12062019pet
Last updatečet, 05 dec 2019 10pm

Glas Dijaspore

Masovno iseljevanje sa sjevera Crne Gore: Spas od siromaštva zove se - azil

Sve veći broj porodica sa sjevera Crne Gore napušta ognjišta i u potrazi za boljim životom ide u zemlje EU, prvenstveno Njemačku i Luksemburg. Od marta ove godine spas od siromaštva u inostranstvu je potražilo oko 3.500 ljudi sa sjevera, uglavnom muslimansko-bošnjačkog porijekla. Međutim, niko od njih ne zna šta ih očekuje i da li će uopšte ostati u zemlji koju su izabrali da započnu novi život

Iseljavanje stanovništva sa sjevera Crne Gore u prvim mjesecima 2015. godine poprimilo je šire razmjere nego što se to u prvi mah pretpostavljalo.

 

Nakon organizovanog odlaska Albanaca sa Kosova u februaru ove godine, u martu je počelo iseljavanje sa sjevera Crne Gore, mahom iz djelova naseljenih bošnjačkim stanovništvom, koje i dalje traje.

 

Prema informacija NVO „Euromost“ iz Bijelog Polja, sa sjevera Crne Gore od marta ove godine do sada iselilo se oko 3.500 ljudi.

 

Radi se prevashodno o stanovništvu sa područja opština Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Rožaje, Pljevlja i Petnjica.

 

Razloge odlaska s vjekovnih ognjišta većina tih ljudi nalazi u siromaštvu i nepostojanju perspektive za život dostojan čovjeka u Crnoj Gori.

 

Dakle, ekonomski razlozi su osnova najnovije migracije stanovništva sa sjevera prema zemljama EU, u prvom redu Njemačkoj i Luksemburgu.

 

Očekivanja tih ljudi su velika. Bježe od siromaštva u nepoznato... A šta ih, zaista, očekuje?

 

Za ljude koji dođu u Njemačku postoje dvije mogućnosti prijave - kao tražioca azila ili kao izbjeglice.

 

U Njemačkoj je pitanje prava azila regulisano u prvom redu ustavom SR Njemačke (član 16a), a zatim i Ženevskom konvencijom koja reguliše ovu oblast.

 

Institut „sigurne zemlje porijekla“ kod prava na azil igra veoma važnu ulogu. Naime, ukoliko tražilac azila dolazi iz „sigurne zemlje porijekla“, onda je postupak za priznavanje azila hitan i kratak, a odgovor negativan, što praktično znači da tražioci azila sa svojim porodicama moraju u najkraćem mogućem roku da napuste SR Njemačku.

 

Krajem prošle godine donesene su izmjene zakona o azilu u njemačkom parlamentu kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija svrstane u „sigurne zemlje porijekla“.

 

Izvan tog okvira ostale su Crna Gora, Kosovo i Albanija.

 

Već u februaru ove godine zabilježen je prvi talas izbjeglica s Kosova u njemačku pokrajinu Bavarsku.

 

Suočena s tim novonastalim problemom, vlada ove savezne pokrajine pokrenula je inicijativu za dopunu zakona o azilu kojim će se u „sigurne zemlje porijekla“ uvrstiti Crna Gora, Kosovo i Albanija.

 

U svjetlu novog iseljavanja stanovništva sa sjevera Crne Gore, može se sa sigurnošću reći da postoji „praznina u zakonukoja omogućava tim ljudima da podnesu zahtjev za priznavanje azila u Njemačkoj. U slučaju Crne Gore i njenih građana to znači da taj postupak mora biti redovan, što podrazumijeva nesumnjivo duže vrijeme nego u slučajevima kada se radi o tražiocima azila iz „sigurne zemlje porijekla“. Precizni Njemci su izračunali da se postupak o priznavanju prava na azil u 2014. godini završavao u prosjeku za 7,7 mjeseci. Kod sigurnih zemalja porijeklapretpostavlja se da nema političkog progona, dok se suprotno može dokazivati.

 

Da je tako, pokazuje primjer jednog našeg iseljenika, koji je želio da ostane anoniman, a koji za Portal Revije Fokus kazao da je prije dva mjeseca stigao u Njemačku. On je ispričao da je kratko vrijeme proveo u prihvatnom centru u Braunšvajgu (Donja Saksonija), a potom s porodicom premješten u pokrajinu Hesen, gdje je dobio jedan sprat kuće za stanovanje.

 

Prema zakonu koji važi za azilante, novčanu naknadu primaju svi članovi porodice, a jedini problem je što od samog početka boravka nemaju pravo na rad.

 

Nakon prošlogodišnjih izmjena zakona o azilu umnogome je povećana mogućnost integracije azilanata na tržište rada SR Njemačke. Naime, azilanti mogu da rade nakon tri mjeseca provedena u Njemačkoj.

 

Ograničenje se ogleda u „rangiranju“, jer prednost za slobodno radno mjesto imaju Njemci, zatim građani EU, pa, tek onda azilanti.

 

Ljudi koji su došli i koji dolaze u SR Njemačku sa sjevera Crne Gore u najvišem procentu prijavljuju se kao azilanti.

 

„Pogodnost“ što Crna Gora nije klasifikovana u „zemlje sigurnog porijekla“ ovdje u potpunosti dobija na težini.

 

Postupak za priznavanje prava na azil traje najmanje tri mjeseca, a može potrajati i godinama.

Drugo je pitanje ishoda tog postupka, koji je u najvišem procentu negativan, a za posljedicu ima protjerivanje tih ljudi iz SR Njemačke.

 

Procenat priznavanja prava na azil je veoma nizak, zato što se radi prevashodno o ekonomskim motivima koji tražioci navode u svojim zahtjevima, a ne političkim progonima od države, koji, u suštini, izražavaju smisao postojanja ovog instituta.

 

Ekonomski azil nije priznat, ali se u pojedinim slučajevima može dozvoliti supsidijarna zaštita.

U svakom slučaju, stanovnici sjevera Crne Gore ostavljaju svoja ognjišta u potrazi za boljim životom, a šta ih čeka u zemljama EU ni sami ne znaju.

 

Nadaju se boljem, jer, kako kažu, „gore od ovoga ne može biti“.

 

Samil Šukurica

Foto: DW

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Policajci i vatrogasci      
    Policajci i vatrogasci

    Vozi se grupa policajaca i grupa vatrogasaca u autobusu na sprat. Vatrogasci su u donjem dijelu autobusa a policajci u gornjem. Pritom, vatrogasci se vesele, pjevaju, a policajci svi uplašeni, preblijedjeli, drže se jedan za drugoga.

    Popne se gore jedan vatrogasac i pita ih:

    Read more...