Na snimcima se dobro vidi kako neki od građana pri dolasku imaju nasmijana lica, komentarišu, razgovaraju, ali već ih na ulazu dočekuju hrpe leševa nabacanih na kola. Mnogi prolaze ćutke, neki u suzama, a neki padaju u nesvijest. Izložene su lične stvari žrtava logora, kao i jedna lampa izrađena od ljudske kože, po posebnoj narudžbi žene jednog od nacističkih zapovjednika

Logor Buchenwald (Foto: Wikipedia)

U subotu, 27. januara, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, jedan od najgorih zločina u istoriji čovječanstva.

Snimak koji prikazuje grupu njemačkih civila koji su nakon završetka Drugog svjetskog rata bili prisiljeni da obiđu strahote oslobođenog logora Buchenwald nedaleko od Weimara, puno govori o užasima nacista.

Nekoliko dana nakon što je američka vojska oslobodila zloglasni logor Buchenwald, lokalno stanovništvo je u grupama od sto ljudi, i u pratnji američkih vojnika, moralo da obilazi mjesto najvećih strahota. Četiri dana nakon oslobođenja logora Nijemcima su servirali stravične zločine koje je činila vlada koju su izabrali. Na snimcima se dobro vidi kako neki od građana pri dolasku imaju nasmijana lica, komentarišu, razgovaraju, ali već ih na ulazu dočekuju hrpe leševa nabacanih na kola.

Mnogi prolaze ćutke, neki u suzama, a neki padaju u nesvijest.

Izložene su lične stvari žrtava logora, kao i jedna lampa izrađena od ljudske kože, po posebnoj narudžbi žene jednog od nacističkih zapovjednika.

Buchenwald je bio jedan od najvećih koncentracijskih logora u nacističkoj Njemačkoj i prvi koji su oslobodile američke trupe. U pogon su ga stavili 1937, a zatvarali su uglavnom jevreje, Rome, osobe s posebnim potrebama, mentalnim i fizičkim problemima, homoseksualne osobe i sovjetske ratne zatvorenike.

Procjenjuje se da je ondje ubijeno oko 56.000 ljudi, ali to je jedino mjerljivo iz nacističkih dokumenata koji su, smatra se, ublažavali brojku.

Američki novinar Edward R. Murrow snimio je uslove u kojima su ljudi ondje živjeli, a u radio izvještaju je rekao: “Oko mene se širio odvratan smrad, muškarci i dječaci su pružali ruke prema meni. Bili su odjeveni u krpe i ostatke uniformi. Smrt je već došla po mnoge od njih, no svejedno su se smijali očima. Pogledao sam zelena polja preko žice gdje su dobrostojeći Njemci orali svoje njive. Otišli smo u bolnicu. Bila je prepuna. Ljekar mi je rekao da je dan ranije umrlo 200 ljudi. Pitao sam ga koji su uzroci smrti. Slegnuo je ramenima i rekao: ‘Tuberkuloza, izgladnjivanje, umor, a ima i onih koji više nemaju nikakvu volju za životom. Jako je to teško’. Otkrio je noge jednog muškarca da mi pokaže koliko su otečene. Muškarac je bio mrtav. Većina pacijenata bila je nepokretna. Zamolio sam da mi pokažu kuhinju. Bila je čista. Jedan Njemac mi je objasnio obroke koje su dobivali zatvorenici – komadić crnog hljeba, ne deblji od palca, sa tanko namazanim margarinom. To i malo gulaša je sve što su dobili jednom u 24 sata”.

U Buchenwaldu je, prenosi Jutarnji.hr, bilo zatvoreno više od 250.000 muškaraca, žena i djece iz cijele Evrope. Živjeli su u nemogućim uslovima i više od petine ih nije preživjelo. Tačan broj nije poznat. Od 1941. u na zatvorenicima izvodili medicinske eksperimente, uključujući testiranje raznih vakcina i hormonalne “lijekove protiv homoseksualnosti”.

Logor je nakon oslobođenja posjetio i Dwight D. Eisenhower, tada vojni general. “Nikada me ništa nije šokiralo kao prizori u tom logoru”, rekao je kasnije. 

