Za predsjednika Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima izabran je prof. dr Milenko Perović iz Srbije, a za potpredsjednike Ismet Ramčilović (BiH), Danijela Đurđević (Italija), Bedri Gul (Turska) i Nikolas Klisić (Latinska Amerika)
Za predsjednika Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima izabran je prof. dr Milenko Perović iz Srbije, a za potpredsjednike Ismet Ramčilović (BiH), Danijela Đurđević (Italija), Bedri Gul (Turska) i Nikolas Klisić (Latinska Amerika)
Postoji ogroman potencijal mimo Crne Gore i ukoliko se on bude valorizovao, to će puno značiti za ekonomski napredak. Ne samo u kapitalu, nego u znanju. Postoje mladi ljudi iz naše dijaspore koji se školuju na prestižnim koledžima i univerzitetima, neki su već afirmisani kao uspješni u svijetu bankarstva i finansija, pravnih nauka. Mnogi rade u svjetski poznatim kompanijama. To je potencijal koji se mora pokušati animirati, da se putem razmjene informacija, konsultantskim uslugama ili direktnim angažovanjem pomogne daljem razvoju Crne Gore, kaže Radončić
Kroz igru, zabavu, edukativne radionice, brojne obilaske, unapređuju znanje jezika i upoznaju kulturnu, istorijsku i prirodnu baštinu Crne Gore
Među zvanicama su bili predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca iz Rijeke Željko Novaković, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić, dožupan Primorsko-goranske županije Petar Mamula, pomoćnik direktora Uprave za dijasporu mr Ivan Jovović, predstavnici Društva perojskih Crnogoraca “Peroj 1657”, predstavnici Zajednice Crnogoraca Splita i mnogi drugi
Ova zajednica je prvi put dodijelila nagradu Sveti Jovan Vladimir koju je pokrenuo njen upravni odbor. Nagrada ima za cilj prepoznavanje svih onih Crnogoraca koji se ističu po svojim vrijednostima i posvećenosti ovoj instituciji, kao i zajednici uopšte. Gustavo Cozzi, prvi dobitnik, posthumno je nagrađen
Zastavu je ove godine podigao Branko Aleksić, jedan od osnivača Crnogorskog kulturnog društva iz Toronta
On je podsjetio da se ovaj dan slavi u čast 13. jula 1878. i 1941, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu proznata kao nezavisna država i kada je slobodarski narod crne Gore podigao ustanak protiv fašizma i okupatora, potvrđujući milenijumsko trajanje u borbi za slobodu, ravnopravnost i zajedništvo, što su uvijek bile osnovne vrijednosti Crne Gore
Ambasada Crne Gore u Srbiji svečanim prijemom proslavila je Dan državnosti Crne Gore, 13. jul.
Crna Gora je 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu priznata kao suverena država. Istog datuma 1941. godine, Crna Gora se digla na ustanak protiv fašističkog okupatora. Ono što je fascinantno je da je Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori bio organizovan od KPJ, ali da je privukao u oružanu borbu široke narodne mase nadahnute željom za slobodu. On je time prerastao u opštenarodni ustanak te samim tim postao jednistven po svojoj koncepciji. To je bio prvi ustanak jednog naroda protiv fašizma u Evropi tokom Drugog svjetskog rata. Tada su novine u cijelom naprednom svijetu pisale o ustanku u malenoj Crnoj Gori, ali velikoj po hrabrosti i po svom slobodarskom duhu, rekao je predsjednik Crnogorsko-britanskog društva “Montenegro-UK Society”, Neven Pajović
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili... 
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas.
Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...
Vozi se grupa policajaca i grupa vatrogasaca u autobusu na sprat. Vatrogasci su u donjem dijelu autobusa a policajci u gornjem. Pritom, vatrogasci se vesele, pjevaju, a policajci svi uplašeni, preblijedjeli, drže se jedan za drugoga. Popne se gore jedan vatrogasac i pita ih: |
