DPS nikad nije izgubila izbore s Đukanovićem na čelu Crne Gore od raspada Jugoslavije, ali je, kako navodi AFP, ove godine bila suočena sa snažnim izazovom ohrabrene desnice i prosrpskog tabora koji želi čvršće veze s Beogradom i Moskvom. AFP ukazuje da je analitičari slab rezultat DPS-a pripisuju kontroverzi sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je mjesecima dominirala političkom debatom

Foto: Fokuspress.com

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegova Demokratska partija socijalista (DPS) doživjeli su neuspjeh na parlamentarnim izborima u nedelju, 30. avgusta, ali ostaje nejasno kako bi na vlasti mogle da sarađuju tri opozicione partije koje su zajedno osvojile većinu, a čiji programi se oštro razlikuju – od zalaganja za bliže veze s Rusijom do zagovaranja ulaska u Evropsku uniju, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prozapadna DPS bi mogla biti oborena s vlasti prvi put u tri decenije poslije tijesnih izbora koji su dali blagu prednost opozicionom taboru, navodi agencija Frans pres.

Ako glavi rival DPS-a, prosrpski blok, udruži snage s još dvije opozicione liste DPS bi mogao biti sklonjen s vlasti što bi bio politički zemljotres u Crnoj Gori, ocjenjuje AFP.

DPS nikad nije izgubila izbore s Đukanovićem na čelu Crne Gore od raspada Jugoslavije, ali je, kako navodi AFP, ove godine bila suočena sa snažnim izazovom ohrabrene desnice i prosrpskog tabora koji želi čvršće veze s Beogradom i Moskvom.

AFP ukazuje da je analitičari slab rezultat DPS-a pripisuju kontroverzi sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je mjesecima dominirala političkom debatom.

Rezultati su veliki neuspjeh za DPS koja je na vlasti tri decenije, kao i Đukanovića koji je vodio zemlju kroz nasilan raspad bivše Jugoslavije, rastavljanje državne zajednice sa Srbijom 2006. i ulazak u NATO 2017, ocjenjuje Rojters.

Prosrpska vlada bi mogla da približi zemlju Srbiji i Rusiji, ali se ne očekuje da će je izvesti iz NATO ili odustati od planova za ulazak u Evropsku uniju, ističe Rojters.

Opozicioni lideri i organizacije za demokratiju i ljudska prava, dodaje agencija, dugo su optuživali Đukanovića i DPS da vode Crnu Goru kao svoj lični korumpirani feud s vezama s organizovanim kriminalom.

Svaka buduća vlada moraće da radi na rješavanju ekonomskog pada koji je počeo 2019. i koji je pogoršan pandemijom koronavirusa koja je progutala turističke prihode.

Rezultati izbora i dalje mogu voditi ka različitim ishodima, ali su svako udarac za Đukanovića, ocjenjuje BBC u analizi.

Odluka Đukanovića da uđe u sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom dala je njegovim protivnicima šansu da proglase da imaju boga na svojoj strani, ističe britanski javni servis.

Umiješanost crkve je podstakla veću izlaznost, a mnogi glasači su izgleda poslušali savjet sveštenika da glasaju za protivnike vlade, što je, kako navodi BBC, otvorilo mogućnost za prvu promjenu vlasti na izborima u Crnoj Gori.

Međutim, biće zabrinutosti zbog proruskih, srpskih nacionalističkih elemenata među strankama nasuprot DPS-a ako uspiju da obrazuju koalicionu vladu, ukazuje BiBiSi BBC, dodajući da bi promjena vlasti poslije skoro 30 godina poslala svijetu poruku o Crnoj Gori.

Tijesni izbori nisu razjasnili ko će predvoditi sljedeću vladu u zemlji koja je upletena u borbu za uticaj na Balkanu između, na jednoj strani, Evropske unije i NATO i, na drugoj strani, Rusije i njenih saveznika, ukazuje Blumberg.

Uprkos suprotnim platformama koje idu od proruske opcije preko evroskeptičnog nacionalizma do podrške ulasku u Evropsku uniju najveće opozicione snage su obećale da će se udružiti da smijene DPS sa svojom tankom kombinovanom većinom.

Prema prvim projekcijama, tri opozicione partije mogu uzeti zajedno 41 od 81 mjesta u parlamentu, ali, ističe Blumberg, ostaje da se vidi da li će uspjeti da se dogovore o zajedničkoj vladi kako su obećale imajući u vidu njihove oštro suprotstavljene programe.