12032020čet
Last updatesri, 02 dec 2020 5pm

U fokusu

Profesor Edward P. Joseph: Kako je Donald Trump izgubio Balkan

Na Balkanu glas supersile vrijedi mnogo. Arogantne riječi američkog državnog sekretara Jamesa Bakera u junu 1991. godine - 'U toj borbi nemamo psa' - pomogle su da se pokrene nasilno raspadanje Jugoslavije. Slična dinamika dešava se danas", piše Joseph

Aleksandar Vučić i Donald Trump (Foto: Printsceen)

Diplomatija "ne vidimo zlo", koju sprovodi američka administracija Donalda Trumpa na zapadnom Balkanu, proizvela je opasan rasplet događaja u regionu, piše za Foreign Policy Edward P. Joseph, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu "Johns Hopkins", koji je više od deset godina radio na Balkanu, u sklopu američke vojske i kao zamjenik šefa OSCE misije na Kosovu.

"Na Balkanu glas supersile vrijedi mnogo. Arogantne riječi američkog državnog sekretara Jamesa Bakera u junu 1991. godine - 'U toj borbi nemamo psa' - pomogle su da se pokrene nasilno raspadanje Jugoslavije. Slična dinamika dešava se danas", piše Joseph.

Dodaje da je ekonomska agenda "ne vidimo zlo" Trumpove administracije doprinijela najvećem pogoršanju odnosa od kako su ratovi u regionu završili prije dvije decenije.

Administracija se, prema njegovim riječim, hvali da je Trump uspio "okrenuti ploču" na Balkanu sa svojim fokusom na ekonomiju i odbacivanjem političkog angažmana.

Joseph se slaže s ovim te dodaje da zbog toga sada šest zemalja - Srbija, Kosovo, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Bugarska i Sjeverna Makedonija prolazi kroz opasne nivoe međuetničkih napetosti.

BUGARSKI ATACI NA SJEVERNU MAKEDONIJU

"U posljednjem živopisnom primjeru, visoki američki zvaničnici su ovog mjeseca nenamjerno ohrabrili jednu članicu NATO-a, Bugarsku, da prijeti vojnom intervencijom drugoj članici, Sjevernoj Makedoniji. Američki ministar odbrane Mark Esper 6. oktobra se susreo s bugarskim kolegom Krasimirom Karakačanovim, oštrim nacionalistom s dugom listom provokacija prema susjednoj Sjevernoj Makedoniji. Prošlog mjeseca, usljed pritiska njegove vlade, Karakačanov je ponovio prijetnju Sofije da će blokirati dugo odgađane pregovore Skoplja za članstvo u Evropskoj uniji, što je stub u transatlantskoj strategiji da se stabilizuje Balkan”.

Umjesto pritiska zbog ovih provokacija, dodaje Joseph, bugarski ministar je nagrađen viskijem i pohvalom u Washingtonu, dok su zvaničnici pregovarali o desetogodišnjoj "mapi puta za odbrambenu saradnju" i prodaju osam borbenih aviona F-16. Ovo je popraćeno posjetom visokog zvaničnika State Departmenta Clarka Coopera Bugarskoj 20. oktobra, gdje je izrazio "zahvalnost SAD-a Bugarskoj za njenu posvećenost Alijansi".

Dva dana kasnije Karakačanov je šokirao region otvoreno prijeteći da će poslati bugarsku vojsku u Sjevernu Makedoniju, tvrdeći da Skoplje prijeti "teritorijalnom integritetu Bugarske".

"Ne samo da Trumpova administracija nije poslala nikakav značajan signal prije ovoga, već SAD nije rekao mnogo ni nakon eskalacije. Ostalo je na ministarki odbrane Sjeverne Makedonije Radmili Šekerinskoj da izda prikladan, dostojanstven odgovor: 'Bugarska je članica NATO-a, i mi smo članica NATO-a, ovo nije način na koje članice Saveza komuniciraju ili bi trebale komunicirati.' Ćutnja SAD-a nema opravdanja... Američka prodaja aviona F-16 Bugarskoj nije izgovor za Esperovu ćutnju, ili onu koja dolazi od njegovih kolega u State Departmentu", piše Joseph.

KAKO JE UBLAŽEN PRITISAK NA BEOGRAD

Takođe, Sofija je prošle sedmice blokirala ulazak Skoplja u Frontex, evropsku agenciju za upravljanjem granica, čime je oslabila sposobnost Sjeverne Makedonije da zaustavi ilegalne migracije na granici s Bugarskom.

