05252020pon
Last updatened, 24 maj 2020 5am

Dritan Abazović je prvi predstavnik manjinskog naroda koji je od uvođenja višestranačja postao predsjednik parlamentarne građanske partije

Abazović je doktorand političkih nauka, a bio je najmlađi i najaktivniji poslanik 25. saziva Skupštine Crne Gore. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu je četvorogodišnje studije završio za rekordne dvije i po godine. Kao student generacije je dobitnik “Zlatne značke” i “Zlatne povelje” tog univerziteta

Terorista iz Stockholma je Uzbekistanac Rahmat Akilov, a odali su ga tragovi na aerodromu

Akilov je nakon napada pobjegao metroom, a kad ga je napustio ušao u voz kojim je stigao do aerodroma Arland. Upravo na aerodromu Arland otkiveno je da je Akilov krvario i to je bio ključni detalj u kojem su istražitelji otkrili njegov identitet i tada se krenulo u potjeru za njim. On je želio samo da zavara trag pojavljivanjem na aerodromu, pa se odmah prebacio u autobus i izašao na jednoj od benzinskih pumpi, s koje su zaposleni javili policiji da se “jedna osoba čudno ponaša”

Ispovijest Dragiše Blanuše: Za Miloševićevu sliku iz zatvora su mi nudili pola miliona eura

“Ujutru sam ušao u ćeliju. Na stolu pored kreveta uobičajeni doručak: dva kuvana jajeta, hljeb, marmelada, čaj - netaknuti. Na gornjem krevetu kofer, na čiviluku plavi mantil, sapun. U krevetu leži Milošević: pokriven je do nosa izblijedjelim ćebetom, samo mu kosa viri. Nadrealna situacija. Gledam ga dok spava i mislim: ‘Da li sam stvarno ovdje?”, priča Blanuša

Foto: "Kurir"

Nekadašnji upravnik Okružnog zatvora, Dragiša Blanuša (72), nedavno je oslobođen krivice za zloupotrebu službenog položaja i otmicu bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Blanuša je preživio svojih 16 godina samoće pa mu ni to što na kraju nije osuđen nije bitno.

Najvažniji dan u njegovoj kratkoj upravničkoj karijeri postaće 31. mart 2001. godine, dan hapšenja Slobodana Miloševića. Blanuša je novinarima “Kurira” opisao šta se dešavalo nakon što je Milošević doveden u zatvor.

DŽIPOVI U DVORIŠTU

“Tog dana bio mi je rođendan. Neko od mojih saradnika je ušao u kancelariju. ‘Hapse ga, krenuli su’, rekao je. Sišao sam do kapije u trenutku kada su džipovima upali u dvorište zatvora. Izlazi Sloba, priča na mobilni. Ruke mu nisu vezane. Čuo sam samo kako kaže: ‘Halo. Miro?’, priča Blanuša, prenosi “Avaz”.

Kako kaže, pored Miloševića su bili advokat Toma Fila, tužilac Rade Terzić, istražni sudija Goran Čavlina, Čeda, Legija...

“Prilazi mi Čeda i pita: ‘Pa, gdje si mislio da ga smjestiš?’ To je, vjerovatno, bila jedina stvar o kojoj nisam razmišljao do tada. ‘Nemam pojma, u prvu praznu ćeliju’”, rekao sam.

“Ej, gledaj da je neka dobra, ipak je on predsjednik”, odgovorio je Čeda.

Okrenuo se, kaže, ka najbližem saradniku i pitao Lalovića: “Hoćemo li da otvorimo ‘Hajat’”?

“Odlučio sam se za luksuzniji dio zatvora”, priča Blanuša.

Procedura zahtijeva da prođe pretres, oduzimaju mu se kaiš, pertle...

