Iako su poslaniku i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću “puna usta” prijetnji da će napustiti vlast na državnom ili lokalnom nivou ako se ne ispune želje njegove stranke, ta obećanja godinama padaju u vodu. Međutim, to ne sprečava dugogodišnjeg skupštinara da nastavi s takvom retorikom.

Najnoviji primjer je slučaj postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektor) u zetskom naselju Botun. Knežević je poručio da će, ako počne izgradnja kolektora, tražiti od svoje partije da napusti vlast u Podgorici, što bi rezultiralo padom te uprave.

Njemu su prazne prijetnje prešle u naviku. DNP je u maju 2024. godine najavljivao preispitivanje podrške izvršnoj vlasti Milojka Spajića (Pokret Evropa sad), šest mjeseci nakon njenog formiranja, pošto je premijer najavio u Skupštini da će Crna Gora podržati na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, što je ubrzo potom i učinila. Uprkos tome, Knežević nije napustio državnu vlast.

Lider DNP-a tvrdio je i da neće podržati rekonstrukciju Vlade na ljeto prošle godine, dok im Spajić ne saopšti kad će početi dijalog o pitanju normiranja srpskog jezika kao službenog i uvođenju dvojnog državljanstva sa Srbijom, ali i dok, kako je govorio, ne čuje kad će vladajuća Bošnjačka stranka (BS) napustiti koaliciju s opozicionom Demokratskom partijom socijalista (DPS) u Bijelom Polju. Obećavao je i da neće podržati “osvježavanje” vlasti ukoliko BS bude glasao za smjenu njegovog koalicionog partnera Andrije Mandića (Nova srpska demokratija) sa mjesta šefa Skupštine, što je ta partija i uradila.

No, Knežević je podržao rekonstrukciju iako njegovi zahtjevi nisu ispunjeni. DNP je upravo rekonstrukcijom postao dio izvršne vlasti (dobivši potpredsjedničke i ministarske pozicije u njoj), a do tada je Vladi davao parlamentarnu podršku.

Knežević je u novembru 2024. tvrdio da neće glasati za budžet u državnom parlamentu ako se prethodno ne razgraniče Podgorica i Zeta, ali je u februaru pogazio i to obećanje, jer su on i poslanici njegove partije dali podršku usvajanju računa o državnoj kasi. Potom je u januaru ove godine saopštio da će preispitati učešće u vlasti u glavnom gradu ako se pomenuto pitanje ne riješi…

Uprkos nizu praznih ultimatuma, predstavnici DNP-a i dalje sjede u vladajućim foteljama. Zbog toga su Kneževića nedavno kritikovale neke opozicione stranke, rekavši da građani znaju da njegova riječ “ne vrijedi ništa”, te da lider DNP-a “ni po koju cijenu neće napustiti vlast”.

Iz te partije nisu odgovorili na pitanje Vijesti koliko vrijede Kneževićeve riječi o izlasku iz vlasti, imajući u obzir da se njegove prijetnje dosad nisu obistinile.

“SAM PAO, SAM SE UBIO”

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković rekao je “Vijestima” da se Knežević suočava s cijenom sopstvenog populizma.

“Naime, godinama je, bez ikakvih argumenata, širio narativ protiv izgradnje kolektora u Botunu, koristeći to isključivo za obračun s DPS-om i hraneći otpor protiv tog projekta kod građana. Međutim, stručna zajednica i ekološki aktivisti jasno ukazuju na suprotno – da je kolektor neophodan i da odgađanje njegove izgradnje nosi ozbiljne rizike”, kazao je on.

Sagovornik navodi da Kneževiću sad, kad je i sam dio vlasti, ta tema dolazi “na naplatu”, te da lider DNP-a pokušava “da se izvuče uz što manje gubitaka”.

“Zato i prijeti izlaskom iz gradske vlasti, što je za njega politički jeftiniji manevar, nego da na državnom nivou izađe. Time samo potvrđuje da je njegova politika zasnovana na manipulaciji, a ne na odgovornom rješavanju problema. Uostalom, ovo nije prvi put da Knežević prijeti izlaskom iz vlasti, vjerovatno ne i posljednji, a vidimo da to više nema ni mnogo učinka na njegove koalicione partnere koji ga sve manje uzimaju za ozbiljno”, ocjenjuje Mirković.

Napominje da se, iako Knežević često ima “energične i teatralne” skupštinske i medijske nastupe, ne treba zavaravati realnim političkim dometima i koalicionim kapacitetom DNP-a.

