07162019uto
Last updatepon, 15 jul 2019 5pm

Kultura

CANU priredila zbornik radova povodom 75 godina života i 55 godina stvaralaštva književnika Zuvdje Hodžića

U ovom zborniku, „Mediteranac s Prokletija“ , (314 str), pored predgovora i pogovora, zastupljena su sljedeća poglavlja: „Gusinjska godina“, „Davidova zvijezda“, „Neko zove“, „Svi moji“. Iz pera poznatih književnih teoretičara, kritičara i književnika proistekla su 43 ogleda, studije, odabrana za ovu priliku, a koji iz različitih uglova sagledavaju književno stvaralaštvo akademika Hodžića

Foto: Printscreen

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) priredila je (urednik Pavle Pejović) zbornik radova povodom obilježavanja sedamdeset pet godina života i pedeset pet godina stvaralaštva književnika Zuvdje Hodžića. Činjenica da je Hodžić „originalna, snažna stvaralačka ličnost, u literaturi poznat kao pjesnik, pripovjedač, romanopisac, autor putopisa, novinar, kao i likovni stvaralac“ opredijelila je i strukturu ovoga zbornika, piše avlija.me.

Akademik Zuvdija Hodžić je rođen 1943. godine u Gusinju. Učio je gimnaziju u Beranama. Od 1962. godine živi u Podgorici, gdje je radio ka novinar u „Titogradskoj tribini“, a zatim u Domu omladine „Budo Tomović“. Završio je Filozofski fakultet u Prištini. Bio je urednik „Titovog pionira“, zamjenik direktora i glavnog urednika INDOK- CENTRA i „Titogradske tribine“, zamjenik glavnog urednika „Stvaranja“, predsjednik Skupštine Republičke zajednice kulture Crne Gore, poslanik u Skupštini Crne Gore, predsjednik Upravnog odbora Centra za iseljenike Crne Gore. Predsjednik je SUBNORA-a i antifašista Crne Gore, glavni urednik časopisa „Kod“, akademik CANU.

Zuvdija Hodžić ima status istaknutog stvaraoca u kulturi. Objavio je knjige: „Na prvom konaku“ (poezija), „Gluva zemlja“, „Neko zove“ (pripovijetke, „Gusinjska godina“, „Davidova zvijezda“, „Svi moji“ (romani), „Jedan dan života“ (putopisi, reportaže), „To je to“ (esejistika). Zastupljen je u lektiri za osnovne i srednje škole.

Dobitnik je nagrada: Trinaestojulska nagrada, „Miroslavljevo jevanđelje”, Pero „Ćamila Sijarića“, „Stefan Mitrov Ljubiša“.

Imao je više samostalnih izložbi crteža i grafika. Objavio je monografije crteža i zapisa „Podgoricom starom“ i „Otkrivanje zavičaja“.

U ovom zborniku, „Mediteranac s Prokletija“ , (314 str), pored predgovora i pogovora, zastupljena su sljedeća poglavlja: „Gusinjska godina“, „Davidova zvijezda“, „Neko zove“, „Svi moji“. Iz pera poznatih književnih teoretičara, kritičara i književnika proistekla su 43 ogleda, studije, odabrana za ovu priliku, a koji iz različitih uglova sagledavaju književno stvaralaštvo akademika Hodžića.

U cjelini ove knjige „Umjesto predgovora“ odabrane su tri studije autora: Jašara Redžepagića, Jevrema Brkovića i Gojka Antića. Akademik Redžepagić ističe da je „nepobino i mnogoliko značenje (književno-estetsko, jezičko, istorijsko, nacionalno, multietničko, naučno, psihološko, opštekulturno, obrazovno, moralno) Hodžićevih romana, pripovijedaka, poezije, putopisnih reportaža i drugih priloga, čija vrijednost nije u njihovom broju, već, prije svega, u njihovoj veoma kvalitetnoj i uspješnoj umjetničkoj upečatljivosti, u uobičajenosti i rezultatu, u živoj i poetičnoj analizi, originalnom pristupu i osobenoj tematici kojom se već nekoliko decenija bavi, a svakako i u izuzetnoj jezičkoj invenciji i ukupnosti fraza i izraza“. Književnik Jevrem Brković napominje da je „roman velika matura svake literature, za svakog pisca je roman, uspjeli naravno, trijumfalna kapija kroz koju se ulazi u nacionalnu literaturu.

