To su bile prve Olimpijske igre u jednoj državi socijalizma i prve za mandata pokojnog Huana Antonija Samarana (Juan Antonio Samaranch, umro 2010. u Barceloni), velikog prijatelja Bosne i Hercegovine. Festival mladosti i sporta, kako su ga mnogi nazivali u svijetu, ušao je u istoriju olimpijskog pokreta. Ne samo po mnogim rekordima koji su zabilježeni na takmičenjima, već i prema onima koji su postignuti mnogo prije istinskog početka prvih Zimskih olimpijskih igara održanih u ovom dijelu Evrope

Foto: YouTube/Printscreen

Na današnji dan, prije 35 godine, u Sarajevu su počele 14. Zimske olimpijske igre. Glavni grad Bosne i Hercegovine od 8. do 19. februara 1984. bio je domaćin tada najveće sportske manifestacije u svijetu.

Sarajevo je te 1984. ugostilo najbolje takmičare u zimskim sportovima.

JUAN ANTONIO SAMARANCH – PRIJATELJ BIH

To su bile prve Olimpijske igre u jednoj državi socijalizma i prve za mandata pokojnog Huana Antonija Samarana (Juan Antonio Samaranch, umro 2010. u Barceloni), velikog prijatelja Bosne i Hercegovine.

Festival mladosti i sporta, kako su ga mnogi nazivali u svijetu, ušao je u istoriju olimpijskog pokreta. Ne samo po mnogim rekordima koji su zabilježeni na takmičenjima, već i prema onima koji su postignuti mnogo prije istinskog početka prvih Zimskih olimpijskih igara održanih u ovom dijelu Evrope.

Godinu dana prije svečanog otvorenja ZOI-ja izgrađeni su svi potrebni objekti za njihovo održavanje. Realizovano je 167 glavnih i više od 400 pomoćnih projekata.

Za učešće su se bile prijavile reprezentacije 49 olimpijskih nacionalnih komiteta, što je bio do tada rekordan broj u istoriji zimskih olimpijskih igara.

Foto: YouTube/Printscreen

U Sarajevo je stigao i rekordan broj učesnika, sportista i njihovih pratilaca – više od 2.500 osoba.

Glavni grad Bosne i Hercegovine domaćinstvo je dobio poslije velike borbe s japanskim Saporom. Na takmičenju je učestvovalo 998 muškaraca i 274 žene. 

Olimpijski program proširen je na 49 događaja. Zimska olimpijska porodica dobila je pet novih članova – Monako, Portoriko, Djevičanska Ostrva, Egipat i Senegal.

Domaćin takmičenja na Zimskim olimpijskim igrama su bili Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, kao i grad Sarajevo. 

Dodjela medalja je organizovana na platou ispred Skenderije, a Olimpijske igre u Sarajevu 1984. su bile najbolje organizovane igre do tada.

BORILIŠTA U GRADU: Stadion Koševo – ceremonija otvaranja, Ledena dvorana Zetra – umjetničko klizanje, hokej na ledu, ceremonija zatvaranja, Klizalište Zetra – brzo klizanje, Skenderija – hokej na ledu.

BORILIŠTA NA PLANINAMA: Bjelašnica – muško alpsko skijanje, Jahorina – žensko alpsko skijanje, Igman, Veliko Polje – skijaško trčanje, nordijska kombinacija, biatlon, Trebević – bob, sankanje.

Naravno, sarajevska Olimpijada je tada postala pokretač razvoja zimsko–sportskog i kontinentalnog turizma u regionu.

Najuspješniji su, skoro prema tradicijim bili sportisti iz SSSR-a sa 25 medalja (6 zlatnih, 10 srebrenih, 9 brontanih) i Istočne Njemačke sa jednom manje, ali i više osvojenih zlata (9, 9, 6).

Foto: YouTube/Printscreen

Odlični su bili i Finci, ali je za sve nas najvažniji događaj bio veleslalom muškaraca 14. februara. Na taj dan tadašnja Jugoslavija osvojila je jednu medalju.

Jure Franko, bivši slovenački skijaš i jugoslavenski reprezentativac u alpskom skijanju, je osvojio srebrnu medalju u veleslalomu.

“To su najljepše uspomene… Naravno, rođenje djece je nešto sasvim drugo, ali u sportskom smislu, u životu je ta medalja iz Sarajeva je moje drugo rođenje. Ja uvijek kažem da sam u Sarajevu rođen drugi put, uz tu srebrnu medalju”, kazao nam je jedne prilike Jure Franko, koji je i danas rado viđen gost u glavnom gradu BiH. 

AGRESIJA NA BIH

Nažalost, osam godina kasnije olimpijski grad i njegovi brojni olimpijski objekti razoreni su u opsadi i danonoćnim granatiranjima srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga.

Olimpijska bob staza na Trebeviću, skakaonice na Igmanu, Olimpijski muzej, dvorana Zetra u Sarajevu, hoteli i kompletan vertikalni skijaški transport na Bjelašnici i Igmanu uništeni su, zapanjeni ili devastirani u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine.

U godinama nakon rata obnovljeno je nekoliko olimpijskih simbola Sarajeva, poput Zetre, većeg dijela vertikalnog transporta za skijaše na Bjelašnici i Igmanu, ali na obnovu čeka još nekolicina njih.

Bob staza i skakaonice na Igmanu još jedno vrijeme moraće pričekati na eventualnu rekonstrukciju. 

Na žalost, na bajku iz Sarajeva i te prelijepe 1984. godine danas podsjećaju samo ruševine.

Do neke bolje prilike – a nova prilika je EYOF-a 2019. godine, Evropski omladinski olimpijski festival, koji počinje u nedjelju.

Nadamo se da će tako biti…

Izvor:  Radiosarajevo.ba