12062019pet
Last updatečet, 05 dec 2019 10pm

Zašto se RS boji rezultata popisa

Autor: Mladen Mirosavljević

Šefovi poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini Republike Srpske usaglasili su se da 21. juna bude održana posebna sjednica Narodne skupštine koja bi trebala da ponudi odgovore Republike Srpske nakon odluke Velimira Jukića, direktora Agencije za statistiku BiH o jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva u BiH.

Prema odluci o metodologiji obrade podataka, 196.000 spornih popisnica biće tretirane kao rezidentni stanovnici, s čim se ne slaže RS i za njene predstavnike će time biti prijeđena crvena linija zbog čega su spremni i na radikalnije poteze kao što je izlazak iz institucija na nivou BiH.

Situacija je tim delikatnija što se na nivou državne vlasti nalaze predstavnici entitetske opozicije koju je Milorad Dodik već proglasio izdajničkom zbog kooperativnosti na nivou državne vlasti, mada u RS postoji puno stranačko jedinstvo kada je riječ o objavi rezultata popisa.

Kako se približava 1. juli, datum objave rezultata popisa, tako rastu i tenzije u Republici Srpskoj, u kojoj, zahvaljujući medijskoj kampanji, u taj popis niko više neće vjerovati kao u vjerodostojan.

To, međutim, ne znači da se uprkos neslaganju iz ovog entiteta, rezultati neće objaviti i tako će, poslije 1991. godine BiH ponovo dobiti statističke podatke koji će iz jednog njenog entiteta, i bar od jednog konstitutivnog naroda, biti osporavani do nekog sljedećeg popisa.

JUKIĆ: SVE PO ZAKONU

 

Iako je njen direktor javno ponovio kako Agencija za statistiku BiH radi u potpunosti u skladu sa važećim zakonima i međunarodnim preporukama te da su odluku u potpunosti podržali predstavnici svih relevantnih institucija Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija koje su nadležne za ovo pitanje, u Republici Srpskoj na to ne obraćaju pažnju.

Uprkos tome, u RS ponavljaju da je odluka o objavljivanju popisa i dalje sporna jer nije usaglašen stav o statusu 196.000 spornih popisnica koji će, tom odlukom, biti tretirani kao rezidentni stanovnici iako se, navodno, radi o onima koji godinama studiraju, rade i žive van BiH.

Velimir Jukić nije odgovorio direktno na pitanje da li će povući svoju odluku o objavi jedinstvenog programa za obradu podataka popisa, ali je još jednom ponovio da je odluku donio sam i u skladu sa zakonom.

“Odluku o usvajanju jedinstvenog programa obrade podataka popisa donio sam sukladno ovlaštenjima i obvezama direktora Agencije za statistiku BiH, koja su definirana u Zakonu o statistici BiH i Zakonu o popisu, s ciljem da se rezultati popisa objave u zakonskom roku. Sukladno tome, ne želim i neću se baviti mišljenjima i komentarima onoga što iznose u javnost pojedinci, grupe ili organizacije, a što izlazi iz okvira struke, niti ću se upuštati u polemike”, decidan je Jukić.

Činjenica je i da se u članu 20. Zakona o statistici BiH kaže da: „Prilikom realizacije programa osoblje Agencije i entitetskih zavoda neće tražiti ili primati uputstva od vlasti, drugih državnih organa, političkih stranaka i drugih interesnih grupa, posebno prilikom selekcije izvora podataka, statističkih metoda i procedura, u vezi sa sadržajem, formom i vremenom distribucije i u vezi sa zaštitom povjerljivosti statističkih podataka“.

Činjenica je da su taj Zakon usvojili i predstavnici Republike Srpske kao i da se tri godine čekalo sa objavom rezultata popisa, pa ostaje nejasno zašto se, po ko zna koji put, post festum nastoje promijeniti unaprijed prihvaćena pravila igre.

Svima je u BiH, naravno, jasno da je provođenje zakona u njoj jako relativna stvar i da je to ovdje zaista stvar političke volje, što bi trebalo biti irelevantno u svakoj pravnoj državi.

