“Veče dijaspore”, koje je u Njujorku organizovalo Humanitarno udruženje “Euro Gusinje”, ove godine bilo je posebno po tome što su tom tradicionalnom skupu iseljenika prisustvovali predsjednica Opštine Gusinje, ing. Anela Čekić, predsjednik Skupštine opštine Gusinje, dr Elvis Omeragić, i generalni konzul Crne Gore u SAD Zoran Janković.

U prijatnoj atmosferi u Astoriji iseljenici iz najmlađe crnogorke opštine imali su prilku da od čelnih ljudi Gusinja saznaju kako napreduje razvoj njihovog zavičaja, kakvi su planovi, a oduševljenje prisustvom čelnika izrazile su obje strane.

JANKOVIĆ: VLADA CRNE GORE DAJE PODRŠKU GUSINJU

Generalni konzul Crne Gore u SAD Zoran Janković istakao je da je Udruženje „Euro Gusinje“ dalo ogroman doprinos svemu što se radi u Gusinju.

„Volio bih da ima još nevladinih organizacija koje će izabrati još novih projekata, jer svi zajedno ćemo ići preko mostova na Ali-pašinim izvorima i pored rijeke Grnčar. Prema tome, da uradimo što možemo. Drago mi je da Vlada Crne Gore daje podršku Gusinju i kroz Egalizacioni fond i kroz javne radove. Nadamo se da ćemo, ako ne 2016, ono 2017. mnogo brže sa primorja i iz Podgorice stizati u Gusinje, a da će time stići i nove investicije i nova radna mjesta. U tom smislu vjerujem da će i iseljavanje da bude manje“, rekao je Janković.

ČEKIĆ: SVE OVO ŠTO ZAJEDNO RADIMO JE U SVRHU TOGA DA SE U GUSINJU ŽIVI DOSTOJANSTVENO

Pozdravljajući prisutne u svoje i ime Gusinjana, predsjednica Opštine Anela Čekić zahvalila je Udruženju „Euro Gusinje“ što prisustvuje skupu.

Ona je prisutne informisala o svemu što je u proteklom periodu urađeno u Gusinju, kao i planovima za budućnost.

“Ono što je najvažnije jeste da smo počeli sa radovima na zgradi Opštine koji teku više nego dobrom dinamikom, a izvode se u predviđenom roku. Asfaltirali smo centar čaršije, napravili horizontalnu signalizaciju, postavili krov na Domu kulture u Vusanju, a gradimo most na rijeci Grnčar, kao i utvrdnu obalu”, kazala je Čekić.

Dodala je da su asfaltirani lokalni putevi, a da se svi radovi realizuju preko Direkcije javnih radova Crne Gore.

“U narednoj godini nam je prioritet izgradnja zelene pijace koja će imati sadržaje za buduće komunalno preduzeće u buduću službu zaštite i spasavanja, a projekat je urađen. Otvorene su kancelarije Centra za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje. Očekuje nas otvaranje stanice policije, Uprave za nekretnine, Poreske uprave i drugih državnih organa”, istakla je Čekić.

Ona je kazala da očekuju da će do kraja sljedeće godine, a najdalje 2017. Gusinjani prolaziti putem Gusinje – Podgorica, preko teritorije Albanije.

“Šta taj put znači za našu opštinu je suvišno pričati – naše bolje povezivanje sa južnim dijelom Crne Gore i Podgoricom umnogome će doprinijeti kvalitetnijem razvoju naše opštine”, rekla je Čekić.

Što se tiče projekta uređenja Ali-pašinih izvora, do sada su, kazala je, izgrađena tri mosta, a u narednoj fazi očekuju mnogo značajnija ulaganja.

“Očekujem da ćete na ljeto, kada dođete, vidjeti plod vašeg ulaganja. To što vi radite za svoj zavičaj zaista predstavlja primjer mnogima kako se voli svoj kraj. Uvijek ste brinuli za nas – sjetimo se samo vaših brojnih humanitarnih akcija, kada ste pomagali kome je bilo potrebno i van granica naše države. Sve ovo što zajedno radimo je u svrhu toga da se u Gusinju živi dostojanstveno, a ono što vi činite za nas ne ogleda se samo u ulaganjima. To predstavlja veliki podsticaj za nas da se još više i bolje angažujemo kako bi naše Gusinje krenulo dinamičnijim i bržim razvojem”, istakla je Čekić.

Ona je kazala da ne može a da ne istakne podršku koju im je “Euro Gusinje” pružio tokom unutrašnjih i skupštinskih nesuglasica.