“Ujutru sam ušao u ćeliju. Na stolu pored kreveta uobičajeni doručak: dva kuvana jajeta, hljeb, marmelada, čaj - netaknuti. Na gornjem krevetu kofer, na čiviluku plavi mantil, sapun. U krevetu leži Milošević: pokriven je do nosa izblijedjelim ćebetom, samo mu kosa viri. Nadrealna situacija. Gledam ga dok spava i mislim: ‘Da li sam stvarno ovdje? Da li ovaj čovjek stvarno ovdje leži, ovaj bog koji hoda zemljom? I onda sam promrmljao: ‘E, moj čovječe, šta te snađe...’ Upoznali smo se sjutradan”, sjeća se Blanuša.

Milošević i Blanuša proveli su sate i sate u razgovorima.

ŠETAO SAM

“Do kraja me je zvao upravniče. Htio je da drži distancu prema meni. Niti je izvoljevao, niti šta tražio. Šetao je sam: donosili su mu hranu iz restorana van zatvora, svaki dan mu je neko dolazio u posjetu. Jedan od susreta bio je posebno upečatljiv. Taman je završio dug razgovor sa tužiocem i istražnim sudijom, kad smo se sudarili na hodniku. ‘Upravniče’, rekao mi je, ‘možemo li nešto da popijemo?’ Umjesto da mu kažem da je to zabranjeno, pitao sam ga: ‘A šta volite da popijete? Burbon?’ Odgovorio mi je: ‘Ma, pijem sve’. Kupio sam burbon, ponio i zapitao se: ‘Šta mi ovo treba u životu?’”, opisuje Blanuša.

Blanuša ima i neobičan zaključak, a to je da su “svi akteri izručenja zaboravili i da su mu zapravo jedini pomogli Slobini ljudi”.

“Moram da kažem i ovo. Na jednom prijemu koji je organizovao Đinđić, jedan inostrani novinar nudio mi je 500.000 eura za fotografiju Miloševića iz zatvora. Odbio sam. Nisam htio da kradem od mrtvog čovjeka. A ja tu fotografiju imam. Ne držim je kod sebe, naravno. Ko je slikao? Ne mogu da kažem. Šta ću s njom da uradim? Vidjećemo”, zaključio je Blanuša. 

Nova šengenska pravila: Ako krećete na put morate znati šta vas čeka na granici

“Osim građana trećih država, kojima pripada i Crna Gora, i građani država članica EU biti detaljno provjeravani na granici, što će izazvati dodatna čekanja i gužve tokom graničnih provjera. Do izmjena Uredbe službenici granične policije vršili su samo osnovnu kontrolu putnika provjerom putnih dokumenata građana EU. Nakon stupanja na snagu nove Uredbe, putna dokumenta i državljana EU provjeravaće se u Šengenskom informacionom sistemu (ŠIS), Interpolovoj bazi podataka ukradenih, izgubljenih, zloupotrijebljenih i oštećenih putnih dokumenata, kao i nacionalnim bazama podataka država članica EU o ovim dokumentima”, piše u saopštenju UP

Afera Nikolić: Tomo pobjesnio kad je čuo za istragu u fondaciji supruge Dragice

“Tog dana je bio bijesan kao ris. Zvao je sve viđenije ljude u Vladi. Tražio je da se što prije i hitnije demantuju informacije objavljene u ‘Blicu’. Pozivao se na navodni dogovor od prije izbora da, ako se mirno povuče iz trke, neće niko ispitivati poslove fondacije njegove supruge koji su javnosti sumnjivi već godinama. Čak je prijetio i njegovim oglašavanjem o ‘prljavom vešu’ u Vladi”, kazao je dobro obaviješten izvor “Blica”

Arkanov teatar smrti u Bijeljini

Kamere su zabilježile kako Biljana Plavšić 4. aprila 1992. godine, nakon obilaska grada, zahvaljuje Arkanu, te proglašava "oslobođenje" Bijeljine. Ipak, malo prije toga snimljena su i tijela ubijenih civila na ulicama kojima će Plavšić proći. One su obišle cijeli svijet i postale prikaz brutalnosti rata u BiH

Fotograf Ron Haviv zabilježio je ubistva koja su se dešavala u Bijeljini

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE