Objave na društvenim mrežama stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine pokazuju najezdu glodara koji plivaju u rijeci Miljacki, koja protiče kroz središte grada.

Sarajlije, već odavno navikle na loše javne usluge, dijele i fotografije prepunih kontejnera za smeće i ilegalno odloženog otpada – uz pritužbe da vlasti ne uklanjaju uginule životinje s javnih površina, uključujući i dječja igrališta.

Sve to stvara savršene uslove za razvoj pacova. Za ljude, međutim, situacija je daleko manje ružičasta.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je neuspjeh u kontroli populacije glodara u Sarajevu doveo do alarmantnog porasta bolesti koje prenose pacovi.

Samo u jednom razdoblju od 24 sata ove sedmice, najveća bolnica u zemlji zabilježila je dvanaest slučajeva leptospiroze. To je nastavak stalnog niza infekcija koje su se javljale već ranije ovog mjeseca.

Jedan od nadimaka ove bolesti, „mišja groznica“, ukazuje na njen glavni izvor zaraze. Naime, bolest se najčešće prenosi na ljude putem vode ili tla kontaminiranih urinom ili izmetom glodara.

Simptomi mogu varirati od glavobolje i bolova u mišićima do krvarenja u plućima. Akutni oblik bolesti, poznat kao Weilova bolest, može izazvati žuticu, pa čak i zatajenje bubrega. Lokalne vlasti u Sarajevu proglasile su epidemiju, što omogućuje uvođenje hitnih mjera, uključujući odavno potrebnu akciju čišćenja.

Dodatni komunalni radnici, opremljeni sredstvima za dezinfekciju, raspoređeni su da sprovedu „proljećno čišćenje“ javnih površina širom grada, a organizovano je i dodatno odvoženje smeća. Škole su dobile uputstva da očiste svoja igrališta, pokose travnate površine i provjere podrume u potrazi za glodarima.

Trenutni sveobuhvatni pristup u oštrom je kontrastu s ravnodušnim stavom protekle dvije godine, tokom kojih u Sarajevu nije bilo nikakvih mjera suzbijanja štetočina. Zvaničnici za to okrivljuju propali tender za deratizaciju i sanaciju, što je omogućilo da grad preuzmu pacovi – ali i psi lutalice, koji su takođe česta pojava na ulicama glavnog grada.

Ministar zdravlja Sarajevskog kantona, Enis Hasanović, opisao je situaciju kao „ne zdravstvenu krizu, već komunalnu krizu“, uzrokovanu neispunjavanjem osnovnih higijenskih obaveza od strane lokalnih vlasti.

Ali, prenosi Index.hr, bivša direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Sebija Izetbegović, smatra da bi zdravstvena situacija mogla postati još gora. Sada, kao odbornica u Skupštini Kantona Sarajevo, ističe da su „dobro uhranjeni pacovi“ trenutno toliko brojni u gradu da „možemo uskoro očekivati i hantavirus“.

U barem jednom pogledu, Sarajevo je zasad imalo sreće. Neliječena leptospiroza može biti smrtonosna, s više od 50% smrtnosti kod osoba koje razviju teška plućna krvarenja. Ali, do sada nijedan od prijavljenih slučajeva u trenutnoj epidemiji nije bio ozbiljan.

Foto: Screenshot/X

Drvenija pic.twitter.com/HDOYbKlE5O

— nocnamora (@AmilaSamo) August 10, 2024