12022020sri
Last updateuto, 01 dec 2020 11pm

Kultura

Sjećanja na arhitektu Josipa Sladea: Zvono za zaboravljenog neimara

Njegovo odvažno remek-djelo, te veličanstven onodobni građevinski poduhvat i danas je zmijolika stara cesta niz strme lovćenske obronke, za čiju mu je gradnju knjaz Nikola na raspolaganje dao i tri bataljona crngoroskih vojnika, uz mjesečnu platu od trideset dukata. I kad je cesta u dužini od 45 kilometara od Kotora do Cetinja konačno prošla i kroz Njeguše, začela se i pikantna, romantična novinarska storija po kojoj je, potajno opčinjen ljepotom kneginje Milene, čuveni Trogiranin svih 25 serpentina „izvezao“ u negostoljubivom kršu u obliku slova M!? Nakon što je 1884. knjaz sa knjeginjom i svitom kolima prvi put prošao ovim putem, svjedoče i o tom požutjele hronike, Josip Slade odlikovan je Danilovim ordenom III i IV reda

Zetski dom na Cetinju, djelo arhitekte Joispa Sladea (Foto: "Komun@")

Proljetno popodne u Trogiru, živahnom rodnom gradu čuvenog, a danas nažalost zaboravu prepuštenog arhitekte i neimara Josipa Slade Šilovića (1828 -1911.) asociralo je i na znamenitu legendu još iz pretprošlog stoljeća, s čuvenih kotorskih serpentina. Rijedak stručnjak u to doba, koji se školovao u Splitu i Padovi, gdje je doktorirao filozofiju a potom uspješno okončao još i studije graditeljstva i inžinjerstva, najveći dio svsg bogatog i originalnog neimarskog opusa „rasijao“ je upravo po Crnoj Gori! Njegovo odvažno remek-djelo, te veličanstven onodobni građevinski poduhvat i danas je zmijolika stara cesta niz strme lovćenske obronke, za čiju mu je gradnju knjaz Nikola na raspolaganje dao i tri bataljona crngoroskih vojnika, uz mjesečnu platu od trideset dukata. I kad je cesta u dužini od 45 kilometara od Kotora do Cetinja konačno prošla i kroz Njeguše, začela se i pikantna, romantična novinarska storija po kojoj je, potajno opčinjen ljepotom kneginje Milene, čuveni Trogiranin svih 25 serpentina „izvezao“ u negostoljubivom kršu u obliku slova M!? Nakon što je 1884. knjaz sa knjeginjom i svitom kolima prvi put prošao ovim putem, svjedoče i o tom požutjele hronike, Josip Slade odlikovan je Danilovim ordenom III i IV reda.

Josip Slade (Foto: "Komun@")

Godinu kasnije, ovaj neumorni Dalmatinac već je u Baru, gdje opet po nalogu knjaza podiže dvorac Topolica. I danas, mada je podosta izgubilo od svoje prvobitne i plemenite jednostavnosti, i ovo djelo svjedoči o izvjesno osebujnom arhitektonskom rukopisu ispred svog vremena. No, koliko sad i ovdje znamo o stručnjaku s kraja 19. vijeka, čije se neponovljivo zdanje i Šibenskog kazališta izučava po svjetskim visokim školama, a u tom rangu su svakako i njegova djela po Crnoj Gori, među koje izvjesno spada i Zetski dom na Cetinju.

„... Tih godina, zapravo 1884, još u Knjaževini Crnoj Gori, nastaje i svenarodni pokret za gradnju Zetskog doma, inače prvog javnog objekta kulture na Cetinju i u Crnoj Gori, a čija je namjena bila pozorište, muzej i biblioteka. Tu se, naravno, opet našao Slade, kao veliki prijatelj kralja Nikole. I zahvaljujući tom neimaru, mi na Cetinju i danas imamo uspostavljen fini rukopis, s neoromaničkim prozorom i trijemom s tri luka, koji će se kasnije ponavljati i na drugim objektima i uopšte u arhitekturi prijestonice“, svjedoči i Slobodan Mitrović, ugledni crnogorski arhitekta, u dokumentarcu Bogdana Žižića koji je onomad, igrom slučaja, skoro na sam datum rođenja Jospia Sladea, reprizirala Hrvatska televizija.

