07232019uto
Last updatepon, 22 jul 2019 2pm

U fokusu

Marković: Dužnost nam je da utemeljimo kulturni i građanski identitet države (VIDEO)

Nakon obnove nezavisnosti i nakon pune međunarodne afirmacije Crne Gore kroz članstvo u evroatlantskoj porodici savremenih zapadnih demokratija, naša dužnost je da do kraja utemeljimo kulturni i građanski identitet naše države. U tom cilju ovaj zakon je izuzetno važan. Rekao bih da on predstavlja završni korak na ovom istorijskom putu kulturne emancipacijie Crne Gore, jer njime garantujemo svakom građaninu Crne Gore slobodu da po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države, ocijenio je Marković tokom diskusije o Predlogu zakona

Foto: GOV.ME

Premijer Duško Marković kazao je da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja o pravnom položaju vjerskih zajednica predstavlja završni korak na istorijskom putu kulturne emancipacijie Crne Gore.

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Marković je ukazao na istorijski značaj tog zakonskog teksta.

"Nakon obnove nezavisnosti i nakon pune međunarodne afirmacije Crne Gore kroz članstvo u evroatlantskoj porodici savremenih zapadnih demokratija, naša dužnost je da do kraja utemeljimo kulturni i građanski identitet naše države. U tom cilju ovaj zakon je izuzetno važan. Rekao bih da on predstavlja završni korak na ovom istorijskom putu kulturne emancipacijie Crne Gore, jer njime garantujemo svakom građaninu Crne Gore slobodu da po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države", ocijenio je Marković tokom diskusije o Predlogu zakona. 

Iz Vlade podsjećaju da je Predlog zakona usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a.

"Riječ je o veoma liberalnom zakonu, koji obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon u ovoj oblasti u okruženju. Predlog zakona je utvrđen na bazi Nacrta iz 2015. godine, nakon razmatranja više stotina stranica komentara, diskusija na brojnim javnim skupovima i iscrpnih pojedinačnih konsultacija sa vjerskim zajednicama", navode u saopštenju.

Tim predlogom zakona se, kako navode, utvrđuju jednake obaveze i prava svih vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore i na jasan i transparentan način se rješava pitanje državne imovine.

"Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore", dodaju u saopštenju.

Predlog zakona će, kako navode, prije usvajanja u Skupštini Crne Gore, biti poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji, prenio je portal rtcg.me.

Generalna direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Žane Filipović kazala je da je riječ o veoma liberalnom zakonu koji obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju.

"Ovim propisom po prvi put u Crnoj Gori reguliše se niz važnih pitanja. Jedno od tih pitanja jeste pitanje područja primjene zakona. Zakonom se jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica", rekla je Filipović.

Filipović je dodala da se reguliše i procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica.

"Međunarodni pravni standard nalaže državi da dozvoli vjersko djelovanja i vjerskim zajednicama koje nijesu registrovane. Zato je stvar slobodne volje vjerske zajednice da li će se registrovati ili neće. Međutim, ona vjerska zajednica koja ne želi da se registruje, a date su joj sve mogućnosti da to učini, neće imati isti status kao što to imaju one vjerske zajednice koje se svojom slobodno izraženom voljom registruju. Dakle, i neregistrovane vjerske zajednice mogu da djeluju, ali poreske olakšice se na takve neregistrovane zajednice ne mogu odnositi", dodala je Filipović.

Filipović ističe da se tim zakonom na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine.

"Vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1918. i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baštine Crne Gore, biće upisani kao državna svojina", ocijenila je Filipović.

Ona navodi da će država priznati i poštovati ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine.

"Najzad, zakonom se reguliše pitanje vjerskog obrazovanja. Vjerske zajednice će moći da osnivaju škole svih nivoa obrazovanja, osim na nivou osnovne škole. Vlada je stava da na tom nivou djeca od 6 godina ne trebaju da se dijele, da u državnim školama sva djeca trebaju da prate isti nastavni program, polazeći od činjenice da je osnovna škola po Ustavu i zakonu obavezna, pa je obaveza države kao zakonodavca da to pitanje na ovaj način i uredi", rekla je Filipović.

Filipović navodi da, utvrđujući predlog tog zakonskog teksta, Vlada ispunjava svoju ustavnu i međunarodno-pravnu, a u jednom smislu i istorijsku obavezu - da pitanja slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

"Ovaj predlog zakona garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države", zaključila je Filipović.

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Kolenović Kada se uskoro u američkim kinima pojavi naučno fantastični film „Vesuvius“, filmski ljubitelji će biti u prilici da na djelu vide Alena Kolenovića, koji u filmu igra ni manje ni više nego – glavnu ulogu. Alen je rođen 18. decembra 1988. godine u Gusinju. Već 1991. godine njegova se porodica doselila u SAD, gdje je Alen ubrzo pokazao svoj talenat. Sa svojih šest godina počeo je trenirati karate, gdje je ostvario dobre rezultate. Nosilac je crnog pojasa drugi dan, a širom SAD je osvojio brojne medalje i pehare. Pored karatea, bavi se i drugim sportovima. Na daskama koje život znače stao je još dok je pohađao studije na State University Of New York – State University At Stony Brook, gdje je diplomirao sa desetkom. Pri završnoj godini studija pohađao je časove glume, da bi poslije završenih studija upisao i završio trogodišnju školu za glumu u poznatom „William Esper studiju“ u Njujorku. Igrao je u nekoliko pozorišnih predstava na Brodveju: „The Train“, „Belgrade Trilogy“, „Fare Game“ i „Meridian, Mississippi Redux“.  Kolenović je imao i nekoliko filmskih i serijskih uloga...    

Video dana

VIC NEDELJE

    Mujo i hodža      
    Mujo i hodža

    Došao Mujo kod hodže i kaže: - Fata me vara.

    Hodža: - Razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu, volim je.

    Hodža: - Onda se ne razvodi.

    Mujo: - Ali stalno mi je to na umu.

    Hodža: - Pa, razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu zbog djece.

    Hodža: - Onda se nemoj razvesti.

    Mujo: - Ali ne mogu joj oprostiti.

    Read more...