Najnoviji izvještaj Sekretarijata za rad, kao i neki drugi skoriji podaci, pokazuju da zapošljavanje opada. I dalje nije otvoreno još 10,7 miliona radnih mjesta od 22 miliona, koliko je izgubljeno tokom pandemije od početka proljeća

Ilustracija (Foto: Printscreen/TODAY)

Broj Amerikanaca koji su se prijavili za olakšice za nezaposlene porastao je prošle nedjelje najviše za dva mjeseca, na 898 hiljada, što je pokazatelj da se poslovi i dalje gube što je prepreka za privredni oporavak usljed recesije u pandemiji.

Najnoviji izvještaj Sekretarijata za rad, kao i neki drugi skoriji podaci, pokazuju da zapošljavanje opada. I dalje nije otvoreno još 10,7 miliona radnih mjesta od 22 miliona, koliko je izgubljeno tokom pandemije od početka proljeća.

Veb sajt za traženje posla, Indeed, piše da se broj oglasa od prošle nedjelje nije promijenio i da je za 17 odsto manji nego prošle godine. Mnogi poslodavci još nisu sigurni u svoje poslove ili u privredu generalno, kako bi počeli da zapošljavaju. Oglasi za posao su se ponovo objavljivani redovno tokom ljeta, ali je to usporeno u poslednja dva mjeseca.

“Dalji oporavak je za sada zastao. Zapošljavanje u vrijeme praznika je sporo, a mnoge firme moraju da naprave ozbiljne promjene da prežive hladnije mjesece”, kaže En Elizabet Konkel, ekonomista u Indeedu.

Recesija je neproporcionalno pogodila uslužne djelatnosti, posebno restorane, hotele, turističke agencije i organizovanje zabavnih događaja. Šteta koju je pretrpjela ova industrija ostavila je milione ljudi bez posla, vjerovatno na duži period dok ih ponovo ne vrate na posao, ili oni promijene profesiju .

Prema državnoj statistici u četvrtak, zahtjevi za pomoć nezaposlenima porasli su za 53 hiljade prošle nedjelje, ali je opao broj ljudi koji prima pomoć za 1,2 miliona, na 10 miliona. To bi moglo da znači da su neki ljudi, koji su primali pomoć, vraćeni na posao.

To isto pokazuje da je moguće da je više ljudi iskoristilo državnu pomoć, koja uglavnom ističe posle šest mjeseci, i prebacili su se na programe pomoći na dodatna tri mjeseca. Ti programi su osnovani uz finansijsku pomoć koju je Kongres izglasao na proljeće.

Broj ljudi koji je primao pomoć u septembru, prema poslednjim podacima, skočio je sa 800 hijada na 2,8 miliona. Vladini podaci takođe navode da se 373 hiljade ljudi prijavilo za pomoć nezaposlenima u jednom drugom programu, koji je prvi put obezbijedio pomoć namijenjenu za samozaposlene, ljude koji rade na ugovor i honorarne poslove.

Skoro svi ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene samo dobijaju redovna sredstva od saveznih država, jer je federalni dodatak od 300 dolara prestao u gotovo svim državama. Pomoć od 600 dolara nedjeljno je tokom ljeta prekinuta.

Ekonomisti upozoravaju da će bez dalje pomoći porodice širom zemlje imati probleme da plate račune, kiriju i hranu, ali i da izbjegnu da ostanu bez krova nad glavom, prenosi Glas Amerike.

Obustavljanje pomoći će natjerati mnoge nezaposlene da manje troše, što će oslabiti ekonomiju. Dejstvo može biti i odloženo, jer je jedan dio pomoći otišao u štednju, a jedan na otplatu dugova, prema istraživanju Banke federalnih rezervi Njujorka.

Prema tim podacima, krajem juna, četvrtina nezaposlenih štedjela je pomoć, a polovina time plaćala dugove. Samo 28 odsto novca je potrošeno.

Više od trećine jednokratne pomoći od 1.200 dolara takođe je ušteđena, trećina je takođe data za dugove. Amerikanci sada više štede nego prije pandemije, što znači da će ljudi biti u mogućnosti da plaćaju račune iz ušteđevine, makar sada.

Obustavljanje federalnog plaćanja takođe je pokazalo koliko su dramatično nejednake olakšice za nezaposlene u državama. U Arizoni, na primjer, maksimalno se nedjeljno može dobiti 240 dolara, dok u susjednoj Kaliforniji može 450. U Tenesiju i Floridi maksimum je samo 275 dolara. U Nju Džersiju se isplaćuje 713 dolara.

Neki od najmanjih iznosa koji se isplaćuju su u državama u kojima Afroamerikanci čine najveći dio primalaca pomoći. U Misisipiju, njih je 54 odsto, prema fondaciji Century. Maksimalno se izdvaja 235 dolara nedjeljno. Afroamerikanci najčešće rade u restoranima, prodavnicama, hotelima i drugim granama koje su pretrpjele velike gubitke poslova.

U Južnoj Karolini, više od trećine nezaposlenih su Afroamerikanci, koji maksimalno mogu da računaju na 326 dolara.