I kotorske serpentine djelo su Josipa Sladea (Foto: "Komun@")

Stručni sud veli i kako je enterijer Zetskog doma koncipiran na bazi klasične trobrodne bazilike, gdje „centralna lađa“ nosi scenu i gledalište, a bočni djelovi holove i pomoćne prostorije. Nažalost, zlo vrijeme nije poštedjelo i ovaj objekat, koji je za vrijeme Prvog svjetskog rata bio čak i konjušnica, tako da njegova unutrašnjost danas nije autentična. Tek nakon zemljotersa 1979. došlo se do saznanja o njegovom izvornom obliku iz Sladeovog vremena, o čemu opet svjedoči Mitrović kad kaže:

„Saznali smo tad i neobičan detalj, nakon skoro stotinu godina, da je tavanica Zetskog doma bila oslikana, te da ju je radio češki slikar Ženišek. I to po uzoru na pozorište-divadlo u Pragu, gdje su kompoziciju činile oslikane boginje umjetnosti. Dakle, na Cetinju smo imali identične motive, a kasnije smo pronašli i tri slike iz tog perioda, mada je gotovo kompletna tavanica stradala u požaru 1916...“

I danas aktuelan urbanistički plan Nikšića iz davne 1883. (Foto: "Komun@")

Vrijedna pomena je svakako i činjenica da je još avgusta 1910. na Cetinju gostovalo Hrvatsko zemaljsko kazalište iz Zagreba i u Zetskom domu izvelo čak sedam predstava glasovitog reditelja i glumca Andrije Fiana. U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i danas se čuva pozivnica kralja Nikole za vrtnu zabavu u čast hrvatskih glumaca, te jelovnik na francuskom jeziku s tog koktela. Valja podsjetiti i da je, paralelno sa Sladinim boravkom u Crnoj Gori, ovdje stvarao još jedan znameniti Hrvat, slikar Vlaho Bukovac.

Evropski obrazovan i izvjesno tako orijentisan, a i rodbinski povezan sa brojnim dinastijama, već tada je knjaz na Cetinju okupljao izuzetno kreativnu elitu. Tako je davnog 27. maja 1879. godine, nakon molbe austorugarskoj vladi, ovamo stigao i neimar Josip Slade. Zapravo, Tršćanska pomorska vlada šalje ga prvenstveno da radi na izgradnji puteva i pristana u Crnoj Gori. No, tada rijedak i svestran stručnjak latiće se i projekata isušivanja Zoganjskog i melioracije Skadarskog jezera. Uz ostale, po njegovom projektu rađen je još i put Cetinje – Rijeka Crnojevića, te krak za Virpazar...

 

Carev most u Nikšiću na staroj razglednici (Foto: "Komun@")

„...Josip Slade dobro je razumijevao ne samo ceste i puteve kao građevine, nego i crnogorske božanske pjezaže kroz koje te ceste i prolaze. Stoga su njegove saobraćajnice, koje je izgradio širom Crne Gore, široj evropskoj javnosti otrkile i naše jedinstvene prirodne ljepote“, zapisao je, između ostalog, i Petar Ćuković. I mada građene tek u dobu začetka automobilizma, te kasnije presvučene i asfaltom, Sladove ceste s temeljitim kamenim podzidama i lukobranima odolijevaju i sad. Vjerovatno, danas je malo znano da je Josip Slade načinio i prvi izrazito vizionarski urbanistički plan Nikšića, izvjesno aktuelan i sad, te još nekoliko kapitalnih objekata u ovom gradu, poput Carevog mosta, Saborne crkve, dvorca... Potkraj života, glavni junak današnje priče vratio se u rodni Trogir, gdje je u poznim godinama „počašćen“ i funkcijom gradonačelnika.          

Istini za volju, i tamo, kao i ovdje, sad rijetko što podsjeća na lik i zavidno neimarsko djelo ovog graditelja i doktora filozofije. Bezuspješno sam i tokom minulih prvomajskih blagdana ovim još snenim dalmatinskim gradićem tragao za kakvim biljegom, makar i „spomen-kamičkom“ u znak sjećanja na velikog graditelja. Vrnuo sam se nesiguran i u odgovoru - nosi li makar kakva kratka uličica njegovo slavno ime? Baš kao što sam glavobolno i bezuspješno tragao i za njegovim portretom, „surfajući“» navodno i najpoouzdanijim svjetskim internet-pretraživačima. Tek kraća biografija od svega pet redova, istina, pohranjena je u Wikipediji, gdje, pored pomenutih, stoji i podatak da je u zrelim godinama i potkraj života Slade sudjelovao i u obnovi nekih renesansniuh palača u Trogiru.

Lazaret u Meljinama - i ovdje je Josip Slade ostavio svoj pečat (Foto: "Komun@")

Koliko smo se slavnom Josipu Sladeu-Šiloviću odužili ovdje? Neznano je, za sada, da makar i neko skromno stručno priznanje nosi njegovo još neprevaziđeno ime. A i zavidan mu opus u Crnoj Gori, izvjesno, zavređuje nova stručna „iščitavanja“, te svakako je i nadalje solidna zbirka putokaza generacijama crngorskih neimara, koji tek dolaze. Zbilja, još se ima štošta naučiti nad djelima vizionara i filozofa koji je dvostruki „zanat ispekao“ u zahtjevnoj Padovi. Stoga ponajprije i ovo podsjećanje.    

Vildan Ramusović ("Komun@")

                                                                                

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE

    MUJO I POLICAJCI      
    MUJO I POLICAJCI

    Zvoni Muju neko na vrata.

    Pita on:

    “Ko je?”

    “Policija. Možemo li da popričamo?”

    “Koliko vas je?”

    Read more...

SPECIJALNO IZDANJE