https://www.cdc.gov/han/php/notices/han00528.html

[5] CDC. Hantavirus prevention and safe cleaning after rodents. https://www.cdc.gov/hantavirus/prevention/index.html

[6] ECDC. Factsheet on orthohantavirus infections. https://www.ecdc.europa.eu/en/infectious-disease-topics/hantavirus-infection/factsheet-orthohantavirus-infections

[7] European Medicines Agency (EMA). EMA actively monitoring cruise ship Hantavirus outbreak. 12 May 2026. https://www.ema.europa.eu/en/news/ema-actively-monitoring-cruise-ship-hantavirus-outbreak

[8] Jonsson CB, Figueiredo LTM, Vapalahti O. A global perspective on hantavirus ecology, epidemiology, and disease. Clinical Microbiology Reviews. 2010;23(2):412-441. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2863364/

[9] Martínez VP et al. “Super-Spreaders” and Person-to-Person Transmission of Andes Virus in Argentina. New England Journal of Medicine. 2020;383:2230-2241. https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2009040

[10] Slough MM et al. Two point mutations in protocadherin-1 disrupt hantavirus recognition and afford protection against lethal infection. Nature Communications. 2023. https://www.nature.com/articles/s41467-023-40126-y

[11] Paulsen GC et al. Safety and Immunogenicity of an Andes Virus DNA Vaccine by Needle-Free Injection: a randomized, controlled phase 1 study. Journal of Infectious Diseases. 2024;229(1):30-39. https://academic.oup.com/jid/article/229/1/30/7209758

[12] Hooper JW et al. Phase 1 clinical trial of Hantaan and Puumala virus DNA vaccines. npj Vaccines. 2024. https://www.nature.com/articles/s41541-024-00998-7

[13] Papa A, Bojovic B, Antoniadis A. Hantaviruses in Serbia and Montenegro. Emerging Infectious Diseases. 2006;12(6):1015-1018; plus local IJZCG context reported by Montenegrin media, May 2026. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3373030/

Foto – Ilustracija: AI-asistirana konceptualna slika kreirana za intervju, uz autorsku uredničku instrukciju i finalni izbor dr. Nedzad Music, korišćenjem OpenAI/ChatGPT alata, 2026.