Kao i u slučaju Bugarske, piše Al Jazeera, Trumpova kratkovidna diplomatija dovela je do druge opasne ćutnje, ovaj put u slučaju Srbije, smatra Joseph.

Na sastanku u Bijeloj kući između Srbije i Kosova 4. septembra, predsjednik SAD-a je pohvalio sporazum između dvije strane kao "istorijski" i "veliki napredak", zbog čega je Trump na okupljanjima nakon toga govorio da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, s ozbirom da je njegova inicijativa "zaustavila masovna ubijanja između Srbije i Kosova".

Međutim, piše Joseph, fokus Trumpa i njegove administracije na ekonomska pitanja ima tri posljedice, a prva je da je dogovor o "ekonomskoj normalizaciji" ublažio pritisak na Beograd.

"Učestvujući u inicijativi Bijele kuće, autokratski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, još jedan oštri nacionalista, popravio je svoj imidž bez pritiska da napravi značajan ustupak svom oponentu. Trumpov specijalni izaslanik za Srbiju i Kosovo Richard Grenell stalno je naglašavao da je Washington fokusiran na ekonomske dogovore te da će se okrenuti esencijalnim pitanjima međusobnog priznanja (koje Vučić želi izbjeći) nakon što se sprovedu ekonomske mjere. Kao što se moglo predvidjeti, dijalog Srbije i Kosova pod vođstvom Evropske unije - koji se odvija oko teških političkih pitanja - posrnuo je. Ovo je pogotovo problem za zzolovano, nepriznato Kosovo, jer se, pod pritiskom SAD-a, odreklo prava da aplicira na članstvo u međunarodnim organizacijama”.

VULINOVI UVREDLJIVI EPITETI ZA ALBANCE

Druga stvar je da, zbog toga što Trumpova administracija toliko ulaže u imidž uspjeha, Beograd, kao i Sofija, zna da može da promoviše svoj nacionalizam bez straha od američkog odgovora. U iskalkulisanim provokacijama, ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin nekoliko puta je upotrijebio veoma uvredljive epitete za Albance u svojim zvaničnim komunikacijama. Tadašnji ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izdao je prijetnju protiv Srba koji pomažu u identifikovanju nestalih osoba u procesu koji vodi EU, odnosno ljudi ubijenih tokom 90-tih na koje se Trump referira.

"Kao mafijaš, Dačić je upitao televizijske gledaoce prijeteći: 'Šta ćemo uraditi sa Srbima koji pokazuju Albancima gdje su tijela zakopana?'"

Na ovo su američki zvaničnici ostali nijemi, ali je reakcija iz Prištine bila oštra.

Na kraju, zato što je administracija već proglasila trenutni uspjeh, zažmurela je na obaveze Srbije. U nekoliko dana od potpisivanja u Bijeloj kući, zvaničnici Srbije okrenuli su leđa zabrani korištenja 5G opreme od "nepovjerljivih prodvača", u prevodu od Huaweija. U samo dvije sedmice premijerka Srbije Ana Brnabić otvorila je inovacioni i razvojni centar Huaweija u Beogradu, hvaleći kompaniju kao "jednu o naših najvećih i najboljih partnera" u "digitalnoj transformaciji naše ekonomije" u 5G tehnologiji i više od toga.

U međuvremenu Kina nastavlja da širi odnose sa Srbijom, evropskim "sidrom" Pekinga, a ministar odbrane Vulin nedavno je prisustvovao vježbi tek kupljenih kineskih dronova.

Vučić je ovog mjeseca obećao ruskom amabsadoru da će gasovod biti završen ove godine, između ostalih projekata u energetskoj sferi, što je u suprotnosti obećanju datom Bijeloj kući o diversifikaciji energetskih zaliha.

"Nakon što je primio ponižavajući ukor zbog svoje servilnosti u Bijeloj kući, Vučić je morao da izrecituje pokornu listu obećanja Kremlju, uključujući to da se Srbija nikada neće priključiti NATO-u, nikada neće promijeniti svoje pogled na NATO bombardovanje Srbije 1999. godine, nikada neće nametnuti sankcije Rusiji i da će nastaviti prijateljsku i nezavisnu politiku prema Rusiji uprkos kritikama EU. Vučić je pokrenuo pravni proces za otvaranje misije ruskog ministarstva odbrane u Beogradu, produbljujući vojne veze s Moskvom."

HIBRIDNA KAMPANJA U CRNOJ GORI

Veliko iznenađenje administracije bilo je uključivanje Izraela u dogovor, što bi moglo približiti Izraelce s Albancima i Srbima, ali ne i Srbe i Albance.

Izrael nema ambiciju niti sposobnost pomiriti dvije strane, ističe Joseph.

"Ukratko, nema znakova da je ova diplomatija uradila išta po pitanju rastućih odnosa Srbija s Kinom ili njene dugogodišnje zavisnosti o Rusiji... I, zaista, Moskva i Beograd su likovali nad izbornim rezultatima u Crnoj Gori krajem avgusta, na kojima su pobijedili proruske, prosrpske i anti-NATO snage”.

Američki zvaničnici su uveliko ignorisali izvještaj State Departmenta iz juna u kojem se navodi zabrinutost analitičara i Vlade Crne Gore zbog "koordinirane kampanje dezinformacija, propagande i provokacija, od kojih neke dolaze iz trećih zemalja, pokušavajući pojačati etnonacionalističke podjele i isprovocirati konflikte kroz proteste".

"S hibridnom kampanjom dezinformacija, koju su neki analitičari uporedili s ruskim miješanjem u američke izbore 2016. godine, srpski i ruski faktori su teško uticali na predizborne narative i zaoštrili polarizaciju uoči crnogorskih izbora. Dok su sprski botovi širili lažne vijesti na društvenim mrežama, ruski mediji su promovisali borbu Srpske pravoslavne crkve protiv novog zakona crnogorske Vlade o imovini religijskih zajednica. Kada su sveštenici SPC-a odbili da se poštuju COVID-19 restrikcije, Moskva je stala uz sveštenike, navodeći da se radi o antihrišćanskoj propagandi. Kroz ovu kampanju, koja je trajala mjesecima, Trumpova administracija je bila zadovoljna, ne prozivajući Srbiju i Rusiju zbog miješanja”.

Nakon izbora, piše Joseph, "srpski nacionalisti" napali su Bošnjake i ispisivali grafite koji slave genocid počinjen u Srebrenici.

U susjednoj Bosni i Hercegovini su međuetnički odnosi nastavili da se pogoršavaju. Svjestan američke nezainteresovanosti, lider bosanskih Srba Milorad Dodik, klijent Moskve i Beograda, zaoštrio je prijetnju da će odvojiti bg entitet Republika Srpska od države Bosne i Hercegovine.

Nije upozoren ni zbog tvrdnji da će priznanje Kosova značiti i da se Republika Srpska mora priznati.

TENZIJE PRIJETE NOVIM SUKOBIMA

Joseph smatra da se balkanske zemlje suočavaju s krizom zbog odlaska stanovništva, dok političke tenzije prijete ponovnim pokretanjem sukoba, što znači kraj ekonomskih reformi, stranih investicija i novih poslova.

Ekonomija može dati samo dio odgovora na to kako poboljšati regionalnu integraciju, normalizaciju odnosa i prijem zemalja u EU.

"Čak i incijativa 'mini Schengen', koja se navodi u Trumpovom ekonomskom dogovoru - kojom se žele smanjiti barijere kako bi se ubrzao protok ljudi, robe, usluga i kapitala - donosi komplikacije. Manje zemlje s velikim trgovinskim deficitom kao Kosovo brinu se da će to zapečatiti dominaciju veće ekonomije Srbije”.

Joseph na kraju teksta ističe da je EU obećala devet milijardi eura za razvoj, modernijzaciju i povezivanje ekonomija Jugoistočne Evrope.

"Posao Washingtona nije da nadmaši EU brzim, neiskordiniranim projektima, koji bi mogli završiti samo trošenjem novca građana. Ključna uloga Amerike je da ima stalni glas autoriteta, principijelnosti i hitnosti, osiguravajući da ni evropske ni balkanske prijestonice, kao što su Sofija i Beograd, ne odlutaju od teških zadataka rješavanja regionalnih političkih sporova”.

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE

    MUJO I POLICAJCI      
    MUJO I POLICAJCI

    Zvoni Muju neko na vrata.

    Pita on:

    “Ko je?”

    “Policija. Možemo li da popričamo?”

    “Koliko vas je?”

    Read more...

SPECIJALNO IZDANJE