Ili provodite zakone, ili ih ne provodite jer zakoni ne mogu biti stvar volje i naknadnog usaglašavanja ako neko njima nije zadovoljan. Zašto političari u BiH smatraju da mogu potpisivati šta god se od njih traži, a da to ne znači da će to neko morati i poštovati i provoditi? Slučaj Sejdić-Finci malo ko i pominje. Slična situacija je i sa Reformskom agendom i njenim provođenjem, kao i budućim članstvom u NATO-u, a ko zna šta će još vremenom isplivati.

ETNIČKI PRINCIP

 

Ali, vratimo se popisu. Naravno da u svemu nije ključna stvar što se na popis potrošilo oko 50 miliona maraka budžetskog novca i što je popis važan za evrointegracije BiH. Ključna kvaka je u tome što je kompletan život u BiH zasnovan na etničkom principu i da se izbori dobivaju a, vlast održava, i dalje zahvaljujući tome ko će stvoriti veći strah od onih ostalih i što u ovoj državi jaz među narodima, koji ne žive zajedno, nego jedni pored drugih, postaje sve dublji i dublji.

Ključno pitanje u BiH nije ono da li će ona ikada postati građanska država u kojoj je nacionalna pripadnost irelevantna, nego je pitanje svih pitanja postalo ono šta će se dogoditi ako Bošnjaka bude preko 50 odsto, što bi bilo prvi put u novijoj istoriji da jedan, od tri konstitutivna naroda, čini apsolutnu većinu? Problem predstavlja i uračunavanje onih iz „sporne brojke“ u stalne stanovnike Distrikta Brčko, što će dovesti do toga da Bošnjaci postanu blaga relativna većina na području koje spaja dva dijela teritorije RS.

Ako je to toliko važno, zašto je onda nemoguće postići usaglašen dogovor o metodologiji obrade statističkih podataka?

„Mi tražimo samo da se poštuju međunarodni standardi i ništa više, apsolutno nikakvih drugih stvari nema. Sada čujem da neki traže politički dogovor. Ako je to stvar političkog dogovora, onda nije trebalo ni da idemo u popis, mogli smo to završiti prije i ne bismo potrošili toliko novca“, izjavio je još ranije entitetski predsjednik Milorad Dodik.

Da li ima istine u onome što tvrdi Igor Žunić, poslanik u entitetskoj Skupštini „da u popis ne mogu da uđu oni ljudi koji se pojave u mjestu na kojem imaju ličnu kartu dva dana u toku godine, kada dođu na odmor iz Švedske“, a u što vjeruju u RS.

Građani u Republici Srpskoj nemaju odgovore na ta pitanja i dok se ne daju jasni odgovori na to, šta je to zaista sporno, u pomenutim popisnicama već ionako loši međunacionalni odnosi produbljivaće se sve radikalnije i radikalnije. Pogotovo približavanjem lokalnih, a potom i opštih izbora.

Uporedo sa pričom o popisu u Republici Srpskoj se sve češće i glasnije postavlja i pitanje izbornog inženjeringa u Srebrenici na lokalnim izborima 2012. godine i kako je moguće da se, ko god hoće, prijavi u Srebrenici, glasa na lokalnim izborima i potom odjavi i da li će se takva praksa onda početi primjenjivati i u drugim opštinama za koje neko iskaže takav interes?

A, ako neko misli da će se priča sa popisom završiti usaglašavanjem oko rezultata, grdno se vara. Ona će se tek nastaviti analizama slike koja će biti neuporediva s predratnom Bosnom i Hercegovinom jer na osnovu preliminarnih podataka popisano je 3,79 miliona osoba, što je pola miliona manje nego prije rata, a tek će biti zanimljivo sagledati kako ta promjena izgleda po entitetima, regijama i gradovima.

Izvor: Al Jazeera

Napomena: Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 


  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Policajci i vatrogasci      
    Policajci i vatrogasci

    Vozi se grupa policajaca i grupa vatrogasaca u autobusu na sprat. Vatrogasci su u donjem dijelu autobusa a policajci u gornjem. Pritom, vatrogasci se vesele, pjevaju, a policajci svi uplašeni, preblijedjeli, drže se jedan za drugoga.

    Popne se gore jedan vatrogasac i pita ih:

    Read more...