Ko su džinovi na Zemlji: Sekvoja od 1.487 kubnih metara, plavi kit od 172 tone, afrički slon od 12 tona…

Što se životinja tiče, najveća i najteža koja je ikada živjela na svijetu je plavi kit, čiji je rekorder dugačak 33,5 metara, a najteži primjerak je bila jedna trudna ženka od 172 tone. Samo jezik jedne ovakve životinje teži oko tri tone, ali mu je grlo toliko uzano da ne bi mogao da proguta čak ni objekat veličine fudbalske lopte. Srce plavog kita je najveće na svijetu i teško oko 600 kilograma

Najveći živi organizam koji “obitava” na Zemlji je jedno drvo nazvano General Šerman.

General je sekvoja koja raste u Kaliforniji, u Nacionalnom parku Sekvoja. Ono što kod “njega” oduzima dah nije visina od 84 metra, već zapremina – 1.487 metara kubnih, a samo stablo je, prema procjenama stručnjaka, teško 1.800 tona!

Mnogo masivnije drvo stradalo je prije više od vijeka, 1905. godine, tokom oluje. U pitanju je takođe bila sekvoja imena Lindzi krik drvo, za koju se smatra da je najveći organizam koji je dosad živio na Zemlji. Bila je teška oko 3.300 tona, a stablo je bilo zapremine 2.550 metara kubnih, piše nedjeljnik “Vreme”.

Što se životinja tiče, najveća i najteža koja je ikada živjela na svijetu je plavi kit, čiji je rekorder dugačak 33,5 metara, a najteži primjerak je bila jedna trudna ženka od 172 tone. Samo jezik jedne ovakve životinje teži oko tri tone, ali mu je grlo toliko uzano da ne bi mogao da proguta čak ni objekat veličine fudbalske lopte.

Srce plavog kita je najveće na svijetu i teško oko 600 kilograma. Bebe kitovi na rođenju imaju gotovo tri tone, a svakog dana popiju 400 litara mlijeka i postanu teži za oko 90 kilograma.

Na kopnu je ubjedljivo najteži afrički slon, čiji je najkrupniji primjerak težio 12 tona. No, kako su naučnici utvrdili, brojne izumrle životinje bile su i veće i teže. U studiji pod nazivom “Veličina najvećih kopnenih životinja”, koju je 1985. izradio profesor sa Univerziteta Helsinki J. E. I. Hokanen, navodi se da bi teoretski gornja granica mase izumrlih životinja mogla da bude i nekoliko puta veća. Profesor Hokanen navodi da se još od Galileja smatralo da plavi kit težak 100 tona može da dostigne ovu težinu samo zahvaljujući tome što živi u vodi, koja mu daje podršku. Tvrdilo se da kopnene životinje ne bi mogle da teže ni blizu ove mase, jer bi ih Zemljina gravitacija smrskala.

No, zahvaljujući u vrijeme pisanja ove studije “svježim” otkrićima ostataka izumrlih sisara i fizičkim proračunima, Hokenen je utvrdio da su pojedine životinje mogle da dosegnu težinu između 100 i 1.000 tona.

U ovoj studiji navodi se još nekoliko zanimljivih podataka: Baluchitherium, životinja poznata i pod nazivom Paraceratherium, jedna je od najvećih sisara koji su hodali Zemljom. Baluchitherium je živio na tlu Evrope i Azije u eocenu i oligocenu tokom više od 14 miliona godina. Ovaj biljojed bio je visok do 7,5 metara i dugačak više od osam metara, ne računajući rep. No, samo njegova lobanja bila je gotovo metar i po dugačka, a procenjuje se da je bio težak oko 30 tona.

Među najtežim kopnenim životinjama je najpoznatiji izumrli stvor – Brachiosaurus, koji je živio u juri, prije 140 miliona godina, i bio težak i do 80 tona. Međutim, najveći primjerak koji je pronađen nije bio čak ni potpuno odrasla životinja, pa je moguće da je bilo i većih primjeraka. Pretpostavlja se da su bili dugački oko 25 metara ili više, a da im je glava bila na visini od oko 13 metara iznad zemlje. 

Ubjedljivo najteži dinosaurus čiji su ostaci pronađeni je Amphicoeliastežak 122 tone i dugačak, kako se pretpostavlja, do 60 metara. Pošto je do sada pronađen samo jedan fosil Amphicoeliasa, koji je opisan pred kraj XIX vijeka, a nakon toga izgubljen, te dimenzije se ne mogu uzeti sa sigurnošću, ali bi to moglo da znači i da je ovo stvorenje veće od velikog kita, životinje koja se smatra za dosad najveću na svijetu.

Komentari

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Idi na VRH

error: Content is protected !!