U zvaničnu statistiku u Srbiji sumnja i južnonjemački dnevni list Hajlbroner štime: „Razlika između zvaničnog i stvarnog broja je, kad su u pitanju umrli, najmanje za 600 slučajeva. Broj dnevnih zaraza prije izbora je bio deset puta veći nego zvanični, 300 a ne 30″, kaže za Hajlbroner štime novinarka koja je imala uvid u podatke koji nisu za javnost. „Ne znamo zašto postoje te razlike. Znamo samo da postoji neki problem, jer nam na pitanja ne odgovara ni krizni štab ni zdravstvene vlasti. Podaci koje smo objavili su tačni”, kaže Marija Ristić za Hajlbroner štime

Foto: Printscreen/Al Jazeera

Mediji na njemačkom pišu o naglom porastu broja novozaraženih koronavirusom u jugoistočnoj Evropi. Da li se radi o drugom talasu ili o zakasnelom vrhuncu prvog? Takođe se iznosi sumnja u zvaničnu statistiku Srbije.

„Srbija je bila na dobrom putu. Početkom godne, dok je Evropa sa zabrinutošću pratila razvoj u Italiji, Španiji i Francuskoj – u Srbiji je bilo mirno.

Djelovalo je da je Srbija koronu imala pod kontrolom, koliko god joj je to bilo moguće. Ali, sada se čini da Srbija više ne kontroliše pandemiju, nego da pandemija kontroliše Srbiju”, piše Frankfurter algemajne cajtung.

„Po opštem mišljenju, to ima veze sa izborima 21. juna i odlukama vlasti u sedmicama koje su im prethodile. Tokom predizborne kampanje, društveni život u Srbiji bio je otvoren do stepena koji se nije mogao vidjeti gotovo nigdje drugdje na kontinentu. Iznenađujući vrhunac – ili dno razvoja bilo je odobrenje za održavanje većih sportskih događaja sa publikom.

U međuvremenu su stigli i prvi računi za to što bi se u drugim zemljama moglo nazvati orgijama otvaranja. Događaji u proteklih nekoliko dana pokazuju da je situacija ozbiljna. Međutim, iz ekonomskih razloga, vlada pokušava da izbjegne potpuno „zatvaranje” kao u martu i aprilu.”

U svakom slučaju, upadljivo je da, prema izvještajima državnih medija u Srbiji, sve djeluje pod kontrolom. Međutim, takve procjene su u suprotnosti s velikim brojem video zapisa i izvještaja na društvenim mrežama, koji pokazuju potpuno drugačiju sliku: prepune bolnice u kojima ljudi u hodnicima čekaju na pomoć. Ili gužva u Beogradu ispred Hitne pomoći kojoj medicinska sestra govori da nema testova, pa da se vrate posle 15. jula”, navodi Frankfurter algemajne cajtung.

„Jugoistočna Evropa je na vrhuncu pandemije u Evropi prošla relativno dobro. Da li je to razlog zbog kojeg se pandemija sad vraća punom snagom”, pita se Špigl i dodaje kako u cijelom regionu broj novozaraženih naglo raste „u Srbiji u poređenju s prethodnom sedmicom za 125 odsto, u Bosni i Hercegovini za 75 odsto a u Hrvatskoj čak 232 odsto”.

Autor navodi kako je zbog toga Austrija prije nekoliko dana uvela stroga ograničenja za sve koji se vraćaju iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije. Isto važi i za Njemačku koja je, uprkos preporukama Savjeta EU, zadržala zabranu ulaska za one koji dolaze iz Srbije.

Za članice EU Hrvatsku i Sloveniju važe druga pravila. Špigl navodi kako hrvatske vlasti ukazuju na to da su svi novi slučajevi zaraze „uvezeni” iz susjedstva”. „Postoji intenzivni prekogranični saobraćaj među balkanskim susjedstva, ali ni građani Hrvatske se navodno ne pridržavaju pravila o higijeni”.

„Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom talasu pandemije. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sistema, vrlo rano uvele stroge restrikcije i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskom nivou. A onda su vlasti popustile pritisku privrede i građana. Osim toga, u nekim zemljama su održani i izbori”, piše Špigl.

„No, koliko god su restrikcije bile stroge, posebno u Srbiji gdje je na snazi čak bio i policijski čas, toliko su nerazumljiva nagla popuštanja”, nastavlja Špigl i navodi utakmice u Beogradu s 20.000 navijača ili nesrećni turnir Novaka Đokovića. I pominje i sumnju u zvanične brojke vezane za koronavirus u Srbiji.

U tu zvaničnu statistiku u Srbiji sumnja i južnonjemački dnevni list Hajlbroner štime: „Razlika između zvaničnog i stvarnog broja je, kad su u pitanju umrli, najmanje za 600 slučajeva. Broj dnevnih zaraza prije izbora je bio deset puta veći nego zvanični, 300 a ne 30″, kaže za Hajlbroner štime novinarka koja je imala uvid u podatke koji nisu za javnost. „Ne znamo zašto postoje te razlike. Znamo samo da postoji neki problem, jer nam na pitanja ne odgovara ni krizni štab ni zdravstvene vlasti. Podaci koje smo objavili su tačni”, kaže Marija Ristić za Hajlbroner štime.

I uticajni švacarski portal Nau.ch tematizuje pogoršanje siuacije u jugoistočnoj Evropi i ukazuje na „uvezene” slučajeve zaraze u Švacarskoj koji se povezuju s osobama koje su boravile u Srbiji. I Nau.ch govori o lažiranim podacima u Srbiji. „Primjećujemo posebnu koncentraciju zaraze kod onih koji su doputovali iz Srbije”, kaže Stefan Kuster iz Saveznog ureda za zdravstvo Švajcarske. Ambasador Srbije u Švajcarskoj Goran Gradić demantuje ove navode: „Situacija u Srbiji je stabilna”.

Njemački javni servis ARD na stranicama svog dopisništva za jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Beču donosi opsežan dosije o stanju u regionu: „Da li se ovde radi o drugom talasu korone ili o vrhuncu prvog talasa? Oko definicija se može raspravljati, no činjenica je da napeta epidemiološka situacija u jugoistočnoj Evropi nije popustila. Naprotiv!”, zaključuje se u uvodniku pregleda stanja u ovom dijelu Evrope.

Razloge za ovakav razvoj situacije ARD navodi na primjeru BiH: „Svuda se može viedjeti zašto se zaraza širi: u kafićima, restoranima, radnjama i u javnom prevozu mnogi ne nose zaštitne maske, a ni pravila o razmaku se niko ne drži”.

Što se tiče Hrvatske, ARD navodi kako je kontrola korone poslednjih sedmica žrtvovana zbog politike i turizma. „Hrvatska je jedna od zemalja koje su brzo i efikasno reagovale na pandemiju. Ali, od prije nedjelju dana Hrvatska spada među pet EU zemalja (uz Švedsku, Poljsku, Francusku i Španiju) s najvećim brojem novozaraženih na 100.000 stanovnika”, piše ARD i zaključuje: „Ovo sigurno nije baš dobra reklama za turističku zemlju Hrvatsku i sigurno jedan od razloga zbog kojeg turisti ne dolaze”.

Izvor: DW.COM