U trenutku kad je Obamina administracija krajem decembra naredila sankcije protiv Rusije zbog navodne umiješanosti u američke izbore, Flin je uvjeravao ruskog ambasadora u Vašingtonu Sergeja Kisljaka da će izabrani predsjednik Tramp biti mnogo blaži. Prema “Vašington postu” i “Njujork tajmsu”, koji su prošle nedjelje objavili to otkriće, takvi razgovori su bili potencijalno nezakoniti i mogli bi Flina da učine podložnim pokušaju ruske ucjene, piše “Volstrit džornal”

Foto: Youtube/Printscreen

Američki predsjednik Donald Tramp nije u Bijeloj kući ni mjesec dana, a već je uzdrman skandalom koji se može uporediti s aferom “Votergejt”. Ali, da li je slučaj Majkla Flina tek početak šire afere?

Nakon samo četiri dana na dužnosti, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Flin podnio je ostavku u ponedjeljak pošto su mediji otkrili njegove neprilične kontakte sa Rusijom u vrijeme dok je na vlasti još bio Barak Obama.

U pismu ostavke, Flin je priznao da je “nesmotreno propustio da obavijesti izabranog potpredsjednika Pensa i druge osobe o potpunim informacijama o telefonskim razgovorima sa ruskim ambasadorom”.

U trenutku kad je Obamina administracija krajem decembra naredila sankcije protiv Rusije zbog navodne umiješanosti u američke izbore, Flin je uvjeravao ruskog ambasadora u Vašingtonu Sergeja Kisljaka da će izabrani predsjednik Tramp biti mnogo blaži. Prema “Vašington postu” i “Njujork tajmsu”, koji su prošle nedjelje objavili to otkriće, takvi razgovori su bili potencijalno nezakoniti i mogli bi Flina da učine podložnim pokušaju ruske ucjene, piše “Volstrit džornal”, prenosi “Blic”.

Tramp je 26. januara saznao da je Flin propustio da obavijesti Pensa o razgovoru s Kisljakom. Bijela kuća je kasnije pozvala Flina na ostavku, ne zbog sadržaja telefonskog razgovora, već zbog toga što Pensu nije rekao istinu.

Prema “Njujork tajmsu”, članovi Trampovog tranzicionog tima imali su kontakte sa ruskim obavještajcima. FBI je za te kontakte doznao u vrijeme kad je postalo jasno da je Rusija hakovala naloge Demokratske stranke.

Demokrate traže temeljnu istragu o cijelom slučaju, kao što se i očekuje od opozicije, a i republikanci su počeli da postavljaju pitanja. Vođa senatske većine Mič MekKonel tvrdio je da će senatski odbor za obavještajna pitanja istražiti Flinov telefonski poziv, a republikanski senator Lindzi Graham je rekao da bi Kongres trebao da utvrdi je li Flin djelovao samostalno ili to nije bila samo njegova inicijativa. Pitanjem ko je rekao Flinu da nazove Ruse posljednjih dana se uveliko bave i američki mediji.

Agencija DPA se pita je li cijela ta afera poređenje sa aferom “Votergejt”, najvećim američkim političkim skandalom u istoriji, koji je 1974. doveo do ostavke tadašnjeg presjednika RičardaNiksona, pošto su članovi njegove administracije preduzeli niz tajnih i povremeno nelegalnih aktivnosti poput prisluškivanja političkih suparnika i provaljivanja u njihove kancelarije.

Hoće li afera Flin izrasti u nešto veće tek treba videti, ali brojni politički komentatori već upoređuju Trampa i Niksona, tvrdeći da obojica pate od sličnih karakternih mana.