“Ako pogledamo izborni rezultat DNP-a na parlamentarnim izborima i četiri mandata pretočimo u broj glasova, vidjećemo da se radi o brojci od oko 14 hiljada glasova, uz napomenu da je to izvučeno kroz koalicioni nastup i da DNP nikad nije nastupio samostalno na parlamentarnim izborima”, konstatuje sagovornik.

POKUŠAJ JAČANJA VLASTI

Prema Mirkovićevim riječima, ako se DNP-ov izborni rezultat uporedi s brojem ljudi koji su se izjasnili kao Srbi na posljednjem popisu stanovništva 2023. godine (205.370), Knežević zapravo ima podršku nešto manje od sedam odsto srpskog naroda u Crnoj Gori, “iako nam se on predstavljao kao glavni srpski glas”.

“U suštini, on je ponajviše glavni glas (predsjednika Srbije) Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, na čijim se skupovima često pojavljuje i u čijim medijima gostuje pokušavajući da doprinese spasavanju tog autokrate, iako svi vidimo da je on u završnoj fazi vlasti”, kazao je Mirković.

Poručio je i da je zato jedan od glavnih ciljeva politike Kneževića i koalicije “Za budućnost Crne Gore” (čiji je DNP dio) -sistemsko sabotiranje evropskih integracija Crne Gore.

“Botun je samo posljednji u nizu pitanja, a mogli smo čuti potvrdu i od Evropske komisije koliko je to važno za zatvaranje Poglavlja 27 (Životna sredina i klimatske promjene), te da su svi uslovi za to ispunjeni, a takve tvrdnje i očekivanja potvrdila je i ministarka evropskih poslova”, dodao je Mirković.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (Pokret Evropa sad) kazala je prekjuče da se bez izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ne mogu zatvoriti pregovore u oblasti zaštite životne sredine, i da to “direktno usporava put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU)”.

Glavna urednica nedjeljnika “Monitor” Milena Perović kazala je “Vijestima” da, imajući u vidu da je na sceni politika “trgovine i ucjene”, ne čudi da je Knežević opet zaprijetio izlaskom iz vlasti.

Navela je da su se takvim političkim potezima, koje, napominje ona, ne primjenjuje samo Knežević, do sada samo utvrđivale pozicije i hranili partijski interesi.

“Kao što vidimo, svi su još u vlasti. U stvari, radi se o pokušaju da se vlast ojača i osigura, a ne da se iz nje izađe”, ocijenila je ona.

IZIGRAVANJE ŽRTVE

Uz posljednju prijetnju o izlasku iz vlasti, zbog gradnje kolektora u Botunu, Knežević je na protestu koji je održan prošle sedmice u tom zetskom naselju, aludirajući na jednog ekološkog aktivistu, kazao da javno obećava da će mu, ako nastavi da podržava izgradnju kolektora, doći “ispred kuće s traktorima fekalija…”.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević prijavio ga je zbog toga policiji, a Knežević je, nakon što je saslušan, medijima rekao da se osjeća kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp.

“… Ostalo je još da pucaju u mene i da se zaokruži jedan medijski, NVO i politički projekat koji je usmjeren protiv mene i stavova koje zastupam”, naveo je on.

Perović kaže da je “razumljivo” da se Knežević osjeća kao Tramp, pošto se radi “o sličnim političkim pojavama i senzibilitetima”.

“Sreća po svijet, za koji bi dva Donalda već bila poseban izazov, Kneževićev politički domet je ograničen. Za razliku od njegovog doživljaja samobitnosti koji ga tjera da se poredi s američkim predsjednicima…”, ocijenila je ona.

Poručila je da ni “naš Donald” ne voli kritičare, građanske aktiviste i medije koji ne dijele njegove svjetonazore, a da, kao njegovi politički uzori, pribjegava tome da se predstavlja kao žrtva onda kad prijeti s pozicija moći.

Nikola Mirković ističe da Knežević, kako vidi da njegov uticaj slabi i “da mu više ni teatarski nastupi nemaju efekat”, pokušava da sebi da na važnosti upoređujući se s Trampom, a da u realnosti – “Tramp vjerovatno i ne zna da on postoji”.

“S druge strane, upravo je Knežević taj koji je nedavno uputio prijetnje građanskom i ekološkom aktivisti, i to s pozicije vlasti, do mjere da je prijavljen za ugrožavanje bezbjednosti, ali i da je to izazvalo brojne osuđujuće reakcije. Takav odnos prema pojedincima i organizacijama civilnog društva je nedopustiv, Knežević to zna i kako se u tome zaigrao, pokušava da sebe napravi žrtvom, ali mu to ne može proći”, zaključio je sagovornik.

Izvor: “Vijesti”

Foto: Milan Knežević (Screenshot)