“Iako daleko, vi ste prepoznali da samo zajedno, vi ovdje i mi tamo, možemo na najbolji način da razvijamo našu opštinu. Znam da uvijek može da se izgradi više i bolje, a mi zaposleni u lokalnoj upravi nećemo štedjeti ni truda ni napora da opravdamo vaše povjerenje”, navela je ona.

Dodala je da se može zaključiti da je opština Gusinje zaista opravdala svoje osnivanje, jer mnogi su projekti, koji su čekali dugi niz godina i bili zaboravljeni, sada u fazi realizacije.

“Očekujemo da ćemo u narednom periodu iskoristiti sredstva fondova Evropske unije za projekte prekogranične saradnje i nadamo se još većoj i snažnijoj podršci ministarstava i institucija Vlade Crne Gore”, kazala je Čekić.

Imajući u vidu sve prirodne resurse kojima raspolaže Gusinje, dodala je ona, uvjereni su da će zavrijediti pažnju investitora, bilo da dolaze od naših građana koji žive u inostranstvu, bilo od drugih. Ona očekuje i da će pozivnicom za NATO i povećanim stepenom sigurnosti dodatno zaslužiti još veće interesovanje potencijalnih investitora.

“Još jednom vam hvala na svoj podrci koju dajete građanima opštine Gusinje. A ja vam s ovog mjesta poručujem, a ubijeđena sam da dijelimo zajedničko mišljenje, da sve što radimo radimo da Gusinje bude ljepše i bolje, i za vas i za nas. I, kao što sami kažete, izgleda nikad nijeste ni otišli iz Gusinja, jer ste otišli samo da bi se vraćali”, kazala je Čekić, pozdravljena burnim aplauzom prisutnih.

OMERAGIĆ: BILO JE PUNO ONIH KOJI SU HTJELI DA USLOVLJAVAJU

Predsjednik SO, dr Elvis Omeragić kazao je da mu je čast što ih je, kako je rekao, okupila jedna ideja koja je za sve ujedinjena, a to je Gusinje.

“Ovdje smo da objavimo početak saradnje, jer projekte koje smo, na zadovoljstvo i nas u Gusinju i vas, odradili zajedno s ‘Euro Gusinjem’, su priprema za početak”, kazao je Omeragić.

Govoreći o počecima razvoja opštine on je kazao da budisti imaju običaj da u Novu godinu uđu tako što provjetre kuću, a sve staro i smeće izbace da bi nafaka ušla u tu kuću.

“Mi smo počeli tako što smo očistili deponiju pored groblja uz pomoć našeg prijatelja Rama Fejza Feratovića. To možda nijesam trebao da pomenem, jer je on postavio samo jedan uslov: da ne pominjemo ni ko radi, ni šta radi, samo da radimo. Deponija je bila problem Gusinja 14 godina, a očistili smo je za 14 dana”, ispričao je Omeragić.

Potom je krenula saradnja s „Eurom Gusinje“.

“U septembru 2014. razgovarao sam sa Mirhetom Radončičem telefonom, potom smo komunicirali mejlom i rekao je: ‘Tu smo da vam pomognemo sve što treba’. Nijesmo imali ništa, čak ni zastave. Jednostavno smo krenuli od ničega. Ono što me je impresioniralo jeste da nije bilo nikakvih uslovljavanja. Ono što je rekao i što je bio san svih iz ‘Euro Gusinja’ je: ‘Vi ste za nas tim koji vodi Gusinje. Ne zanimaju nas političke i partijske stvari. Mi hoćemo saradnju sa vama’”, ispričao je Omeragić početak saradnje s “Euro Gusinjem”.

Zahvaljujući se Udruženju, on je istakao da neće dozvoliti uslovljavanja.

“Bilo je puno onih koji su htjeli da uslovljavaju. Želja nam je da damo svoj doprinos Gusinju, i svi oni koji su na tom fonu i takve volje su dobrodošli i sa njima ćemo da sarađujemo”, rekao je Omeragić.

Potom je počela realizacija projekta koji je, kako je kazao, godinama bio doveden do mistifikacije, a to je projekat uređenja Ali-pašinih izvora.

“Prvo je trebalo otkloniti dilemu čiji je Ali-paša. Ali-paša je gusinjski. Onda čiji su izvori. Izvori su samo gusinjski, a Gusinje je Crna Gora. Ozbiljna vlast ne priznaje nikakve prepreke, pogotovo ne one koje nemaju utemeljanja i koje nijesu zakonske. Radili smo onako kako nalažu zakoni Crne Gore, poštujući maksimalno privatnu svojinu i pravo svakoga ko ima svoju imovinu na izvorima. Ali, ono što pripada Gusinju i Crnoj Gori nijesmo i nećemo dozvoliti da iko uzurpira i hoćemo da napravimo brend i mjesto gdje je svako dobrodošao”, istakao je Omeragić, kojeg su prisutni u Astoriji nekoliko puta pozdravili aplauzom.

