Sjedinjene Države i Rusija u utorak su objavile da su dogovorile nastavak napora prema završetku rata u Ukrajini, nakon sastanka u saudijskoj prijestonici na kojem nisu bili i predstavnici Ukrajine.

Četiri i po sata dug sastanak u Rijadu prvi je put od Drugog svjetskog rata da su SAD i Rusija sjele za sto kako bi raspravljale o završetku sukoba u Evropi, piše Reuters. Ukrajina istovremeno upozorava da neće pristati na dogovore postignute bez njenog odobrenja.

Nova vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa je i prije početka razgovora bila meta kritika evropskih političara zbog davanja besplatnih ustupaka Moskvi. Američki funkcioneri odbacili su ideju NATO članstva za Ukrajinu i govorili da je iluzija da Kijev može vratiti 20 odsto teritorije koja je trenutno pod ruskom okupacijom.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz u Rijadu je rekao novinarima da rat mora doći do konačnog kraja, te da će to uključivati pregovore oko teritorija.

Foto: Marco Rubio (Screenshot/Associated Press)

On je rekao da je stvarnost takva da će “biti razgovora o teritoriji i o bezbjednosnim garancijama”.

Američki državni sekretar Marco Rubio pokušao je umiriti ukrajinsku i evropsku zabrinutost izjavom da se niko ne ostavlja po strani, da Evropska unija mora u nekom trenutku biti dio pregovora i da rješenje za kraj sukoba mora biti prihvatljivo svima.

Ali, Rusija je tokom sastanka u Saudijskoj Arabiji učvrstila svoje zahtjeve. Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova novinarima u Moskvi je rekla da “nije dovoljno” da NATO odbaci članstvo Ukrajine. Kazala je da savez mora odustati i od obećanja datog na sastanku na vrhu u Bukureštu 2008. da će se Kijev pridružiti u budućnosti.

“U suprotnom će taj problem nastaviti da truje atmosferu na evropskom kontinentu”, rekla je, piše “Jutarnji list”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne odustaje od članstva u NATO-u kao bezbjednosne garancije suvereniteta njegove zemlje i nezavisnosti od istočnog susjeda.

Ukrajina je 1994. pristala da preda svoj nuklearni arsenal iz sovjetskog doba u zamjenu za garancije o nezavisnosti i suverenitetu postojećih granica. Rusija, SAD i Velika Britanija pristale su na taj zahtjev.

NOVI ZAHTJEVI

Dok evropske zemlje raspravljaju mogućnost slanja mirovnih snaga nakon postizanja mira, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov u Rijadu je rekao da Moskva neće pristati na slanje NATO snaga, pod kojom god zastavom one stigle.

“To je, naravno, nama neprihvatljivo”, naglasio je.

Njegova i izjava Zaharove pokazuju da će Rusija tražiti dodatne ustupke u pregovorima u kojima Moskvu zasad predstavljaju politički veterani Lavrov i savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Juri Ušakov, a SAD Trumpovi funkcioneri u svom prvom mjesecu mandata – državni sekretar Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz i izaslanik Bijele kuće za Bliski istok Steve Witkoff.

Obje strane objavile su da nije određen datum za sastanak Trumpa i Putina, ali obojica su izrazila želju da do njega dođe. Dogovorile su “uklanjanje prepreka” u radu ambasade u Moskvi i Washingtonu, ometenom proteklih godina zbog protjerivanja diplomata, zapljene imovine i zamrzavanja bankovnih računa.

Hitra diplomatija, započeta prije samo šest dana telefonskim razgovorom Putina i Trumpa, uzbunila je Ukrajinu i evropske prijestonice koje strahuju da će dvojica čelnika stići do dogovora koji će ignorisati njihove bezbjednosne interese, nagraditi Moskvu za invaziju i omogućiti Putinu da u budućnosti i dalje prijeti Ukrajini i drugim zemljama.

Portparolka State Departmenta Tammy Bruce rekla je da su se dvije strane dogovorile da imenuju timove na visokom nivou koji će početi da rade na putu prema kraju sukoba u Ukrajini na “dugotrajan, održiv i način prihvatljiv svima”.

“OZBILJAN RAZGOVOR”

Ruski pregovarač Ušakov novinarima je nakon razgovora kazao da je to bio “veoma ozbiljan razgovor” na kojem su se otvorila sva pitanja.

Rubiju djeluje da je ruska strana “voljna započeti angažman na ozbiljnom procesu određivanja koliko brzo i kroz koje mehanizme” se može završiti rat.

Lavrov je govorio o “velikom interesu” uklanjanja ekonomskih barijera između dviju država, nakon što su SAD i druge zapadne zemlje uvele niz sankcija Moskvi. Ruski šef diplomatije dodao je da su SAD počele “bolje da shvataju” poziciju Moskve, prenosi agencija France Presse.

“Nismo samo čuli jedni druge, mi smo se slušali”, rekao je Lavrov, pa dodao da se nacionalni interesi dviju država “neće uvijek poklapati”, ali da kad se ne poklapaju ključno je kontrolisati te nesuglasice kako se ne bi “izazvali vojni sukobi”.

Rubio nije htio nagađati kada bi došlo do ukidanja sankcija.

“Postoje i drugi dionici sa sankcijama. Evropska unija će u nekom trenutku trebati da bude za stolom jer i ona ima sankcije”, rekao je.

Glavna fotografija: Sergej Lavrov (Screenshot/The Times and The Sunday Timas)