12072019sub
Last updatepet, 06 dec 2019 8pm

Kultura

Irfan Dervišević: Moja vizija Gusinja kao grada multikulture

I evo, po ko zna koji put Gusinje živi svoj život zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri u vrijednosti multikulturnog suživota, neiscrpnu životnu energiju, isprepletenu različitim kulturnim, tradicionalnim, duhovnim i ljudskim vrijednostima tog mini kosmosa. To jedinstvo u različitosti naša je neprestana težnja, a ujedno i prilog ukupnom svjetskom kulturnom pokretu. Otvarajući ovaj grad za sve dobronamjerne, male i velike ljude svijeta, u svim proteklim vijekovima slali smo jasne signale i poruke. Gusinje se ne može izbrisati iz kulturno-istorijskog pamćenja. Pomozite nam da naše dragocjeno iskustvo  pretvorimo u pravilo i primjer savremenog kulturnog življenja u Evropi, ali i svijetu. Brendiranje Gusinja kao grada kulture, kosmopolitizma samo je jedan od načina da budemo poznati i prepoznati živim za tu viziju mog Gusinja kojoj sam nesebično posvećen svim svojim bićem

Irfan Dervišević (Foto: Facebook)

Kada sam preuzeo odgovornu dužnost direktora Centra za kulturu Gusinje, u februaru 2018. godine, koji je formiran godinu dana ranije, odlučio sam da se odgovorno i maksimalno posvetim svom poslu i da kulturni život Gusinja, a samim tim i sjevera Crne Gore, izdignem na najveći mogući nivo. Od samog početka mi je bilo jasno da to neće biti lak zadatak, ali ja sam na tom putu istrajao, bez obzira na prepreke sa kojima se svaki odgovorni rukovodioc sreće.

Ostvario sam mnogobrojne kontakte sa poslenicima kulture, javnog, političkog i društvenog života kako bi Centar za kulturu Gusinje bilo mjesto gdje kultura živi punim životom. Gusinje je mjesto sa kog su potekli neki od najplodnjih književnih stvaraoca. te je samim tim moja obaveza bila veća. Gusinje je bilo mjesto gdje je kulturni život bio potpuno zapostavljen, ili bolje rečeno zaboravljen. Trebalo je probuditi “uspavanu” društvenu zajednicu i učmalost sredine da Gusinje zaživi svoj kulturni život punim sjajem. Biblioteka koja je formirana u okviru samog centra imala je više nego skroman broj naslova. Njenom obogaćivanju pomogli su, prije svega, Centralna biblioteka “Đurđe Crnojević” sa Cetinja, kao i JU Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš”. takođe sa Cetinja, Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana iz Podgorice, Matica Crnogorska, JU “Ratkovićeve večeri poezije”, Centar za kulturu “Husein Bašić” iz Plava i brojni drugi.

U svim svojim idejima i projektima imao sam podršku Ministarastva kulture, profesora na Muzičkoj akademiji na Cetinju Senada Gačevića, drugih ministarstava i odgovornih institucija i kulturnih poslenika. Od početka godine domoktobra imali smo izuzetno veliki broj kulturnih manifestacija, promocija knjiga, pozorišnih predstava, izložbi. Posao u kulturi je dinamičan i nikada do kraja nije gotov, već zahtijeva stalno unapređenje i poboljšanje u mnogim segmentima i okvirima savremene crnogorske kulturne scene.

Od svih projekata vezanih za Gusinje smatram najvećim uspjehom i idealom kulturnih vrijednosti Gusinje Etno fest “Tanko poju za gorom đevojke”, manifestaciju koja će imati karakter tradicionalne, iako se održava tek drugi put. Ovakav projekat je zaživio u Gusinju prošle godine i ove godine se sa istim intenzitetom i namjerama nastavlja dalje, sve u cilju spajanja kulture. Da shvatimo da na jednoj sceni ima mjesta apsolutno za sve narode i njihove kulture, kao i da prenesemo poruku da kulturu i tradiciju svih nas treba čuvati i njegovati, da kultura ne poznaje granice i da na neponovljiv način spaja ljude. U dužem vremenskom periodu osjeća se velika potreba za jednom ovako značajnom manifestacijom koja bi na najbolji način pomogla promovisanju neponovljivih prirodnih i kulturnih vrijednosti ne samo Gusinja, već i čitave Crne Gore, ali i regiona. Poseban kvalitet ovog koncepta i konkretnog programa manifestacije predstavlja činjenica da manifestacija njeguje sve elemente crnogorskog multikulturalizma, i kroz koncept i u sastavu izvođača koji su se pojavljivali na sceni Gusinja, kao i činjenicu da su u program učestvovati izvođači svih generacija.

Manifestacija ovakve vrste se apsolutno oslanja na sve kulturološke posebnosti svih naroda i nacija koji žive u Crnoj Gori, a istovremeno na jednom mjestu spaja kulture i kulturne elemente svih djelova Crne Gore. Ovakve manifestacije pokazuju nam da je Gusinje kao sredina kompatibilna u potpunosti za jednu ovakvu vrstu festivala, jer je tipičan primjer multietničkog i multinacionalnog sklada.

Moja vizija budućnosti Gusinja kao grada multikulture,  jedinstvenog i neponovljivog, u stanju je prepoznati svu uzvišenu ljepotu u razlikama i svo duhovno bogatstvo u posebnosti drugoga. To jedinstveno iskustvo želimo podijeliti sa ostatkom Evrope i svijeta. Svijest o nama samima, kao dijelu svjetske kulture i tradicije, snažno je prisutna. Želim vjerovati da Evropa i svijet respektuje i prihvata takvo gledište. Gusinje ne može osigurati svoju budućnost bez prihvatanja i podrške kulturnih centara Evrope i svijeta. Kako se društvo suočava sa kompleksnim socijalno-političkim problemima, veoma malo energije i sredstava ostaje na raspolaganje kulturi. Naš kulturni sektor veoma je kompleksan, te je iz tog razloga nemoguće dati jednostavne odgovore. I evo, po ko zna koji put Gusinje živi svoj život zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri u vrijednosti multikulturnog suživota, neiscrpnu životnu energiju, isprepletenu različitim kulturnim, tradicionalnim, duhovnim i ljudskim vrijednostima tog mini kosmosa. To jedinstvo u različitosti naša je neprestana težnja, a ujedno i prilog ukupnom svjetskom kulturnom pokretu. Otvarajući ovaj grad za sve dobronamjerne, male i velike ljude svijeta, u svim proteklim vijekovima slali smo jasne signale i poruke. Gusinje se ne može izbrisati iz kulturno-istorijskog pamćenja. Pomozite nam da naše dragocjeno iskustvo  pretvorimo u pravilo i primjer savremenog kulturnog življenja u Evropi, ali i svijetu. Brendiranje Gusinja kao grada kulture, kosmopolitizma samo je jedan od načina da budemo poznati i prepoznati živim za tu viziju mog Gusinja kojoj sam nesebično posvećen svim svojim bićem.

Avlija.me

(Autor je direktor Centra za kulturu Gusinje)

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Policajci i vatrogasci      
    Policajci i vatrogasci

    Vozi se grupa policajaca i grupa vatrogasaca u autobusu na sprat. Vatrogasci su u donjem dijelu autobusa a policajci u gornjem. Pritom, vatrogasci se vesele, pjevaju, a policajci svi uplašeni, preblijedjeli, drže se jedan za drugoga.

    Popne se gore jedan vatrogasac i pita ih:

    Read more...