12022020sri
Last updateuto, 01 dec 2020 11pm

Kultura

U Sarajevu predstavljeno književno stvaralaštvo Dragana Mitovog Đurovića i Rodoljuba Ćorića

Đurović djeluje kao čovjek nekih bivših, prošlih vremena, renesansnog učenja i kazivanja i kao svjetli primjer nekih budućih vremena. U crnogorskom jeziku, u jeziku Crne Gore. Dragan nije sačuvao arhaičnost kao muzejski eksponat. On je sačuvao izvornost i biće jezika na kome je stasala i nastala ovovjekovna Crna Gora. Na njenom moralu, njenoj etici, njenoj porodici, njenoj etici svekolikog bivstva. Bilo kako, bilo kojim metrom da mjerimo, naše budućnosti i kuće našega bitka nema bez djela Dragana Mitovog Đurovića, istakao je Rutović

Na poziv Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, a u okviru dvodnevnih Crnogorskih književnih večeri u BIH koje znače nastavak uspješne tradicije organizacije promocija djela savremenih crnogorskih pisaca u Bosni, kao i jačanju kulturne saradnje sa matičnom državom, minulog vikenda u galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu je predstavljeno književno stvaralaštvo istaknutih crnogorskih pisaca i publicista Dragana Mitovog Đurovića i Rodoljuba Ćorića.

Otvarajući ovu manifestaciju koja značajno doprinosi očuvanju kuturnog identiteta crnogorske dijaspore u BIH, a govoreći o književnom djelu Dragana Đurovića, Željko Rutović, sociolog kulture i publicista, istakao je da je on izuzetna polivalentna javna ličnost koja decenijski traje, utemeljujući svoje biće i djelo u kulturi pamćenja, kulturi sjećanja i kulturi čuvanja kulturnog i svekolikog duhovnog identiteta Crne Gore.

“Đurović djeluje kao čovjek nekih bivših, prošlih vremena, renesansnog učenja i kazivanja i kao svjetli primjer nekih budućih vremena. U crnogorskom jeziku, u jeziku Crne Gore. Dragan nije sačuvao arhaičnost kao muzejski eksponat. On je sačuvao izvornost i biće jezika na kome je stasala i nastala ovovjekovna Crna Gora. Na njenom moralu, njenoj etici, njenoj porodici, njenoj etici svekolikog bivstva. Bilo kako, bilo kojim metrom da mjerimo, naše budućnosti i kuće našega bitka nema bez djela Dragana Mitovog Đurovića”, istakao je Rutović i dodao:

“Njegova ‘Panjega’ se kreće u širokom luku. To nije samo knjiga već najširi društveno pokazujući spektar. To je civilizacijsko zavještanje. Dragan neće dočekati slavu svoga djela. Sujeta, zlovolja, pakost, mržnja, obično nam ostave da najljepše stranice sjećanja i pamćenja pokažemo tek kad među nama nijesu ti koji su bili smjerni pokazivači pravca. On je i perjanica živućeg crnogorskog reporterskog novinarstva”, rekao je, između ostalog, Rutović.

“Dragan Mitov Đurović je novinar, publicista, hroničar, jedan od posljednjih virtuoza najsloženijeg novinarskog žanra - reportaže, ali iznad i prije svega Đurović je čovjek”, istakao je Amer Ramusović, njegov mlađi kolega, dugogodišnji novinar i urednik nekoliko glasila sa prostora bivše SFRJ, a sada direktor časopisa “Komun@”, govoreći o njegovom književnom i novinarskom opusu.

“On je ve­li­ki ba­šti­nik go­vor­ne kul­tu­re, a njegovi razgovori koji su objavljeni u knjizi ‘Da nas san ne pre­va­ri’, ko­ji su dav­no na­sta­li i da­nas su ak­tu­el­ni ka­ko zbog po­ru­ke ko­je sa­dr­že, ta­ko i zbog či­nje­ni­ce da ima­ju upo­ri­šte u ne­sva­ki­da­šnjem umi­je­ću slu­ša­nja sa­go­vor­ni­ka i pa­žlji­vom oda­bi­ru lju­di”, kazao je Ramusović, ističući istovremeno da je Đurović ci­je­li ži­vot znao ko tre­ba i ko mo­že da go­vo­ri.