Govoreći o formiranju koalicije, on je dodao da su stvorili takvu atmosferu da jedni druge poštuju i da svaku odluku donose tako što će potpuno biti ispoštovana volja i interes svih ljudi.

“Svima nam je prioritet Gusinje. Od prvog dana predsjednica, ja i naši saradnici imamo dobru komunikaciju sa rukovodstvom države, premijerom i ministrima. U prvoj godini postojanja smo uspjeli da dobijemo sredstva iz Egalizacionog fonda, da ne čekamo i ne tražimo milost ni od koga, već da sami gospodarimo svojom sudbinom. Za završetak zgrade Opštine, čija je gradnja počela prije šest godina, uspjeli smo da obezbijedimo 430.000 eura. Vjerujem da će do Nove godine unutrašnji dio biti potpuno završen, raspisan je tender za fasadu i prilaz, a kako kažu arhitekte, biće najljepša zgrada lokalne samouprave u Crnoj Gori”, rekao je Omeragić.

Čekić i on su, uoči dolaska u Njujork, razgovarali sa ministrom unutrašnjih poslova Raškom Konjevićem. Već naredne godine, objelodanio je, biće izgrađena zgrada policije, a Gusinje će dobiti tablice za auta.

Omeragić je rekao da će Gusinje biti mjesto gdje će biti privilegija živjeti.

“To nijesu moje riječi, već dvojice ministara koji, kao i konzul Janković, cijene i vole Gusinje, koji vjeruju da je Gusinje nešto posebno i da može da bude ono što hoćemo, a to je crnogorski brend”, kazao je Omeragić.

Dodao je da je put od Gusinja do Podgorice stigao do 11. kilometra, da je asfaltirano oko 40 od 78 kilometara, kolika je dužina puta.

“Ja sam rekao svojim prijateljima, i držim riječ, da ću polovinom naredne godine zajedno sa njima proći putem od Gusinja do Podgorice. Tampon koji je urađen i širina od deset metara, sve i da se ne asfaltira do ljeta, daje nam za pravo da možemo da napravimo avaturu i krenemo do Podgorice i skratimo put. Put je želja i život svih nas”, rekao je on.

Za razvoj opštine, kazao je, postoje mogućnosti – od turizma, preko poljoprivrede, do industrije, ističući da jedna od dvije fabrike koje su postojale u Gusinju funkcioniše, da radi u tri smjene, da su radnici zadovoljni, a da pelet koji se proizvodi ima plasman i van Crne Gore.

“Hvala svima iz ‘Euro Gusinja’ za podršku koju imamo od prvog dana. Oni su pokazali da može da se sarađuje, da može da se radi, da je Gusinje broj jedan, pa sve ostalo”, zaključio je Omeragić.

HOT: “EURO GUSINJE” JE PRIMJER KAKO SE RADI NA POŠTEN NAČIN

Predsjednik “Euro Gusinja” Rafet Hot osvrnuo se na osnivanje tog udruženja.

“Zahvaljujući entuzijastima iz dijaspore Selimu Čekiću, Alju Kobiljiću i Mirhetu Radončiću, zajedno s Asminom Omeragić, u Gusinju je 2. avgusta 2009. organizovana jednodnevna akcija koju su nazvali ‘Euro za Gusinje’, sa ciljem da se od gostiju koji dođu na Ali-pašine izvore prikupljaju donacije koje će pomoći tada Mjesnu zajednicu Gusinje. Akcija je krenula dobro do trenutka kada su lokalni moćnici uspjeli da, pozivanjem pripadnika policije, prekinu akciju pod izgovorom da nijesu imali dozvolu za tu aktivnost. Međutim, mi iz Gusinja znamo da tjeramo inat i da budemo tvrdoglavi, pa su naši iseljenici dali Asmini 500 dolara da u MUP-u Crne Gore registruje Nevladino udruženje ‘Euro za Gusinje’. Upravo je to ‘Euro za Gusinje’, koje i dalje postoji u Gusinju, bio zamajac od kojeg je stvoreno današnje humanitarno Udruženje ‘Euro Gusinje’ u Njujorku”, ispričao je Hot.

Kada su se vratili iz Gusinja, njegovi prijatelji su nekolicini njih predložili da osnuju klub simpatizera NVU „Euro za Gusinje“. Kako su mnoge slične organizacije u Njujorku propale nakon godinu – dvije, dogovoreno je da će, ako formiraju udruženje, radom i transparentnošću biti primjerkako se radi na pošten način.

“Vaše prisustvo večeras, pogotovo naših gostiju iz zavičaja i uvaženog konzula Jankovića, govori da smo uspjeli na tom putu i da nam vjerujete”, rekao je Hot.

Od brojnih humanitarnih aktivnosti “Euro Gusinja” ove godine on je pomenuo novčanu pomoć od 8.550 dolara za Izeta Radončića, 4.900 dolara za liječenje Marka Krdžića iz Murine, pomoć Safetu Čekiću, za liječenje i rehabilitaciju Gusinjanina Dina Pjetrovića prikupili su 27.620 dolara, pomogli su KUD “Džafer Nikočević” za učešće na “Zavičajnim susretima” u Sarajevu sa 500 dolara, Sadika Hota su sponzori za biciklistički maraton od Bihaća do Sarajeva povodom sjećanja na žrtve genocida nad Boarodnom takmičenju u Vladičinom Hanu i fudbalsku ekipu na memorijalnom turniru “Elmaz Čekić” u Gusinju.šnjacima u Srebrenici, kao i Harisa Canovića iz Plava, državog reprezentativca i prvaka Crne Gore u kategoriji dizanje tegova za učešće na međun

“Svake godine naše udruženje za oba Bajrama obezbjeđuje bajramske paketiće za porodice sa slabim materijalnim stanjem. Organizovali smo i klanje kurbana u Gusinju i Plavu. Pomogli smo materijalno Skendera Huseinovića iz Plava, a 2. avgusta smo obradovali djecu besplatnom vožnjom na ringišpilu”, kazao je Hot.

Hot je istakao da se svaki peni koji uplate u humanitarne svrhe troši isključivo za to i ništa više.

Gusinjani i Plavljani su se masovno odazvali na akciju za uredjenje Ali pasinih izvora koju je pokrenulo “Euro Gusinje”. Predsjednik Hot je kazao da imaju odlicnu saradnju sa celnim ljudima u Gusinju u realizaciji ovog projekta, kao i da imaju veliku podrsku dijaspore. On je odbacio optuzbe nekih organizacija da im je “Euro Gusinje” preotelo ovaj projekat.

“Gusinje i Ali-pasini izvori nisu nicija privatna imovina, i pripadaju svim Gusinjanima gdje god da se oni nalaze. ‘Euro Gusinje’ nije  preotelo nikome nikakav projekat i ovo je  volja i  zelja svih dobronamjernih Gusinjana i svi koji zele dobro Gusinju “, kazao je Hot. 

Gro humanitarnih akcija su, kako je kazao, odradili zajedno sa redakcijom web portala gusinje – plav.com, čiji su članovi takođe članovi njihovog Odbora. Veliku pomoć pružio im je i glavni urednik Portala Revije Fokus, Sead Hodžić.

ENISU DELJANINU SPECIJALNO PRIZNANJE

Odbor “Euro Gusinja” je odlučio da svake godine dodijeli specijalnu plaketu donatoru koji je svojim humanizmom i filantropijom zadužio Udruženje i zajednicu u Njujorku i zavičaju. Ove godine plaketu je dobio Enis Deljanin. Priznanje mu je uručio Mirhet Mišo Radončić.

Odbor je takođe odlučio da Aneli Čekić i Elvisu Omeragiću dodijeli specijalne plakete, kao prvoj predsjednici Opštine Gusinje i prvom predsjedniku SO. Čekićevoj je plaketu uručio Selim Čekić, a Omeragiću Aljo Kobilić.

“Posebno smo srećni što su večeras sa nama prva predsjednica Opštine i prvi predsjednik SO, koji su zaslužili da im se ime upiše zlatnim slovima u istoriju Gusinja, jer su prvi predsjednici u novoj i modernoj istoriji Gusinja”, istakao je Hot.

On je podsjetio da je Odbor “Euro Gusinja” prikupio 24.000 dolara za pomoć za referendum o vraćanju statusa opštine Gusinju, i da su taj novac potrošili isključivo u tu svrhu.

Na kraju valja jos i istaći da je u toku večeri odrzana i bogata lutrija, kao i da su prisutne u muzičkom dijelu programa zabavljali Miki Koljenović, Enver Metjahić i Samir Basić.

U NASTAVKU MOZETE POGLEDATI VIDEO SNIMAK KOJI JE NEPRAVIO ALEN KOLENOVIC (AK STUDIO), KAO I FOTOGRAFIJE ZA KOJE JE ZASLUZAN ZUVDO RADONCIC