“Nažalost, takvih je kapija u savremenoj crnogorskoj literaturi malo, svega nekoliko. Ova Hodžićeva kapija je jedna od jajtrijumfalnijih u našoj književnosti“.

Književni kritičar Gojko Antić potcrtava da „s merom posebnog ukusa i osećaja Hodžić će u svojoj prozi uspešno koristiti narodni melos i mudrost.

“Kada je u pitanju jezik i stil, treba posebno istaći piščev osjećaj za jezičku mjeru i funkcionalnu upotrebljivost jezika u saobražavanju i svođenju motiva i tema, napokon i same kompozicije i strukture pripovjedaka i romana“.

Cjeline ove značajne knjige naslovljene su upravo kao i neka od književnih djela Zuvdije Hodžića. U prvom poglavlju, „Gusinjska godina“, sabrano je šest eseja: Vidan Arsenijević – Hronika zabite kasabe, Branko Jokić – Čovjek u vremenu, vrijeme u čovjeku, Radoslav Rotković – Roman za studiju, Velimir Visković - Ironijska slika orijenta, Slavko Lebedinski – Od predanja i jave i Jovan Nikolaidis – Gusinje usred kosmosa.

O Hodžićevom romanu „Gusinjske godine“ akademik Radoslav Rotković je u svom osvrtu zapisao: „Hodžićev roman ‘Gusinjska godina’ može da se studira. Zadivljuje način kako je autor tu materiju iznijansirao smisaono, stilski, leksički, kompoziciono, kako je spleo ljudske sudbine u čvor, kako je, iz stranice u stranicu, uvijek nanosio nove neobične likove i kako su svi oni upotpunjavali sliku Gusinja u prelomnom vremenu; kako je sve to orkestrirano kao simfonija vihora, zbunjenosti, krikova i ljepote“.

Branko Jokić, pak, u svojoj studiji podvlači da „Hodžićevi junaci nijesu na ratnom poprištu, ali su uvijek u sukobu s nevidljivim silama, u udesu.

“To ih na osoben način aktivira i tu treba tražiti žarište njihove orijentalno-istočnjačke filozofije i slijediti trag dijela stvaralačkog postupka autora, u kojem je, kako bi rekla Isidora Sekulić, ‘tihim stanjem’ ispoljio neobičan naratorski dar da u slici životnog šarenila odgonetne one ključne tajne, ključne momente, koji čovjeka podstiču, zbog kojih se svjesno ide u poraze, u smrt, ali bivaju neotkriveni, na čitavom putu od života do smrti“.

U drugoj cjelini zbornika sabrani su ogledi o Hodžićevom romanu „Davidova zvijezda“. Tu su ogledi autora Sretena Asanovića, Tatjane Đurišić-Bečanović, Huseina Bašića, Envera Kazaza, Božene Jelušić, Rajka Cerovića, Hasnije Muratagić -Tune, Maje Grgurović, Ethema Mandića, Radoslava Rotkovića, Marka Špadijera, Vukice Martinović, Sofije Kalezić-Đuričković, Safeta Sijarića i Pavla Goranovića.

Tatjana Đurišić-Bečanović o romanu „Davidova zvijezda“ veli: „Semantički sistem romana raščlanjuje se na dva opozitna polja na čijem se sukobu, ali i dijalektičkom jedinstvu, temelji modelovani univerzum, pa jedan semantički niz čine istorija, dokument, nasilje, stvarnost, besmisao, a drugi priča, fantastika, iracionalno, san, istina, smisao. Svijet ovog romana građen je ukrštanjem realnog i fantastičnog, istorijskog i mitskog, ljudskog i herojskog, kao i preplitanjem istorijskog vremena i mitske svevremenosti“.

