Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. marta 1857. godine u New Yorku. Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.  Protesti na 8. mart su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa

Foto: YouTube/Printscreen

Širom svijeta obilježava se 8. mart, Međunarodni dan žena, kada se slave ekonomska, politička i društvena postignuća žena.

Iako borba žena traje već stotinu godina, ona još nije završena.

Žene u cijelom svijetu još se bore s raznim predrasudama, diskriminacijom, staklenim stropom u posebno u poslovnom svijetu, još manje zarađuju od svojih muških kolega, a često su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju.

U nekim djelovima svijeta ženama su uskraćena i gotovo sva osnova ljudska prava.

Pritom, kao i većina praznika, i ovaj je podlegao komercijalizaciji, pa se na ovaj dan ženama uglavnom poklanja cvijeće, dok se njegova suština potpuno zaboravlja – većina ljudi i ne zna zašto se slavi 8. mart, ne zna da ovaj dan slavi borbu žena za ravnopravnost, već smatra da slavi generalno ženski rod.

Ne smijemo zaboraviti suštinu ovog dana i zato vas podsjećamo na dugogodišnju borbu žena u kojoj su najveći uspjesi bili uvođenje osmosatnog radnog vremena, ujednačavanje plat za muškarce i žene, jednaka biračka prava, bolja zdravstvena zaštita žena i podrška porodiljama.  

Ideja da se obilježava međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova.

Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. marta 1857. godine u New Yorku, piše Radiosarajevo.ba.

Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.  Protesti na 8. mart su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale i ustanovila “Međunarodni dan žena” na predlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin.

Godine 1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Žene u BiH i drugim republikama bivše SFRJ, dobile su pravo glasa 1945. godine.  

Interesantan je podatak da je Švajcarska bila posljednja zemlja u Evropi koja je uvela pravo glasa ženama (1972).