Manifestacija Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu, u organizaciji Zavičajnog kluba (ZK) “Bihor”, deveti put je održana u Centru za kulturu u gradu Rumelanžu.

Ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa, Vladimir Radulović, kazao je da je “bošnjačka kulturna baština važan civilizacijski segment naše države”.

On je, odajući poštovanje rukovodstvu i članovima ZK “Bihor” za dugogodišnju saradnju sa ambasadom i drugim institucijama Crne Gore, kao i nesebičnu promociju vrijednosti kulture, a time i svoje domovine, rekao da je “uvijek vjerovao i bio skloniji datumima koji slave kulturu, stvaralaštvo, vrhunce ljudskog duha i misli, nego datumima revolucija i prevrata”.

“Da ne bude dvojbe: tačno je, u mnogim revolucijama su iznjedrene velike ideje slobode i emancipacije. I lične i kolektivne.

I nacionalne i državne. Ipak, neke od tih ‘revolucija koje teku’ su potom, i nažalost, te iste ideje utamničavale ili barem relativizovale.

A sloboda, bez kulture i moćnog stvaralačkog potencijala ljudskog duha, zna katkad završiti u anarhiji i vrijednosnom besporetku.

To je, rekao bih, našim prijateljima iz Bihora odavano i bjelodano jasno. Još od onog dana ili, biće, i prije njega, kada su se odlučili da kulturi svoje zajednice i zajednica bliskih po istoriji, prostoru i jeziku, daju centralno mjesto u svojim programskim aktivnostima.

Jer ovi dani povezuju i spajaju ljude, svjetove i epohe, ne razaraju, ne remete i ne otuđuju. Na toj mudrosti mnogi bi vam mogli pozavidjeti.

I zato nije čudno što bošnjačka i bihorska zajednica u Luksemburgu, ali i drugdje, prije svega kroz kulturu, nastoji i uspijeva očuvati svoj identitet, temeljeći ga na baštini proteklih vremena i finim slojevima tradicije, ali ne manje, i na razumijevanju i okrenutosti, novom dobu slobode, pluralizma, modernosti, otvorenosti i multikulturalnosti.

U svemu tome, kao najfinija crvena nit trajanja i pripadnosti, jasno se prepoznaje vasa dubinska i iskrena vezanost za zavičaj, Bihor, i, naravno, Crnu Goru.

Tamo gdje je, jednom, sve i počelo. I na toj mudrosti opet bi vam mnogi mogli pozavidjeti. I ponešto naučiti.

Stoga, na tom malom, ali raskošnom i raznobojnom platnu crnogorske povijesti i savremenosti, bošnjačkoj kulturi, od graditeljstva do velikih djela literature, pripada jedna od najljepših boja. Da tamo vječno i ostane. Baš kao i Crna Gora”, rekao je ambasador Radulović.

“Zbog svega toga, nakon tri godine, usudiću se da kažem istinskog i dubokog prijateljstva, otvorenosti, međusobnog poštovanja i besprekorne saradnje sa Zavičajnim klubom ‘Bihor’ i drugim udruženjima iseljenika i dijaspore Crne Gore u Luksemburgu, meni ne ostaje ništa no da obećam da ćemo, i do kraja ovog mandata, a siguran sam i dugo, dugo nakon toga, nastaviti da, kolko god možemo, a nažalost uvijek manje nego je potrebno, pomažemo i podržavamo sve ovakve programe i projekte. I ‘Bihora’ i drugih udruženja.

Konačno, sa naše strane ćemo pokušati da, uz pomoć MVP CG i, posebno, Uprave za dijasporu, učinimo i dodatni napor kako bismo i sljedeće, jubilarne, X Dane bošnjačke kulture, učinili programski i organizaciono još boljim, bogatijim i uspješnijim. I zbog Bihora, i zbog Bošnjaka i zbog naše Crne Gore”, rekao je Radulović.

Festival, koji je, ove godine, bio u znaku novinara i publiciste Mirsada Rastodera, otvorio je predsjednik ZK “Bihor”, Remzija Hajdarpašić.

Prvi dan festivala bio je posvećen dr Ameru Haliloviću, savjetniku u kabinetu predsjednika države, koji je govorio o položaju Bošnjaka u novoj demokratskoj Crnoj Gori.

Održana je tribina za koju je vladalo veliko interesovanje, a Halilović je istakao da nikada u istoriji Crne Gore Bošnjaci nisu imali privilegovaniji položaj kao od 2006, kada je proglašena nezevisnost države.

“Daleko od toga da je u Crnoj Gori sve idealno, i to ne važi samo za Bošnjake, već i za sve ostale koji žive na tom prostoru, ali Crna Gora ide uzlaznom putonjam i iz dana u dan to se primjećuje na svakom koraku”, rekao je, između ostalog, Halilović.

Pred brojnim posjetiocima izvedena je radio-drama “Dobra voda”, autora Mirsada Rastodera. Mihailo Radojičić je prikazao inserte iz svojih monodrama.

Programu su prisustvovali počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu, dipl. arhitekta Remzija Camić, ministar-savjetnik u ambasadi Crne Gore u Belgiji, Predrag Stamatović, i prijatelji ZK “Bihor” iz Belgije, Francuske, Holandije i Njemačke.

Hadžem Hajdarević, književnik iz Sarajeva, održao je tribinu o jeziku, jezičkoj istoriji i jezičkoj politici na prostoru Balkana. Organizovana je promocija knjige pjesama Mirsade Mire Herović “Lutam kroz snove”, a promoteri su bili Safet Ćeman i Remzija Hajdarpašić.

Za kraj festivala organizovan je poetski maraton na kojemu su učestvovali pjesnici iz Crne Gore Slavka Klikovac i Mirsad Rastoder, iz BiH Hadžem Hajdarević, iz Luksemburga Natali Ronvo (Nathali Ronvaux), Iz Pariza Edo Mrđa, porijeklom iz Zavidovića ,i Faiz Softić, pjesnik sa tri domovine – BiH, Crne Gore i Luksemburga.

Zaslužnim preduzećima i pojedincima koji se zalažu u radu Udruženja dodijeljene su plakete, a dobili su ih Šukrija Hodžić iz sela Godijevo, u opštini Bijelo Polje, Rifat Skenderović iz sela Trpezi, opština Petnjica, Enver Rastoder, koordinator ZK “Bihor” za Petnjicu i Gornji Bihor – Petnjica, Fatima Balić, aktivistkinja kluba iz Bijelog Polja, i preduzeća „Enstal“, vlasnik Sanel Škrijelj, i Nino Muhović, vlasnik privatnog preduzeća i redovni sponzor raznih aktivnosti.

I ove godine članice ZK “Bihor” organizovale su i sa velikim brojem specijaliteta ponudile bihorsku sofru.

Faiz Softić