“Njegovi sa­go­vor­ni­ci su lju­di sa ogrom­nim ži­vot­nim i stva­ra­lač­kim re­zul­ta­ti­ma, lju­di či­ja kon­kret­na dje­la go­vo­re vi­še od ri­je­či, lju­di na­o­ru­ža­ni zna­njem ko­je obo­ga­ću­je i du­hov­no ospo­so­blja­va dru­ge lju­de”, kazao je Ramusović.

On je dodao da je Đurović autor više od 500 zapaženih radijskih, televizijskih i novinskih reportaža, koautor nekoliko monografija, glavni urednik nekoliko radio stanica, osnivač crnogorskog festivala humora, satira i karikatura i urednik humorističkog lista “Žuč”, dobitnik brojnih novinarskih nagrada i da naredne godine obilježava dva jubileja - pola vijeka novinarstva i četiri decenije aktivne saradnje sa dijasporom Crne Gore.

Govoreći o književnom opusu Rodoljuba Ćorića, Rutović je posebno akcentirao njegovu knjigu “Priručnik samoće”, ističući njegov tragalački narativ posvećen pitanjima čovjeka, slobode, samoće kao prostora novog propitujućeg i misaonog iskustva u kome se čovjek samorealizuje na vrijednosnim principima etosa i sumnje kao djelatnog motiva sa kojim se traga i ide ili odlazi od drugog čovjeka.

“On postavlja univerzalna pitanja smisla, čovjeka i svijeta, sujete, mržnje, lažnog sjaja i konzumerizma. Svi mi na svoj način dio smo autorove pripovjedačke samoće u kojoj se voljno ili nevoljno pronalazimo tražeći ključeve vječnih zagonetki i mistike čovjekovog postojanja”, rekao je Rutović, dodajući da u tom smislu ta Ćorićeva knjiga zaslužuje vrijednu pažnju sa kojom ćemo, bez dileme, biti boogatiji za novo iskustvo koegzistencije čovjeka i svijeta, vremena i nas i našeg traga u njima.

O književnom stvaralaštvu Rodoljuba Ćorića govorio je takođe Amer Ramusović, koji je istakao da se Ćorić, promišljanjem o događajima iz sopstvenog života u samoći koju je odabrao kao stil života i čistilište za novi put, obraća generalno čovjeku, ljudskom biću.

“Ćorić svojim djelom dostojno i znalački ostavlja svoj trag. Zato, treba biti na tom tragu da bi se negdje tragovi i iskustva prepoznali i ukrstili u nekim novim horizontima sveljudskih samoća”, rekao je Ramusović, ističići da je o njegovom „Priručniku samoće” Borislav Jovanović zapisao da je “djelo ispovijest koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i da je to knjiga koja plijeni svojom iskrenošću i čiji vlasnici postajemo prije ili kasnije”, a svojim zbirkama poezije “Zaboravljene dveri” i “Jedra Santa Marije” ostavio je sebi dubok trag, obezbjedivši mjesto u našoj dnevničkoj prozi, pjesništvu i kulturi.

“Rodoljub Ćorić do sada je objavio četiri knjige poezije i dvije knjige proze - "Priručnik samoće" i "Priručnik samoće II". On je dobitnik književne nagrade “Ana Ahmatova” 2019. godine koju dodjeljuju Ruski kulturni centar – Sofija (Bugarska) i Društvo ruskih pisaca Bugarske i nagrade Društva crnogorskih novinara za 2018. godinu.

 

Publici su se kazivanjem stihova iz njihovih zbirki, audio prezentacijom dijela reportaža i nadahnutim izlaganjima obratili i sami autori, zahvaljujući se ljubiteljima pisane riječi na prisustvu i pored otežanih okolnosti, uz poštovanje mjera zbog COVIDA 19, kao i organizatoru - Vijeću crnogorske nacionalne manjine, što su pomogli i omogućili da “ovo veče bude tako lijepo i ostanje u sjećanju.

Manifestaciji je prisustvovala i Elvira Bekteši, pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Crne Gore.

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

Video dana

BISERI

VIC NEDELJE

    MUJO I POLICAJCI      
    MUJO I POLICAJCI

    Zvoni Muju neko na vrata.

    Pita on:

    “Ko je?”

    “Policija. Možemo li da popričamo?”

    “Koliko vas je?”

    Read more...

SPECIJALNO IZDANJE