Na snimcima se dobro vidi kako neki od građana pri dolasku imaju nasmijana lica, komentarišu, razgovaraju, ali već ih na ulazu dočekuju hrpe leševa nabacanih na kola. Mnogi prolaze ćutke, neki u suzama, a neki padaju u nesvijest. Izložene su lične stvari žrtava logora, kao i jedna lampa izrađena od ljudske kože, po posebnoj narudžbi žene jednog od nacističkih zapovjednika

U subotu, 27. januara, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, jedan od najgorih zločina u istoriji čovječanstva.

Snimak koji prikazuje grupu njemačkih civila koji su nakon završetka Drugog svjetskog rata bili prisiljeni da obiđu strahote oslobođenog logora Buchenwald nedaleko od Weimara, puno govori o užasima nacista.

Nekoliko dana nakon što je američka vojska oslobodila zloglasni logor Buchenwald, lokalno stanovništvo je u grupama od sto ljudi, i u pratnji američkih vojnika, moralo da obilazi mjesto najvećih strahota. Četiri dana nakon oslobođenja logora Nijemcima su servirali stravične zločine koje je činila vlada koju su izabrali. Na snimcima se dobro vidi kako neki od građana pri dolasku imaju nasmijana lica, komentarišu, razgovaraju, ali već ih na ulazu dočekuju hrpe leševa nabacanih na kola.

Mnogi prolaze ćutke, neki u suzama, a neki padaju u nesvijest.

Izložene su lične stvari žrtava logora, kao i jedna lampa izrađena od ljudske kože, po posebnoj narudžbi žene jednog od nacističkih zapovjednika.

Buchenwald je bio jedan od najvećih koncentracijskih logora u nacističkoj Njemačkoj i prvi koji su oslobodile američke trupe. U pogon su ga stavili 1937, a zatvarali su uglavnom jevreje, Rome, osobe s posebnim potrebama, mentalnim i fizičkim problemima, homoseksualne osobe i sovjetske ratne zatvorenike.

Procjenjuje se da je ondje ubijeno oko 56.000 ljudi, ali to je jedino mjerljivo iz nacističkih dokumenata koji su, smatra se, ublažavali brojku.

Američki novinar Edward R. Murrow snimio je uslove u kojima su ljudi ondje živjeli, a u radio izvještaju je rekao: “Oko mene se širio odvratan smrad, muškarci i dječaci su pružali ruke prema meni. Bili su odjeveni u krpe i ostatke uniformi. Smrt je već došla po mnoge od njih, no svejedno su se smijali očima. Pogledao sam zelena polja preko žice gdje su dobrostojeći Njemci orali svoje njive. Otišli smo u bolnicu. Bila je prepuna. Ljekar mi je rekao da je dan ranije umrlo 200 ljudi. Pitao sam ga koji su uzroci smrti. Slegnuo je ramenima i rekao: ‘Tuberkuloza, izgladnjivanje, umor, a ima i onih koji više nemaju nikakvu volju za životom. Jako je to teško’. Otkrio je noge jednog muškarca da mi pokaže koliko su otečene. Muškarac je bio mrtav. Većina pacijenata bila je nepokretna. Zamolio sam da mi pokažu kuhinju. Bila je čista. Jedan Njemac mi je objasnio obroke koje su dobivali zatvorenici – komadić crnog hljeba, ne deblji od palca, sa tanko namazanim margarinom. To i malo gulaša je sve što su dobili jednom u 24 sata”.

U Buchenwaldu je, prenosi Jutarnji.hr, bilo zatvoreno više od 250.000 muškaraca, žena i djece iz cijele Evrope. Živjeli su u nemogućim uslovima i više od petine ih nije preživjelo. Tačan broj nije poznat. Od 1941. u na zatvorenicima izvodili medicinske eksperimente, uključujući testiranje raznih vakcina i hormonalne “lijekove protiv homoseksualnosti”.

Logor je nakon oslobođenja posjetio i Dwight D. Eisenhower, tada vojni general. “Nikada me ništa nije šokiralo kao prizori u tom logoru”, rekao je kasnije.