„Pisan prvo“, kaže Rajko Cerović, „kao porodična hronika, zatim kao jedna vrsta atipičnog istorijskog, pa političko-socijalnog romana sa ključnim akcentom na mitsko četrdesetosmaško stradanje, zatim kao simbolična hronika jedne granične varoši u dužem vremenskom segmentu i, konačno, kao roman o vlastitoj poetici, odnosno autopoetičkom viđenju njegovog nastajanja – ‘Davidova zvijezda0 svojom multižanrovskom prirodom, bogatstvom umnoženih pripovijednih perspektiva, rastresitom dramaturgijom međusobno visoko osamostaljenih storija, kao i inovantnom kompozicijom, književno zrači u više pravaca, nudeći prostorno polje za nova i inspirativna tumačenja“.

“U romanu ‘Davidova zvijezda’, Zuvdija Hodžić”, piše Hasnija Muratagić-Tuna, „još i jačom snagom i umjećem ispreda sebe riječima izvlači iz riječi mnogo više od onoga što one same po sebi pružaju.

“Kombinujući ih u različitim kontekstima daje im posebnu značensku punoću, otkriva nevidljivom oku njihove nepristupačne značenske prelive, što ‘Davidovu zvijezdu’ čini poetskim djelom, s posebnim umjetničkim ustrojstvom“.

U poglavlju „Neko zove“ ovoga  zbornika, Borislav Jovanović veli: „Sinonim Hodžićeve literature upravo je priča. I to priča u priči, priča o priči, priča koja se ponavlja, priča koja traje i kad presuše svi njeni izvori. U slučaju ovog pisca može se govoriti o zovu priče kao vječitom zovu osam zavičajnih, mitskih vofa čijeg gledanja i slušanja nikad nije dosta. U izvoru svog pripovijedačkog koncepta Hodžić nije lutao skoro nijednog trenutka. Rješenje je našao u sopstvenoj literarnoj intuiciji, u pripovjedačkom iskustvu najboljih domaćih i svjetskih pisaca i u misteriji predanja“.

Ethem Mandić ističe da „Zbirka pripovjedaka ‘Neko zove’ je riječ, muzika, umjetnost koju kad jednom pročitate i poslušate nećete nikada više zaboraviti, i kao u priči ‘Igra’ od nje nikada nećete moći da se odvojite i pobjegnete”.

“U njima ćete naći uzbuđenje i zadovoljstvo što svaka prava umjetnost treba da vam ponudi“.

U ovom poglavlju je i esej akademika Sretena Perovića koji primjećuje da „Zuvdija Hodžić izgrađuje tkivo svoje priče raskošnim jezikom, s kolokvijalnom dozom orijentalizama, uz suptilnu analizu stanja svijesti svojih junaka i mnoštvo istorijskih detalja koji doprinose jasnijoj slici o socijalnoj sredini, vremenu i dramaturgiji zbivanja kao predmetu osobene autorove narativne strategije“.

Književnik Bogić Rakočević u svom prikazu na zbirku „Neko zove“ zaključuje da „egzotični svijet Hodžićevih priča, osim upečatljivih životopisa i situacija koje uzrokuje protivurječna čovjekova priroda, obiluje raznovrsnim životnim manifestacijama u kojima konfrontirani likovi lako prave izbor između alternativa”.

”Taj svijet je, obično, povezan s uzvišenom etikom, ili onom vrstom ljudskosti koju je u svojim djelima ovjekovječio Marko Miljanov“.

Pored navedenih autora, u ovom poglavlju zbornika zastupljeni su i prilozi Sulja Mustafića, Hasnije Muratagić-Tuna, Vlatka Simunovića.

