Kultura

Možda je lakše da za nas neko drugi misli, možda je isplativije kritikovati nego djelati, bezbolnije prećutati a ne reći. Ali, nije dostojanstveno misliti tuđom glavom, niti je časno samo kritikovati a ne preuzimati odgovornost, kao što nije ljudski prećutati istinu, rekao je Brajović

Institut za javno zdravlje, doktor Ranko Lazović i istoričar Živko Andrijašević dobitnici su Trinaestojulske nagrade, saopšteno je iz Ministarstva kulture.

Knjiga je mnogo više od narativa o elegičnoj ljubavi žene i muškarca, različitih vjerskih i civilizacijskih nazora, koji svoju vezu ostvaruju u vrlo kompleksnim istorijskim okolnostima i ratnim suprotstavljenostima. Kao nebrojeno puta ranije, i ovdje se pokazuje da je ljubav, kao univerzalna ljudska vrijednost, most koji spaja različitosti

Shodno članu 17 Zakona o državnim nagradama („Sl. list Crne Gore” 17/19), godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se „građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore”

Prostor u kojem pisac odrasta i stasava je veoma bitan. Godijevo, moje rodno mjesto tridesetak kilometara od Bijelog Polja, je mjesto u kom se teško živi a lijepo govori. Na par kilometara od moje kuće rođen je i Ćamil Sijarić. U prečniku od desetak kilometara još nekoliko književnika priznatih u onoj Jugoslaviji. A Limska dolina, reče neko, krvotok je crnogorske književnosti. U Limskoj dolini su rođeni, osim Njegoša, svi veliki crnogorski pisci. Sada, kada se pojavi pisac u Limskoj dolini, on ima veliku obavezu. Ima odgovornost prema riječima. A sa riječima nije lako. Ko se uhvati u koštac sa njima, teško njemu. Dakle, kada se pojavi pisac u Limskoj dolini, to je kao kad se đak nađe u odjeljenju sa sve peticašima. Tu, ili si pukovnik ili si pokojnik

Uvjereni da je svijest o održivosti i sistemsko generacijskom transferu znanja o Crnoj Gori, zaloga održive budućnosti koja će baštiniti jezik, kulturu, istorijsko i duhovno postojanje svekolikog državnog bića, iniciramo kod prosvjetnih vlasti Crne Gore, poštujući njihovu punu autonomnost, razmatranje predloga na osnovu kojeg bi se u okviru mogućnosti, tematski sadržaj “Komune” predstavljao na popularan način učenicama osnovno-školskog uzrasta, piše u inicijativi

Momir M. Marković bio je, pored ostalog, pokretač i glavni i odgovorni urednik časopisa DOCLEA, koji je izlazio u Podgorici 1994/95. godine, te član DANU. Pisao je poeziju, pripovjednu i dokumentarnu prozu, drame, romane i oglede na društvene, istorijske i kulturne teme. Pjesme su mu prevođene na slovenački, makedonski, rumunski, ruski, jermenski, francuski, italijanski, engleski, turski, albanski i galjego jezik. Jedna njegova pjesma napisana je rukom na listu jermenskog hljeba, čuva se u Muzeju književnosti u Erivanu

Ovo je priča o mladom Rožajcu Selimu Ganiću, nastavniku vazduhoplovnog jerdriličarstva, prvom i jedinom letaču iz Rožaja, prvom upravniku vazduhoplovne škole Aero kluba u Ivangradu, nosiocu srebrno ”C” diplome sa značkom Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije pod pokroviteljstvom Maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita, u kojoj se pilotu jedriličaru priznaje let jedrilicom 27. aprila 1952. godine od 5 sati i 32 minuta, od Vršca do Pančeva u dužini 60 kilometara, sa visinom od 1.400 metara.