Kultura

Pravo učešća imaju privredna društva i mediji koji posluju u Crnoj Gori, pojedinci iz Crne Gore i dijaspore, udruženja iseljenika i državne institucije (zavisno od kategorije). Nominacije mogu podnijenominacije ti svi zainteresovani građani/ke, pojedinci/ke, privredna društva, nevladine organizacije, mediji, institucije. Mogućnost samokandidovanja imaju privredna društva, mediji i iseljenička udruženja

U Crnogorskoj akademiji nauka juče je organizovana panel diskusija “Izazovi i značaj internacionalizacije u visokom obrazovanju”

I evo, po ko zna koji put Gusinje živi svoj život zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri u vrijednosti multikulturnog suživota, neiscrpnu životnu energiju, isprepletenu različitim kulturnim, tradicionalnim, duhovnim i ljudskim vrijednostima tog mini kosmosa. To jedinstvo u različitosti naša je neprestana težnja, a ujedno i prilog ukupnom svjetskom kulturnom pokretu. Otvarajući ovaj grad za sve dobronamjerne, male i velike ljude svijeta, u svim proteklim vijekovima slali smo jasne signale i poruke. Gusinje se ne može izbrisati iz kulturno-istorijskog pamćenja. Pomozite nam da naše dragocjeno iskustvo  pretvorimo u pravilo i primjer savremenog kulturnog življenja u Evropi, ali i svijetu. Brendiranje Gusinja kao grada kulture, kosmopolitizma samo je jedan od načina da budemo poznati i prepoznati živim za tu viziju mog Gusinja kojoj sam nesebično posvećen svim svojim bićem

Ovaj događaj ima poseban značaj, jer će se zahvaljujući njemu uveliko proširiti mogućnosti upoznavanja naše kulturne javnosti sa dostignućima velike njemačke kulture, kako one recentne, tako i one koja pripada sferi kulturnog nasljeđa. Treba li spominjati kakav su uticaj izvršile njemačka filozofija, književnost, muzika i film na razvoj svjetske kulture, pa time i na proširenje kulturnog obzorja naše države. U tom kontekstu, ovaj dom imaće dragocjenu edukativno-informativnu ulogu, kojom će se učvrstiti već postavljeni mehanizmi saradnje u oblasti kulture, rekao je ministar Bogdanović

Antologija donosi stvaralaštvo dosadašnjih dobitnika u regionu visoko rangiranog književnog priznanja Teuta, koje su do sada dobili Jevrem Brković, Drietero Agoli, Miraš Martinović, Ramiz Keljmendi i Moikom Zećo. Nagrada se dodjeljuje za ukupno književno djelo autora

Poslije Drugog svjetskog rata Eva je sa svoje dvoje djece prinudno zadržana u Beranama gdje je radila i stanovala u ovdašnjoj beranskoj bolnici u kojoj su, pod upravom dr Nike Labovića, imali obezbijeđen smještaj, hranu i sve uslove za koliko-toliko normalan poslijeratni život. U početku su ljudi po malo zazirali od njih, ali vrlo brzo svi su ih u Beranama zavoljeli, prihvatili kao svoje, zbližili se i sprijateljili, nesebično dijeleći sa njima svo ovdašnje poratno i dobro i zlo. Tako je Eva stekla nove beranske koleginice i prijateljice, Ana drugarice ali i udvarače, a Faldin je ponajbrže od njih postao omiljen u društvu zbog atraktivnog mečeta Meja sa kojim je provodio vrijeme, hranio ga, dresirao i sa njim zabavljao Berance, vidajući na taj način i sebi i njima ljute i još uvijek svježe ratne rane koje su u Beranama zajedno bolovali

Odluku je donio žiri u sastavu predsjednica Jovana Bojović (Crna Gora) i članovi Pavle Goranović (Crna Gora), Radmila Lazić (Srbija), Asmir Kujović (BiH) i Marko Pogačar (Hrvatska)

Na ljudima je da sanjaju i svoje snove pretaču u javnost. San Enesa Nuhovića bio je da napiše i ima knjigu o sebi i svom životu i da svoje doživljaje podijeli sa dobrim ljudima od Novog Pazara do Hilversuma u Holandiji. I mnogo dalje. I mnogo šire...