12142019sub
Last updatepet, 13 dec 2019 9pm

Kultura

Nadija Rebronja, pjesnikinja: Za Bihor me veže dugi niz predaka guslara, narodnih usmenih pjevača i kazivača

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja rođena 1982. u Novom Pazaru. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a predaje književnost na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Poezija joj je zastupljena u nekoliko antologija južnoslovenskog i balkanskog prostora i prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski i slovenački jezik. Govori engleski, španski i turski, a služi se ruskim i arapskim jezikom

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja rođena 1982. u Novom Pazaru. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a predaje književnost na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Dobitnica je nagrade “Aladin Lukač” za najbolju knjigu autora do 27 godina, kao i Priznanja za poeziju gradonačelnika grada Penonome u Panami. Poezija joj je zastupljena u nekoliko antologija južnoslovenskog i balkanskog prostora i prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski i slovenački jezik. Govori engleski, španski i turski, a služi se ruskim i arapskim jezikom. Objavila je knjige poezije “Ples morima” (2008), kao i izbor iz te knjige na španskom jeziku pod naslovom “Alfa, Alef, Elif”, u Granadi 2011. Ovo je knjiga koja preispituje susret Istoka i Zapada, orijentalnih književnosti i zapadne filozofije, klasične i džez muzike. Njena posljednja knjiga poezije “Flamenko utopija” objavljena je 2014, a donosi nesvakidašnji koncept jer je odlikuju brojni lirski glasovi koji progovaraju umjesto jedinstvenog pjesničkog subjekta. Ti glasovi govore o miješanju kultura u umjetničkoj, a zatim i u političkoj realnosti, o španskom Al-Andalusu, Orijentu i Evropi, kapitalizmu, tišini i zvuku i, naravno, o muzici.

MONITOR: Kako je došlo do saradnje sa Italijanima i kako je tekao cijeli proces?

REBRONJA: Zapravo, ja sam slučajno saznala da sam dio projekta, poezija je sama pronašla svoj put ka muzici. Moju poeziju iz knjige “Ples morima” su 2013. godine na italijanski prevele i objavile u Rimu profesorke sa Južne slavistike u Trstu, Sanja Roić i Ginevra Pugliese. Italijanski profesori sa muzičkog konzervatorijuma Niccoli Piccinni u Bariju pronašli su moje stihove u jednom rimskom časopisu za književnost i odabrali ih kao osnov za projekat “Risonanze del Levante”, koji postoji na tom konzervatorijumu već nekoliko godina. Projekat predstavlja spoj poezije i originalnih kompozicija koje su rađene po stihovima, a ove godine tema na osnovu koje je odabrana moja poezije bila je Mediteran. Orkestar je svirao na nekoliko gudačkih i duvačkih instrumenata, dok se na sceni čuo glas koji je izgovarao djelove mojih pjesama. Naglasila bih i da su za recepciju moje poezije u Italiji veoma zaslužne profesorke koje su je prevele, jer je prevod snažno prenio duh poezije i njenu višeslojnost.

MONITOR: Porijeklom ste iz Bijelog Polja, iz Bihora. Šta vas veže za taj dio Crne Gore?
REBRONJA: Veže me dugi niz predaka guslara, narodnih usmenih pjevača i kazivača, uključujući i guslara Kasuma Rebronju, od kog su moji roditelji zabilježili neke epske pjesme. Veže me i Ćamil Sijarić, na čijim romanima sam doktorirala, i otac Ismet, jer su njih dvojica voljeli svaki kamen tog kraja, i u tom kamenu uklesan stih.

MONITOR: Koliko taj kraj i ljudi imaju upliva na Vaš rad? Kako?

REBRONJA: Bihor, Sandžak, kao i cio Balkan, prostor je na kojem se stalno nešto sreće, ali istovremeno i sudara, stalno je na pola puta između tradicije, starog vremena i savremenih očekivanja, religijskih arhetipskih ideala i modernog svijeta, zatečen na pola puta između tradicionalnog i modernog, ličnog, individualnog i porodičnog i kolektivnog. Od Bihora sam naučila i kako da se u tom lavirintu snađem.

MONITOR: Možete li s nama podijeliti neko sjećanje iz djetinjstva koje Vas je opredijelilo za poeziju i pjesništvo?
REBRONJA: Sjećam se da sam kao jako mala posmatrala snijeg kako pada i pitala se da li pahulje padaju ili ja letim u vis. Mislim da je to pitanje bila moja prva pjesma, nastala prije nego što sam umjela da pišem.

MONITOR: Otkud tematika Mediterana? Šta preovladava u Vašim pjesmama: Bihor, Sandžak ili more?
REBRONJA: Ja sam, prije svega, svjesna punoće svijeta, a samim tim i simboličke kompleksnosti Sandžaka, balkanskog i južnoslovenskog tradicionalnog konteksta, suptilnosti i višeslojnosti evropske kulture, a zaljubljena sam u Orijent. Mediteran je za mene jedan od simbola koji spaja sve ono što me pokreće na stvaranje.

MONITOR: Da li prožimanje više vrsta umjetnosti, poput vaših pjesama koje su poslužile za jednu složenu kompoziciju, vodi ka totalnoj umjetnosti?
REBRONJA: Prožimanje umjetnosti je nešto što me fascinira otkako pišem. Zapravo, ne vjerujem da neka umjetnost postoji sasvim zasebno od ostalih umjetnosti. Mene je muzika pokrenula na pisanje poezije, a sada je moja poezija pokrenula druge umjetnike da stvaraju muziku. Time je napravljen jedan krug, kružni ples posvećen morima.

MONITOR: Poezija danas. Koja joj je uloga i ima li budućnost?

REBRONJA: Veoma mi je stalo do toga da moja poezija preispituje političku, društvenu i istorijsku realnost. Preispituje, ali ne i da eksplicitno daje odgovore na pitanja koje ta realnost postavlja. Nekada me pitaju zašto ne pišem kolumne, tj. zašto kritički ne reagujem na politička dešavanja. Ta me pitanja iznenađuju, jer ja to činim kroz simbolički potencijal svega što posmatram i vjerujem u poeziju kao snažan izraz građenja stvarnosti. Moja poezija se ne bavi dnevnom politikom, ali nastoji da preispituje pokretačku snagu društvene realnosti.

MONITOR: Ima li naznaka o nekoj daljoj saradnji na internacionalnom planu?
REBRONJA: Još jedan student kompozicije na konzervatorijumu Niccolo Piccini, koji nije uspio da nastupi zajedno sa svojim kolegama, a inače je Danac, imaće nastup sa svojom kompozicijom rađenoj po mojim stihovima u Danskoj. Nadam se do kraja ove godine.

MONITOR: Da li življenje u graničnim područjima dviju država otežava ili olakšava bavljenje poezijom?
REBRONJA: Ne vjerujem suštinski u granice, ni u adrese, ni u mjesta boravka. Vjerujem u punoću svijeta.

Aleksandra Dragović (Monitor)

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Policajci i vatrogasci      
    Policajci i vatrogasci

    Vozi se grupa policajaca i grupa vatrogasaca u autobusu na sprat. Vatrogasci su u donjem dijelu autobusa a policajci u gornjem. Pritom, vatrogasci se vesele, pjevaju, a policajci svi uplašeni, preblijedjeli, drže se jedan za drugoga.

    Popne se gore jedan vatrogasac i pita ih:

    Read more...