04012020sri
Last updatesri, 01 apr 2020 7pm

U fokusu

Dojče vele: Da li je u Crnoj Gori moguć kompromis?

Politički analitičar Sergej Sekulović za DW kaže da je sama činjenica da se sastanak desio pozitivna stvar: „Prostor za kompromis postoji, jer je priča i dalje živa. Ipak, nema dovoljno elemenata da bi bili optimisti do kraja.“ Advokat Dragan Šoć, koji je bio dio pravnog tima SPC na sastanku, kaže da je dogovor da se pregovori nastave na nivou eksperata, te da oni čekaju poziv Vlade za naredni sastanak

Foto: GOV.ME

Poslije dva mjeseca neviđenih tenzija u društvu, crnogorska vlada i Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori konačno su počele pregovore o spornom Zakonu o slobodi vjeroispovesti.

DW istražuje: koje su moguće tačke kompromisa?

Poslije mnogo međusobnih pozivanja, ali i prozivanja, kao masovnih protesta vjernika Srpske pravoslavne crkve (SPC) – koje je crnogorska vlast nazvala „rušenjem države“ – dvije strane konačno su prošle sedmice sjele za pregovarački sto. To je pokušaj da se raspetlja Gordijev čvor Zakona o slobodi vjeroispovesti, čije je usvajanje krajem prošle godine dovelo do ogromnih tenzija, kakve u Crnoj Gori nijesu viđene još od devedesetih godina, pa ni u doba referenduma 2006.

Prvi sastanak nije donio ništa spektakularno, jer su dvije strane ostale pri svojim stavovima – Crkva da bi Zakon trebalo mijenjati, a Vlada da on može da se primjenjuje uz dodatne garancije. Ipak, sastanak je probudio nadu da se taj, možda i najteži konflikt od obnove nezavisnosti Crne Gore, može riješiti dogovorom.

CRKVA TRAŽI BRISANJE TRI SPORNA ČLANA ZAKONA

Spornim zakonom predviđeno je da sve crkve i manastiri (ali i zemljište vjerskih zajednica), a koji su bili državna svojina ili su izgrađeni državnim novcem do 1918. godine, prelaze u vlasništvo države, osim ako vjerske zajednice ne dostave dokaze o vlasništvu nad tim objektima koje će država priznati. Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije SPC u Crnoj Gori to su nazvale otimanjem crkvene imovine, dok vlast tvrdi da se time ispravlja istorijska nepravda pripajanja Crne Gore Srbiji 1918. nakon koje je i Mitropolija postala dio SPC.

SPC je zbog usvajanja Zakona pokrenula masovne proteste vjernika – crkvene litije koje se od Božića održavaju svakog četvrtka i nedelje u brojnim crnogorskim gradovima. A i nakon sastanka sa Vladom, poručili su da će se litije nastaviti.

Politički analitičar Sergej Sekulović za DW kaže da je sama činjenica da se sastanak desio pozitivna stvar: „Prostor za kompromis postoji, jer je priča i dalje živa. Ipak, nema dovoljno elemenata da bi bili optimisti do kraja.“

Advokat Dragan Šoć, koji je bio dio pravnog tima SPC na sastanku, kaže da je dogovor da se pregovori nastave na nivou eksperata, te da oni čekaju poziv Vlade za naredni sastanak.

„Mi smo Vladi predali predlog izmjena zakona, a oni su rekli da će ga proučiti. Mi tražimo brisanje spornih članova 62, 63 i 64 koji govore o imovini. Ako Vlada baš insistira da se imovina pomene u Zakonu, onda bi trebalo da jednom formulacijom uputimo na opšte odredbe pravnog postupka u Crnoj Gori, a to je da Vlada, ako ima dokaze da su crkve i manastiri nekad bila državna imovina, pokrene postupak pred nadležnim sudom i neka to sud dokazuje. Niko nema ništa protiv toga“, tvrdi Šoć.

On dodaje da odredba koju predlaže crkva zamjenjuje sva tri sporna člana zakona, 62, 63 i 64: „To je odredba da se svi eventualni imovinski sporovi rješavaju pred nadležnim sudom, u duhu pravnog poretka, zakona i Ustava Crne Gore i poštujući međunarodne standarde. To znači da nema posebnog upravnog postupka niti upisa crkava i manastira u katastar kao državne imovine, kako stoji u zakonu. Time bi, po našem sudu, taj zakon ušao u zonu ustavnosti“, kaže Šoć.

KOJE SU MOGUĆE TAČKE KOMPROMISA?

Sekulović smatra da će biti teško pomiriti različite stavove: „Kompromis od strane Vlade će, prema mom mišljenju, ići ka tome da sporni članovi ostanu u zakonu, a da se pruže dodatne garancije da to nikako neće uticati na korišćenje imovine, pri čemu crkvi ostaje da sudski dokazuje svoje vlasništvo, ako hramovi budu uknjiženi na Vladu. Ipak, mislim da to crkvi neće biti dovoljno, pa će oni tražiti da se vlasništvo nad crkvama, odnosno uknjižba, vrši tek nakon pravosnažnog sudskog postupka, a ne prostim upisivanjem crkvene imovine u državno vlasništvo“, kaže Sekulović.

O Vladinim dodatnim garancijama za korišćenja crkava i manastira samo uzgred se pričalo na sastanku, ali Šoć poručuje da su one nedovoljne: „One ne mogu imati efekta, jer se sukobljavaju s imperativnim normama zakona. Ako Vlada nudi da neće dirati Mitropoliji pravo korišćenja crkava i manastira, to treba da počiva na dobroj volji i povjerenju, čega trenutno nema. Drugo, ako oni ne žele da upravljaju tom imovinom, već je daju na korišćenje crkvi – šta će im onda vlasništvo? Treće, Vlada se menja i za nekoliko godina neki državni činovnik može da donese neku novu uredbu ili pravilnik o promjeni načina korišćenja crkava i manastira. Dakle, ta priča o garancijama je politička i upućena je građanima kako bi ih pacifikovali“, smatra Šoć.

I Sekulović dodaje da crkva želi da se postupak dokazivanja vlasništva nad imovinom vrati sa Upravnog na redovne sudove, i da je to moguća druga tačka kompromisa: „Mislim da je to u duhu njihovih amandmana na zakon koji su predlagali u Skupštini i smatram da bi bilo vrlo teško za njih da to odbiju kao eventualni kompromisni predlog Vlade.“

Kao sporno pitanje ostaje i to što država traži da se crkve registruju, a Mitropolija crnogorsko-primorska to neće, jer kaže da ima pravni subjektivitet stotinama godina. Ipak, naši sagovornici kažu da je tu kompromis realniji i da bi Vlada mogla da pristane na evidenciju verskih zajednica umjesto njihove registracije.

„Evidencijom se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj priznaje kontinuitet pravnog lica, odnosno evidentira se objektivno stanje“, kaže Sekulović.

DA LI ĆE VLAST POPUSTITI ZBOG MASOVNIH LITIJA?

Dragan Šoć tvrdi da bi vlastima bilo pametnije da pristanu na kompromis, kako ne bi dočekale izbore ove godine s masovnim protestima: „Moj utisak sa sastanka je da su litije za Vladu iznenađenje, kao što su i za nas. Ali za njih su briga, a za nas nisu. Vlast ima ozbiljan problem ako ovo ne skine s dnevnog reda do izbora, jer ovo nisu politički protesti, već su usredsređeni na jedan zakon. Ako budu tvrdoglavi, mogu da uđu u izbore sa ovakvim protestima ili mogu da kažu ’Stanite, možda smo malo prenaglili’, da se povuku korak unazad i izađu u susret zahtjevima crkve i time prekinu proteste. A onda neka se političari rvaju na izborima“, kaže Šoć.

S druge strane, Sekulović smatra da su litije politički događaj i da se priča može odvijati u dva smjera, pogotovo zato što u protestima učestvuju i glasači vladajuće Demokratske partije socijalista: „Prvi smjer jeste da se DPS povuče i pristane na neke izmjene zakona kako bi sačuvao biračko tijelo. Drugi je da u DPS-u procjene da su im baš potrebne litije do samih izbora, jer se tako sve druge teme stavljaju u drugi plan i otvara se samo pitanje: ’Jeste li za državu ili protiv nje?’ To bi bila pojednostavljena politička kampanja, ali ona donosi homogenizaciju biračkog tijela, a DPS relaksira brojnih drugih životnih tema“, kaže Sekulović koji na kraju dodaje da bi se ipak prije kladio da će doći do nekog kompromisa.

„Bilo bi prilično neodgovorno i na unutrašnjem i na regionalnom planu, ali i na planu evropskih integracija Crne Gore, da ne dođe do dogovora. To bi bio veliki rizik, jer bi onda Crna Gora, od decenijskog faktora mira i stabilnosti u regionu, postala jedno od nosećih žarišta, što bi bilo prilično kontraproduktivno za sve“, zaključuje Sergej Sekulović.

Izvor: DW.DE

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Crnogorske brige oko korone      
    Crnogorske brige oko korone

    Pojedini stanovnici Crne Gore, jedine zemlje u Evropi gdje nema oboljelih od korona virusa, sumnjaju da to i nije bezopasno.

    „Ako Evropa ukapira da smo imuni na virus, na'ebali smo“, veli zabrinuti Crnogorac svom unuku.

    „Zašto Đede? Zar to nije dobro?“, pita unuk

    Read more...