05302020sub
Last updatesub, 30 maj 2020 2pm

Kultura

Kad se Nobel pretvori u Oskara

Kao da želi prikriti postojanje bilo kakve vanknjiževne namjere, stalna sekretarica Švedske akademije Sara Danius je odmah poslije saopštenja odluke o dodjeljivanju nagrade Bobu Dilanu naglasila da “odluka nije bila ni malo teška”, izrazivši nadu da zbog te odluke Akademija neće biti kritikovana. Međutim, sigurno će biti kritikovana i treba da bude kritikovana jer je tokom posljednjih godina donijela nekoliko odluka koje su njenu objektivnost ozbiljno dovele u pitanje i čak je kompromitovale

Drag mi je Bob Dilan, ali istina mi je draža! – što bi rekao Aristotel.

Nobelova nagrada za književnost 2016. godine dodijeljena je Bobu Dilanu. U zvaničnom obrazloženju svoje odluke, ističe se da je ključni argument u prilog izbora Boba Dilana činjenica da je poznati kantautor “...stvorio nove poetske izraze unutar velike američke pjevačke tradicije”.

Budući da je ova formulacija ključna za centralnu ideju teksta, navodimo je i u originalu: “...for having created new poetic expressions within the great American song tradition”.

Ovaj ključni dio obrazloženja otkriva drastičnu pristrasnost i otvara nekoliko pitanja o pravim (tačnije – vanliterarnim!) motivima izbora Boba Dilana za 115. laureata najprestižnijeg svjetskog priznanja za literaturu. Pristrasnost je naglašena činjenicom da se doprinos jednoj eksplicitno nacionalnoj literaturi, bez ikakve zadrške smatra dovoljnim argumentom za dodjelu najveće svjetske nagrade za književnost: stiče se dojam da Odbor za dodjeljivanje Nobelove nagrade Dilanov doprinos književnosti jedne države - i to u njenom najmanje književnom fragmentu – smatra automatski najznačajnijim doprinosom svjetskoj književnosti u svim njenim žanrovima!?

Laksizam, da ne kažemo arogantnost, kojom je pridjev “američki” (“American”) kolokvijalno i apsolutno neprihvatljivo upotrijebljen kao sinonim za jednu konkretnu državu (SAD), iako se objektivno odnosi na sve države Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, koje su sa jednakim pravom “američke” kao i SAD, dodatno pojačava utisak neobjektivnosti i otvorene pristrasnosti. Ako je u svakodnevnom govoru ova nepravda prema svim ostalim državama sve tri Amerike postala uobičajena, tako da se i Honduras i Kanada; i Nikaragva i Meksiko; i Argentina i Brazil... bezbrižnom inercijom površnosti nazivaju svojim imenom, dok se zajednički imenitelj svih tih država pripisuje samo jednoj od njih – u zvaničnim dokumentima je to nedopustiv previd! Osim ako nije namjeran!

Kao da želi prikriti postojanje bilo kakve vanknjiževne namjere, stalna sekretarica Švedske akademije Sara Danius je odmah poslije saopštenja odluke o dodjeljivanju nagrade Bobu Dilanu naglasila da “odluka nije bila ni malo teška”, izrazivši nadu da zbog te odluke Akademija neće biti kritikovana.

Međutim, sigurno će biti kritikovana i treba da bude kritikovana jer je tokom posljednjih godina donijela nekoliko odluka koje su njenu objektivnost ozbiljno dovele u pitanje i čak je kompromitovale.

U odnosu na književnu vrijednost njegovog opusa, vjerovatno je da ni Bob Dilan ne gaji nikakve iluzije da mu je Nobelova nagrada dodijeljena bez bilo kakvih političkih motiva. Sam Bob Dilan je već decenijama institucija i sasvim je sigurno da njemu ova nagrada nije bila neophodna, niti može bitno doprinijeti njegovom rejtingu pjevača sa usnom hramonikom i piscu katkada osrednjih, katkada odličnih, povremeno pak i antologijskih tekstova. Ako Bob Dilan nema ništa sa ovom odlukom, a sigurno je da nema, ko onda ima!? Ako je Bob Dilan dobio Nobelovu nagradu bez bilo kakvog lobiranja sa svoje strane (što je isto tako više nego vjerovatno), ko je onda tako uspješno lobirao da je Bob Dilan i dobije!?

Za razumijevanje bilo kog neobičnog poteza, neophodno je ispitati motive onog ko je takav potez odigrao! Motivi se najbolje otkrivaju u analizi efekata koje će takav potez najvjerovatnije izazvati. Posebno u politici. Budući da je ova odluka očigledno politički motivisana, dovoljno je ispitati njene neposredne efekte. Snažna injekcija za promociju kulture SAD predstavlja onaj očekivani neposredni efekat, a Nobelova nagrada kao dodatna popularizacija takve megazvijezde kakva je Bob Dilan, za to je najsigurniji način! Promovisanje specifične vrste muzike, reprezentativne za onaj sloj društva SAD koji se sa ovakvom muzikom povezuje, epitomizirane u kultnom liku jednog isto tako specifično i striktno lokalnog muzičara SAD, kakav je Bob Dilan, promovisaće i popularizovaće i taj sloj političkog establišmenta kojem je uključivanje Boba Dilana u svoj krug daleko korisnije i potrebnije nego njemu.

Čak i ako bi se moglo naći argumenata da se ova nagradu opravda, teško je preći preko njenog otvoreno političkog obrazloženja koje kao poltronski čin blamira ovu instituciju. Svodeći najveću svjetsku nagradu za književnost na nivo državne nagrade SAD, komitet Švedske akademije je Nobela pretvorio u Oskara.

Ferid Muhić (Monitor)

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE