05192019ned
Last updatened, 19 maj 2019 5am

 

 

U fokusu

Marković: Dužnost nam je da utemeljimo kulturni i građanski identitet države (VIDEO)

Nakon obnove nezavisnosti i nakon pune međunarodne afirmacije Crne Gore kroz članstvo u evroatlantskoj porodici savremenih zapadnih demokratija, naša dužnost je da do kraja utemeljimo kulturni i građanski identitet naše države. U tom cilju ovaj zakon je izuzetno važan. Rekao bih da on predstavlja završni korak na ovom istorijskom putu kulturne emancipacijie Crne Gore, jer njime garantujemo svakom građaninu Crne Gore slobodu da po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države, ocijenio je Marković tokom diskusije o Predlogu zakona

Foto: GOV.ME

Premijer Duško Marković kazao je da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja o pravnom položaju vjerskih zajednica predstavlja završni korak na istorijskom putu kulturne emancipacijie Crne Gore.

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Marković je ukazao na istorijski značaj tog zakonskog teksta.

"Nakon obnove nezavisnosti i nakon pune međunarodne afirmacije Crne Gore kroz članstvo u evroatlantskoj porodici savremenih zapadnih demokratija, naša dužnost je da do kraja utemeljimo kulturni i građanski identitet naše države. U tom cilju ovaj zakon je izuzetno važan. Rekao bih da on predstavlja završni korak na ovom istorijskom putu kulturne emancipacijie Crne Gore, jer njime garantujemo svakom građaninu Crne Gore slobodu da po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države", ocijenio je Marković tokom diskusije o Predlogu zakona. 

Iz Vlade podsjećaju da je Predlog zakona usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a.

"Riječ je o veoma liberalnom zakonu, koji obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon u ovoj oblasti u okruženju. Predlog zakona je utvrđen na bazi Nacrta iz 2015. godine, nakon razmatranja više stotina stranica komentara, diskusija na brojnim javnim skupovima i iscrpnih pojedinačnih konsultacija sa vjerskim zajednicama", navode u saopštenju.

Tim predlogom zakona se, kako navode, utvrđuju jednake obaveze i prava svih vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore i na jasan i transparentan način se rješava pitanje državne imovine.

"Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore", dodaju u saopštenju.

Predlog zakona će, kako navode, prije usvajanja u Skupštini Crne Gore, biti poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji, prenio je portal rtcg.me.

Generalna direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Žane Filipović kazala je da je riječ o veoma liberalnom zakonu koji obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju.

"Ovim propisom po prvi put u Crnoj Gori reguliše se niz važnih pitanja. Jedno od tih pitanja jeste pitanje područja primjene zakona. Zakonom se jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica", rekla je Filipović.

Filipović je dodala da se reguliše i procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica.

"Međunarodni pravni standard nalaže državi da dozvoli vjersko djelovanja i vjerskim zajednicama koje nijesu registrovane. Zato je stvar slobodne volje vjerske zajednice da li će se registrovati ili neće. Međutim, ona vjerska zajednica koja ne želi da se registruje, a date su joj sve mogućnosti da to učini, neće imati isti status kao što to imaju one vjerske zajednice koje se svojom slobodno izraženom voljom registruju. Dakle, i neregistrovane vjerske zajednice mogu da djeluju, ali poreske olakšice se na takve neregistrovane zajednice ne mogu odnositi", dodala je Filipović.

Filipović ističe da se tim zakonom na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine.

"Vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1918. i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baštine Crne Gore, biće upisani kao državna svojina", ocijenila je Filipović.

Ona navodi da će država priznati i poštovati ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine.

"Najzad, zakonom se reguliše pitanje vjerskog obrazovanja. Vjerske zajednice će moći da osnivaju škole svih nivoa obrazovanja, osim na nivou osnovne škole. Vlada je stava da na tom nivou djeca od 6 godina ne trebaju da se dijele, da u državnim školama sva djeca trebaju da prate isti nastavni program, polazeći od činjenice da je osnovna škola po Ustavu i zakonu obavezna, pa je obaveza države kao zakonodavca da to pitanje na ovaj način i uredi", rekla je Filipović.

Filipović navodi da, utvrđujući predlog tog zakonskog teksta, Vlada ispunjava svoju ustavnu i međunarodno-pravnu, a u jednom smislu i istorijsku obavezu - da pitanja slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

"Ovaj predlog zakona garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države", zaključila je Filipović.

  • Najnovije

  • Najcitanije

Video dana

VIC NEDELJE

    Mujo i hodža      
    Mujo i hodža

    Došao Mujo kod hodže i kaže: - Fata me vara.

    Hodža: - Razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu, volim je.

    Hodža: - Onda se ne razvodi.

    Mujo: - Ali stalno mi je to na umu.

    Hodža: - Pa, razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu zbog djece.

    Hodža: - Onda se nemoj razvesti.

    Mujo: - Ali ne mogu joj oprostiti.

    Read more...