Posjetom predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu uzburkani su duhovi prošlosti i u središte svjetske pažnje postavljen je sukob koji datira iz davnih dana. Kina je jasno upozorila SAD da potencijalna posjeta visoke američke zvaničnice ostrvu koje Peking smatra svojom teritorijom neće proći bez snažnog odgovora, dok iz Bijele kuće poručuju – ne možete mijenjati status Tajvana.

Pelosi je nakon višesatne drame sletjela na Tajvan, gdje je dočekao veliki broj ljudi. Neposredno nakon slijetanja je izjavila da je njena posjeta simbol snažne podrške tom ostrvu.

Si Đinping (Foto: Printscreen)

„Posjeta naše delegacije Tajvanu pokazatelj je nedvosmislene američke podrške demokratiji Tajvana. Naši razgovori sa rukovodstvom Tajvana ponovo potvrđuju našu podršku našem partneru i promovišu naše zajedničke interese, uključujući unapređenje slobodnog i otvorenog indo-pacifičkog regiona“, napisala je Pelosi na Twitteru.

BURNA REAKCIJA KINE

Nije se dugo čekala reakcija Kine, pa je tako iz ministarstva odbrane stiglo zabrinjavajuće saopštenje – počinju vojne vježbe u neposrednoj blizini Tajvana.

“Kina će, kao odgovor na posjetu Nensi Pelosi Tajvanu preduzeti sve neophodne mjere za zaštitu državnog suvereniteta”, saopštilo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova.

Sama vijest da će Nensi Pelosi možda posjetiti Tajvan izazvala je burnu reakciju u Pekingu. Tokom prvog razgovora američkog predsjednika Džozefa Bajdena i njegovog kolege Si Đinpinga navodno su razmijenjene teške riječi. Kineski lider rekao je Bajdenu da Amerika mora da se pridržava principa “jedinstvena Kina” i poslao jasnu poruku – “ko se vatrom igra, od nje izgori”.

Ovakve tenzije pratile su i naredne pokušaje komunikacije između zvaničnika dvije zemlje, a konačna odluka o posjeti Pelosijeve Tajvanu nije donesena.

Bajden je rekao novinarima da „vojska misli da posjeta Pelosi nije dobra ideja”, ali je njegova Bijela kuća nazvala kinesku retoriku protiv svakog takvog putovanja „očigledno beskorisnom i nepotrebnom”.

Pelosi, koja je na trećoj najvažnijoj političkoj poziciji u američkoj administraciji, podmah iza predsjednika i potpredsjednika, sada je najviši američki zvaničnik koji je posjetio Tajvan od 1997. godine.

TAJVAN: UVJERENI SMO DA GOŠĆA STIŽE

Kada je avion Pelosijeve poletio sa aerodroma u Vašingtonu na Indo-pacifičku turneju, Amerika je tvrdila da Tajvan nije jedna od njenih stanica. Međutim, on je u jednom momentu nestao sa sistema praćenja, pa se pretpostavlja da je vazduhoplovstvo namjerno željelo da sakrije svoj put, piše portal nova.rs.

Avion je naposlijetku sletio u Maleziju, a tajvanski mediji tvrdili su da će ona stići i na ostrvo, iako se ta lokacija nije nalazila na njenoj zvaničnoj agendi.

U međuvremenu, Peking se uveliko pripremao za posjetu koja “predstavlja uvredu” i “eskalira odnose”.

BORBENI AVIONI U NISKOM STARTU

Osim kineskih aviona, koji su u utorak ujutru letjeli blizu središnje linije osjetljivog vodenog puta, nekoliko kineskih ratnih brodova ostalo je blizu nezvanične linije razdvajanja između Kine i Tajvana.

Kineski borbeni avionu su više puta izveli taktičke poteze kratkog „dodirivanja“ središnje linije i kruženja natrag na drugu stranu moreuza, dok su tajvanski avioni bili u pripravnosti u blizini.

Avioni ni jedne strane obično ne prelaze središnju liniju.

Tajvansko ministarstvo odbrane „pojačalo“ je stepen borbene pripravnosti od utorka ujutru do četvrtka u podne, saopštila je u zvanična ostrvska centralna novinska agencija CNA.

Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Žao Liđijan je na redovnom dnevnom brifingu rekao da poseta Pelosijeve predstavljala „grubo miješanje u unutrašnje poslove Kine“ i upozorio da „kineska Narodnooslobodilačka vojska nikada neće sjedjeti prekrštenih ruku“.

VIŠEDECENIJSKI SUKOB

Tajvan je ostrvo, na oko 150 kilometara od sjeveroistočne obale Kine i fundamentalno je značajan za režim u Pekingu. Do odvajanja teritorije Kine i Tajvana je došlo posle Drugog svetskog rata, dok su se vodile borbe u kopnenoj Kini između snaga nacionalističke vlade i Kineske komunističke partije.

Komunisti su pobijedili 1949. godine, a njihov lider Mao Ce Tung preuzeo je kontrolu nad Pekingom.

Za to vrijeme je nacionalistička partija – poznata kao Kuomintang – odletjela na obližnji Tajvan. Od tada je Kuomingtang jedna od najjačih političkih stranaka na Tajvanu – vladajući ostrvom većim dijelom njegove istorije.

Nalazi se u tzv. „prvom ostrvskom lancu”, u koji spada niz teritorija prijateljski nastrojenih prema SAD ključnih za američku spoljnu politiku.

Kina sada vidi Tajvan kao otcijepljenu provinciju koja mora da postane dio zemlje i nije isključila moguću upotrebu sile da bi se to postiglo.Tajvan, međutim, sebe doživljava kao nezavisnu državu, sa vlastitim ustavom i demokratski izabranim vođstvom.

Peking vrši popriličan diplomatski pritisak na druge zemlje da ne priznaju Tajvan ili da učine bilo šta što bi sugerisalo njegovo priznavanje.

Iz tog razloga, Tajvan kao suverenu zemlju trenutno priznaje svega 13 zemalja, plus Vatikan. Vašington nije priznao nezavisnost Tajvana, ali SAD prodaju oružje samoupravnom ostrvu.

Ministar spoljnih poslova Tajvana izjavio je da su odnosi sa Kinom najgori što su bili u poslednjih 40 godina.

Foto: Nensi Pelosi po dolasku na Tajvan (Foto: Printscreen)