04022020čet
Last updatesri, 01 apr 2020 11pm

Izrael ne može uvijek izbjegavati međunarodni zakon

Autor: Noha Aboueldahab

Plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da riješi izraelsko-palestinski sukob besramno krši međunarodni zakon. Ali on također potvrđuje izraelsko priznanje da ne može uvijek izbjeći međunarodni zakon u cjelosti.

Posebno, pokazuje da potencijalni domet Međunarodnog krivičnog suda (ICC) predstavlja prijetnju Izraelu na način na koji neprimijenjene UN-ove rezolucije to nisu.

Historija kršenja međunarodnog zakona

Od kreiranja izraelske države 1948, UN-ove rezolucije koje kritički gledaju na Izrael su mnogo puta pozivale Izrael da vodi računa o raznim pitanjima od prava palestinskih izbjeglica na povratak u svoje domove do osude izraelskih napada na palestinske civile.

Trumpov tzv. „sporazum stoljeća“ pokušava obrnuti takve rezolucije tako što daje legitimitet nizu ilegalnih poteza, uključujući izraelsko pripajanje ilegalno okupirane palestinske zemlje i kontinuirano uspostavljanje jevrejskih naselja na palestinskoj teritoriji.

Sporazum tvrdi da je Jerusalem „nepodijeljeni“ glavni grad Izraela, dok bi Palestina imala ograničenu kontrolu nad raštrkanim naseljima u Istočnom Jerusalemu. Ova naselja su istočno i sjeverno od „sigurnosne barijere“, inače poznate kao „zid razdvajanja“ koji je sagradio Izrael, a koji je Međunarodni sud pravde (ICJ) proglasio ilegalnim prije više od 15 godina.

Postoje deseci UN-ovih rezolucija koje kore Izrael i zahtijevaju da prestane kršiti prava Palestinaca. Pa ipak Izrael ih nastavlja besramno kršiti, kao i druge međunarodne pravne odluke bez ikakvih sankcija.

Koja je onda korist od međunarodnog zakona, kada nastavlja da iznevjerava Palestince?

Međunarodni zakon kao otpor

Odsustvo svih realnih posljedica za izraelsko nezakonito postupanje nije bezgranično. Gnusan kakav jeste, Trumpov plan čini prećutno jasnim da Izrael priznaje moć međunarodnog zakona, posebno kada se koristi kao alat otpora.

Ovaj sporazum poziva Palestinu da odustane od svih i svakih međunarodnih krivičnih slučajeva ne samo protiv Izraelaca, već i protiv Amerikanaca.

Strah američkih i izraelskih autora sporazuma djelomično potječe iz onog što je Palestina uspjela postići uz pomoć međunarodnog zakona, uprkos svojoj kontinuiranoj potčinjenosti i ugnjetavanju od strane izraelske države, podržane od SAD-a.

Više od 130 država je priznalo Palestinu kao državu posmatračicu koja nije članica u UN-u u novembru 2012. Palestina je pristupila Rimskom statutu ICC-ja, nakon čega je zahtijevala da ovaj sud istraži zločine počinjene na njenoj teritoriji.

U decembru 2019, nakon dugih vijećanja u vezi nadležnosti ICC-ja po pitanju situacije u Palestini (od kojih su neka aktuelna), tužitelj ICC-a je u konačnici odlučio da postoje razumne osnove da se istraže zločini počinjeni na palestinskoj teritoriji.

Ukoliko bi trenutni slučaj pred ICC-jem dostigao fazu u kojoj se podigne optužnica protiv izraelskih zvaničnika i izdaju nalozi za njihovo hapšenje, to bi ograničilo mobilnost tih zvaničnika jer bi pokušavali izbjeći države u kojima bi mogli biti uhapšeni i prebačeni u Hag na suđenje. Također bi bili imenovani i posramljeni.

Naravno, slabe su šanse da se to dogodi. ICC nema svoju policiju koja bi hapsila pojedince i umjesto tog se oslanja na saradnju sa državama da to čine.

Međunarodni zakon ne može i ne djeluje u vakuumu – politička volja i mobilizacija su ujedno i ključni pokretači i ključne prepreke „obećanju“ međunarodnog zakona: pravdi.

Sve i ako nijedan izraelski zvaničnik ne bude optužen ili uhapšen, važna se lekcija može izvući iz slučaja ICC-ja. Međunarodni pravni proces je u toku i, iako možda neće dovesti do bilo kakvog uvjerljivog ishoda, Trumpov sporazum signalizira da moćne vlade – naime SAD i Izrael – posmatraju međunarodni zakon sa strahom, uprkos njihovih pokušaja da ga odbace.

Dvosjekli mač međunarodnog zakona

Međunarodni zakon suzbija i oslobađa.

Ne uspijeva provesti UN-ove rezolucije, posebno u izraelsko-palestinskom sukobu.

Kao rezultat, iznevjerava palestinske žrtve jer im ne može pružiti zaštitu, niti im može garantovati pravdu. Ovaj ponovljeni neuspjeh provođenja potkopava suštinu UN-ove Povelje.

Ali međunarodni zakon je također emancipatorski. Odigrao je važnu ulogu u dekolonizaciji nakon pokreta oslobođenja iz 1950-ih i 1960-ih. On je, zajedno sa državnom praksom, doveo do priznanja Palestine kao de facto države od strane većine svijeta tog historijskog novembarskog dana 2012.

Uprkos moćnim igračima koji otvoreno krše međunarodni zakon i pokušavaju uspostaviti novu realnost na terenu kroz uspostavljanje ilegalnih jevrejskih naselja na ukradenoj zemlji, međunarodni zakon i dalje predstavlja važnu platformu za palestinski otpor.

Dokazi za ovo mogu se pronaći u Trumpovom planu jer na vidjelo iznosi dugogodišnju izraelsku i američku paranoju da će ih institucije kao što je ICC približiti odgovornosti za njihov ponovljeni podsmijeh spram međunarodnog zakona.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Crnogorske brige oko korone      
    Crnogorske brige oko korone

    Pojedini stanovnici Crne Gore, jedine zemlje u Evropi gdje nema oboljelih od korona virusa, sumnjaju da to i nije bezopasno.

    „Ako Evropa ukapira da smo imuni na virus, na'ebali smo“, veli zabrinuti Crnogorac svom unuku.

    „Zašto Đede? Zar to nije dobro?“, pita unuk

    Read more...