Poglavlje „Svi moji“ je posljednje u zborniku o djelu Zuvdije Hodžića. Autori zastupljenih ogleda, prikaza i eseja su Milorad Pustahija, Lena Stefanović Rut, Maja Grgurović, Rajko Cerović, Balša Brković, Jelena Bašanović-Čečović, Ethem Mandić, Nehrudin Rebihić, Bogić Rakočević, Vedad Spahić i Miraš Martinović.

U svojoj studiji „Literarno „sve“ u romanu Svi moji“, Maja Grgurović zaključuje “da je Zuvdija i u ovom svom romanu uspio inkorporirati različite vrste romana, u skladu sa postmodernističkim duhom stvaranja kojem i pripada kada je u pitanju određivanje djela putem epohe u kojoj je nastalo”.

“Hodžić se u romanu ‘Svi moji’ pokazao kao ingeniozan pisac, svjestan svog stvatalačkog uzleta i mogućnosti da slojevitošću teksta doda višeznačnost. Hodžić je uspio da sve elemente postmodernističkog romana, ali i klasičnog romana ‘upije’ u svoj stvaralački opus i tako stvori još jedno književno tkanje koje je vrijedno visokog mjesta na crnogorskoj književnoj mapi“.

Jelena Bašanovićv- Čečović u svojoj lingvističkoj studiji ističe „da je Hodžićev roman i jezička umjetnina, sa posebnim načinom organizacije i korišćenja jezika, a pisac majstor svog zanata koji vješto postupa sa jezikom“.

„U knjizi ‘Svi moji, svi su naši’, kaže Miraš Martinović, ‘to je ono što je uzdiže na najvišu estetsko-etičku ravan. Hodžić je pisac visokih estetskih i etičkih dometa“.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je zbornikom „Mediteranac s Prokletija“, posvećenom akademiku Zuvdiji Hodžiću iskazala  zasluženo poštovanje prema književniku Hodžiću i njegovom djelu. Studije i ogledi o Hodžićevom djelu, koji su zastupljeni u ovom zborniku, a čiji autori su eminentni stručnjaci iz oblasti nauke i književnosti, svjedoče da književno djelo Zuvdije Hodžića pripada samom vrhu naše savremene književnosti.

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Kolenović Kada se uskoro u američkim kinima pojavi naučno fantastični film „Vesuvius“, filmski ljubitelji će biti u prilici da na djelu vide Alena Kolenovića, koji u filmu igra ni manje ni više nego – glavnu ulogu. Alen je rođen 18. decembra 1988. godine u Gusinju. Već 1991. godine njegova se porodica doselila u SAD, gdje je Alen ubrzo pokazao svoj talenat. Sa svojih šest godina počeo je trenirati karate, gdje je ostvario dobre rezultate. Nosilac je crnog pojasa drugi dan, a širom SAD je osvojio brojne medalje i pehare. Pored karatea, bavi se i drugim sportovima. Na daskama koje život znače stao je još dok je pohađao studije na State University Of New York – State University At Stony Brook, gdje je diplomirao sa desetkom. Pri završnoj godini studija pohađao je časove glume, da bi poslije završenih studija upisao i završio trogodišnju školu za glumu u poznatom „William Esper studiju“ u Njujorku. Igrao je u nekoliko pozorišnih predstava na Brodveju: „The Train“, „Belgrade Trilogy“, „Fare Game“ i „Meridian, Mississippi Redux“.  Kolenović je imao i nekoliko filmskih i serijskih uloga...    

Video dana

VIC NEDELJE

    Mujo i hodža      
    Mujo i hodža

    Došao Mujo kod hodže i kaže: - Fata me vara.

    Hodža: - Razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu, volim je.

    Hodža: - Onda se ne razvodi.

    Mujo: - Ali stalno mi je to na umu.

    Hodža: - Pa, razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu zbog djece.

    Hodža: - Onda se nemoj razvesti.

    Mujo: - Ali ne mogu joj oprostiti.

    Read more...