05252020pon
Last updatepon, 25 maj 2020 9am

Može li se korona virus širiti zrakom?

Autor: Dr Amir Khan 

Korona virus širi se brzo i agresivno, zbog čega mnogi od nas pomno razmatraju kako se družimo jedni s drugima, kako čistimo površine i pribor i pitamo se je li vrijeme da se potpuno izoliramo od vanjskog svijeta.

Znamo da se virus primarno prenosi kapljičnim putem, kad zaražena osoba kašlje ili kiše. Jedno kašljanje može proizvesti do 3.000 kapljica, a jedno kihanje čak 10.000.

Kapljice potom padnu na neku površinu ili ih druga osoba udahne ili padnu na površinu koju nezaražena osoba dotakne, a koja potom dotakne svoje lice, posebno usta, nos, uši ili oči.

Ta metoda prenošenja poznata je kao kapljični put. Dok je u tim kapljicama, korona virus u zraku se zadržava kratko i putuje kratko prije nego što ga povuče gravitacija nakon što bude iskašljan ili iskihan.

Trenutno se istražuje tačno vrijeme koliko virus može preživjeti u zraku van tijela domaćina. Prema izvještaju nedavno objavljenom u časopisuNew England Journal of Medicine, neke studije tvrde da je to nekoliko sekundi, dok jedna kaže da bi to moglo biti dva do tri sata.

Koliko god virus mogao trajati, dok je u zraku u kapljicama, svako unutar dva metra od osobe koja je kihnula ili kašljala može ga udahnuti i zaraziti se. Neometana kapljica iz kihanja može putovati približno 60 metara, ali većina bude uhvaćena u tkiva.

Kapljice s virusom mogu ostati u zraku

Virus može ostati u zraku u mnogo manjim kapljicama, prema nekim novim dokazima objavljenim u istom časopisu ove sedmice od naučnika na Univerzitetu Princeton, UCLA-u i američkoj istraživačkoj agenciji, Nacionalnom zdravstvenom institutu (NIH) – iako ne u znatnim količinama.

Važno je imati na umu da su te studije preliminarne i da su im druga istraživanja protivrječna, ali ako su tačna, to bi moglo objasniti zašto se tako veliki broj ljudi zarazi tako brzo.

Kad virus postane prenosiv zrakom, opisuje se kao aerosol. To znači da ostaje u zraku u malim kapljicama vode – manjima od onih koji se iskašlju ili iskišu – dugo nakon što su veće kapljice pale na površinu ili su udahnute.

Te sitne kapljice mogu satima ostati u zraku ako su uvjeti pravi – smanjen protok zraka, otvoren prostor i prava temperatura.

Kad pomislimo na viruse koji se prenose zrakom, većina doktora navodi ospice. Kada se osoba zaražena ospicama nakašlje ili kihne, virus može ostati u zraku u sitnim česticama dva sata, čekajući sljedeću žrtvu koja će ga dobiti udisanjem.

Dokazi koje imamo da se korona virus ponaša na isti način djelomični su. Izgleda da ima neke karakteristike aerosola samo kada se testira u laboratorijskim uvjetima.

Studije iz "pravog svijeta" kako se virus ponaša u zraku, provedene u bolničkim sobama u kojima su boravili zaraženi pacijenti, dosad su se pokazale negativnima. Međutim, naučnici naglašavaju da je potrebno još istraživati prije nego što budu u stanju donijeti ikakve konačne zaključke.

Daleko je hitnije fokusirati se na načine na koje znamo da se širi.

Osim kapljičnim putem, virus se prenosi i preko površina na koje je pao. Tek sada postaje jasno koliko dugo virus može ostati na površinama ako se ne čiste redovno.

Korona virusi poznati su kao posebno otporni kad je riječ o tome gdje i koliko dugo mogu preživjeti bez ljudskog domaćina.

Čistiti površine u kući

Studija koju je prošle sedmice objavio NIH pokazala je da u idealnim uvjetima virus može preživjeti do 24 sata na kartonu i do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku.

Jedini razlog zbog kojeg duže opstaje na površinama nego u zraku jest gravitacija; fizički se ne može u zraku zadržati dugo.

Kada je virus prisutan na tim površinama, potrebno je da ga osoba dotakne rukama. Kad potom dotakne usta, nos, oči ili uši, može pronaći put do dišnog puta osobe i zaraza počinje.

Stoga je ključno da se površine u domaćinstvu čiste dezinfekcijskim sredstvom koje sadrži 60 do 70 posto alkohola ili varikinom.

Teže je znati koliko dugo virus može preživjeti na odjeći, ali NIH tvrdi da su manje šanse da se dugo zadržava na poroznom ili vlaknastom materijalu iako ta organizacija trenutno izvodi dodatne eksperimente kako bi znali pouzdano.

Još jedan način prenošenja jest fekalni put. Sve je više dokaza koji ukazuju na to da virus može prodrijeti u gastrointestinalni trakt putujući kroz tijelo i onda može biti izlučen u fekalijama. To se ne smatra glavnim putem prenosa, ali je razlog više da perete ruke nakon korištenja toaleta.

Još mnogo toga trebamo naučiti o ovom novom virusu, ali protiv svakog načina na koji se širi možemo se boriti adekvatnim higijenskim mjerama. Pranje ruku i dezinfekcija površina ostaju najbolje oružje kad je riječ o ratu protiv bolesti COVID-19.

Izvor: Al Jazeera

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE