Iako će u Ovalni kabinet Bijele kuće ući tek za dva i po mjeseca, već su počele analize može li Donald Tramp da ispuni predizborna obećanja i donese mir Ukrajini i Bliskom istoku.

Prema pisanju The Wall Street Journal (WSJ) koji se poziva na izvore bliske Trampu, navodi da savjetnici novoizabranog predsjednika nude zamrzavanje rata duž prve linije, konsolidaciju okupiranih teritorija za Rusiju, demilitarizovanu zonu i zaustavljanje integracije Kijeva u NATO na 20 godina.

Dakle, Trampovi savjetnici bezuslovno preporučuju zamrzavanje sukoba, prepuštanje približno 20 odsto teritorija Ukrajine Rusiji i “privremeno obustavljanje” pokušaja Kijeva da se pridruži NATO-u.

Postoji i varijanta u kojoj bi Ukrajina obećala da neće pokušavati da uđe u NATO najmanje 20 godina, a u zamjenu bi Sjedinjene Države nastavile da je snabdijevanju oružjem, prenosi Jutarnji pisanje WSJ.

DEMILITARIZOVANA ZONA

Takođe, nakon zamrzavanja duž linije fronta predlaže se uspostavljanje demilitarizovane zone dužine približno 1200 kilometara, između trupa Ukrajine i Ruske Federacije. Za sada nije jasno ko će to kontrolisati, ali razmatra se mogućnost angažovanja mirovnih snaga bez učestvovanja američkih trupa i bilo kojih struktura koje one finansiraju, uključujući UN.

“Možemo pružiti obuku i drugu potporu, ali na terenu treba da budu Evropljani. Nećemo slati Amerikance da održavaju mir u Ukrajini i nećemo plaćati. Neka to rade Poljaci, Njemci, Britanci i Francuzi”, rekao je jedan od članova Trampovog tima.

Ali i CNN je objavio da će Donald Tramp pokušati da okonča ratove na Bliskom istoku, i to već prije svoje inauguracije 20. januara 2025. godine, a to je izjavio bivši izraelski diplomata Alon Pinkas. Prema njegovim riječima, Tramp će od izraelskog premijera Benjamina Netanjahua tražiti da proglasi pobjedu nad Hamasom i Hezbolahom, a zatim da sklopi dogovor preko posrednika.

TRAMP ĆE OD BENJAMINA NETANJAHUA TRAŽITI DA PROGLASI POBEDU NAD HAMASOM I HEZBOLAHOM

CNN je citirao i zvaničnika Palestinske nacionalne inicijative Mustafu Bargutija koji takođe misli da Tramp “neće tolerisati ratove u obliku u kojem se događaju” te da će se “Netanjahu suočiti s puno čvršćim predsjednikom od onoga na kojeg je navikao”.

Međutim, Barguti je dodao da to neće puno promijeniti Palestince “jer su obje administracije bile potpuno pristrane prema Izraelu” te da postoji bojazan da će Tramp dopustiti Izraelu da aneksira djelove Zapadne obale, što bi značilo “kraj dvodržavnog rješenja”.

DONIJEĆU MIR

U pobjedničkom govoru Donald Tramp je izjavio: “Idemo da završim beskonačne ratove i donesem mir!”

To bi mogla postati buduća agenda spoljne politike SAD. On je kao predsjednik 2020. godine započeo povlačenje snaga iz Avganistana, koje se 2021. godine pretvorilo u gotovo pa paničan bijeg pred talibanima.

Tramp puno toga mjeri novcem, a između 2001. i 2021. Sjedinjene Američke Države je avganistanska kampanja koštala više od 2.000 milijardi dolara, a vjerovatno i više. Za vrijeme njegovog mandata u Iraku je ostalo stacionirano svega 5.000 američkih vojnika, dok ih je za vreme Baraka Obame bilo 80.000, a u eri Džordža Buša 200.000, ali tada je trajao rat sa sunitskim gerilcima, kao i krvave bitke poput onih u Faludži.

Međutim, barem dvije Trampove odluke bile su katastrofalne. Za vrijeme svog prvog mandata Tramp je priznao Jerusalim kao glavni grad Izraela, iako je istočni dio predviđen za prijestonicu palestinske države, a protivno međunarodnom pravu priznao je i izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Evropska unija ne priznaje ni jedno ni drugo, prenosi “Blic”.

Na globalnom nivou još teži problem izazvala je njegova odluka iz 2018, kada je povukao Ameriku iz nuklearnog sporazuma s Iranom koji je krajem 2015. bio sklopljen nakon više od dvanaest godina međunarodnih pregovora. Bio je uvjeren da može ispregovarati “bolji dogovor” od svog prethodnika Baraka Obame.

Ali njegova politika “maksimalnog pritiska” na Iran bila je neuspješna. Godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz ugovora Iran je takođe počeo postupno da se povlači iz svojih obaveza iz sporazuma. Danas je zemlja bliža izradi nuklearne bombe nego ikad i u čvrstom zagrljaju s Rusijom.

VOLJA VAŠINGTONA

Što se tiče Ukrajine, tamošnji prilično uticajni portal Strana je zaključio da, ako Sjedinjene Države žele da okončaju rat uz postojeću liniju fronta, postoji 80-odstotna garancija da će se to dogoditi. Ni ukrajinske vlasti ni Evropa neće moći da se odupru volji Vašingtona jer Ukrajina u potpunosti zavisi od pomoći Vašingtona i nije u poziciji da insistira na nemogućim uslovima. A na Rusiju bi, ako uspori taj proces, Amerika mogla da pokuša da utiče preko Kine i drugih zemalja globalnog juga koje su zainteresovane za što brži završetak rata.

Međutim, unutar Republikanske stranke postoji jaka ratna struja koja zagovara nastavak čvrste politike prema Rusiji. Riječ je o grupaciji koja je povezana s američkim vojno-industrijskim kompleksom, kao i s naftnim i gasnim biznisom, koji direktno profitiraju od rata u Ukrajini.

Istraje li Tramp na mirovnoj inicijativi, Vladimir Putin neće odbiti njegove predloge, nego će ući u pregovore da bi se postigli najbolji uslovi prekida vatre za Rusku Federaciju

Ta grupacija će pokušati da uvjeri Trampa da je rat “dobar posao”, budući da je Amerikancima omogućio da osvoje evropsko tržište nafte i gasa, istiskujući Ruse. Osim toga, rat u Ukrajini veže Evropu za Sjedinjene Države, čineći EU zavisnom od američkih odbrambenih garancija. Istovremeno slabi dva glavna američka ekonomska konkurenta: Evropu (zbog razaranja veza s Ruskom Federacijom) i Kinu (zbog činjenice da je sada Amerikancima lakše da proguraju trgovinska ograničenja protiv Kine u EU).

Međutim, ustraje li Tramp na mirovnoj inicijativi, Vladimir Putin neće odbiti njegove predloge ako stignu, nego će ući u pregovore da bi se postigli najbolji uslovi prekida vatre za Rusku Federaciju. Konačno, okončanje rata pod uslovima održavanja ruske kontrole nad ogromnim okupiranim područjima Ukrajine bilo bi zapravo velika pobjeda za Rusiju, pogotovo ako se uzme u obzir da je za nju sve moglo završiti puno gore, navodi Strana ono čega se najviše plaše u Kijevu.

Foto: Donald Tramp (Screenshot)