08262019pon
Last updatepet, 23 avg 2019 8pm

Glas Dijaspore

Anketa sa iseljenicima: Da li je nezavisna Crna Gora ispunila očekivanja?

Veliki doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore dali su iseljenici. Prije 13 godina mnogi od njih su došli u Crnu Goru da zaokruže sudbonosno DA. Pitali smo neke od njih da li je nezavisna Crna Gora ispunila njihova očekivanja?

 

Mihailo Mandić (Sidnej)

Odgovor na Vaše pitanje bi bio polovičan. Nezavisna Crna Gora je bila naša ideja vodilja od dana raspada bivše Jugoslavije. Ako je neko imao pravo na svoju nezavisnost onda je među njima Crna Gora, sigurno, zauzimala jedno od prvih mjesta. Zahvaljujući liberalima probudila se uspavana Crna Gora i mudrom politikom DPS-a, koji je na znalački način i u pravom momentu nastavio liberalnu ideju, završen je jedan dio na putu crnogorske nezavisnosti. Dobili smo državu, jezik je nazvan crnogorskim, na Crnogorsku crkvu se više ne gleda kao na jeres, postali smo dio NATO-a, Crna Gora je na putu evropske integracije, napravljen je otklon od velikosrpskog i ruskog uticaja i to bi trebalo da pruži jednu dozu zadovoljstva. Međutim, po mom mišljenju, do konačnog cilja jedne istinski nezavisne, civilizovane Crne Gore tek smo na polovini puta! Koji su to bitni razlozi? Prvi, država nije pokazala dovoljno snage da se suprotstavi agresivnom religijskom rušenju Crne Gore kako iznutra, tako i spolja i lično se bojim i ne želim da vidim sličnosti sa bosanskim scenarijem. Drugi problem je bolest većine našeg naroda poznate kao štokholmski sindrom - kada se žrtva zaljubi u svog otimača (okupatora) i biće potrebne decenije ozdravljenja, uz ozbiljnu posvećenost države jačanju nacionalnog identiteta. Čini se da su strukture vlasti Crne Gore uvidjele da su protivnici crnogorske nezavisnosti otišli suviše daleko, svojim djelovanjem ne prezaju ni od nasilnih pokušaja rušenja institucija sistema, pa ćemo uskoro biti svjedoci da li je ili ne duh izašao iz boce! Do tada, srećan nam svima 21. maj - Da je vječna Crna Gora!

 

Ruždija Jarović (Njujork)

Crna Gora se prije trinaest godina istrgla iz velikosrpskih kandži i povratila nezavisnost koju su srpske vlasti putem sile oduzele 1918. godine, a uz pomoć tadašnjih izdajnika Crne Gore. Mišljenja sam da se očekivanje za tako kratko vrijeme ne mogu ispuniti u potpunosti. U nekoj mjeri su ispunjena. Ispunjena su u slobodi vjere i nacionalnog identiteta. Kada je riječ o Gusinju i Plavu, još su samo prazna obećanja i ništa više. Posebno infrastruktura- u Gusinju i Plavu je gora danas nego prije pedeset godina. Poljoprivreda i stočarstvo ( od čega se nekada živjelo u ovim krajevima) su potpuno uništeni. U dobroj mjeri zahvaljujući neobezbijeđenosti otkupa. Mi, Gusinjani i Plavljani, očekijemo ispunjenje obećanja aktuelnog predsjednika Vlade koje je dao u Njujorku - da će konačno da skrate put do Podgorice za tridesetak kilometara i urade taj dio puta dolinom Cijevne (dvanaestak kilometara). Ukoliko to obećanje propane, kao do sada, mi, Plavogusinjani, treba da se zapitamo šta smo dobili od države koju računamo domovinom i čiju smo nezavisnost jedva čekali.

Bećo Kalamperović (Čikago)

Da, nezavisna Crna Gora je ispunila moja očekivanja. Treba biti realan i Crnu Goru posmatrati kao jedan dio Balkana i dio ex Yu prostora. Naravno, uvijek to može biti bolje i još mnogo stvari treba mjenjati, ali treba biti fer i reći da se bolje živi danas nego prije 13 godina. Učlanjenje u NATO savez, pristup EU, početak izgradnje auto-puta, stabilnost valute, razvoj turizma - sve su to pozitivne činjenice koje govore u prilog tome da je 21. maja, 2006. godine donijeta ispravna odluka.

 

Šeka Koljenović (Njujork)

Nezavisnost Crne Gore je pravo rješenje za sve narode koji žive u njoj i prava stvar koja garantuje bolju budućnost. Definitivno moze bolje u svakom smislu i mislim da ova nova garnitura mlađih kadrova u Vladi gospodina Markovića već unosi mnogo novih konkretnih stvari, prvenstveno mislim na dva ministarstva, prosvete i sporta, jer su unijeli zapadnjacki način komunikacije i konkretnosi u poslu. Očekivao sam mnogo više, posebno što se tiče sjevera Crne Gore koji se i dalje tretira kao dio neke druge države i bez ikakvog plana kako zaustaviti iseljivanjie stanovnika, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost... Uopšte ne vidim ništa konkretno ni u sljedecim godinama, što je katastrofalno za našu državu, jer ukoliko se narod iseli sve je kasno! Iako sve ide sporije, Grna Gora je zemlja lider u regionu i na pravom putu da tako i ostane. Srecan Dan nezavisnosti svima koji Crnu Goru smatraju svojom državom!

Emira Ličina (Keln)

S obzirom na to da se ovdje traži odgovor na pitanje i uz to obrazloženje, ja ću vam odgovoriti na način što ću obrazloženjem dati i odgovor. Pitanjem "da li je nezavisna Crna Gora ispunila naša očekivanja" probudili ste jednu posebnu emociju u meni, nešto što nosim iz svog rodnog mjesta, osjećaj slobode, radosti i potpune rasterećenosti. Očekivanja od Crne Gore same nemam, ona je meni i nama svima dala sve, ona je bezgrešna, grešni možemo biti samo mi, njeni građani. Što se nezavisnosti tiče, to je cilj sam za sebe, to je temelj slobodnog izbora uređenja društva, po želji građana Crne Gore. Složiće se svako dobronamjeran da Crna Gora ima vrlo težak period iza sebe - pregazio je okupator i kao takva bila je naša, sada nije više u "lancima" i opet je naša, samo što je sada isključivo i samo naša, zapravo ona koja je nekada bila sa jednom prednošću, a to je ponosno članstvo u NATO savezu. Uglavnom, na temu Crna Gora gledam na taj način, jer ono što je naše ne može biti ni u kom kontekstu loše, a ako kojim slučajem i jeste - učinimo nešto! Što se postignutog za ovih 13 godina tiče, upotrijebicu floskulu “uvijek može i više i bolje”. Očekivanja nas u dijaspori, a još više građana Crne Gore, usmjerena su baš u tom pravcu, bez realne slike o svim preprekama na tom putu, od onih unutrašnjih, političkih, ekonomskih, do naslijeđenih itd. Ovo je široka tema i zaista mislim da mi u dijaspori ne možemo imati potpuno realnu sliku, a gledano iz naše perspektive Crna Gora napreduje na svom putu ka EU, već smo članica NATO-a, otvaramo i uspješno zatvaramo pregovaračka poglavlja. Ono o čemu mi nemamo informacije je da li put ka EU prati i odgovarajuće povećanje životnog standarda, o čemu, naravno, objektivan odgovor mogu dati samo građani Crne Gore. Srećan vam svima 21. maj! Vječna je Crna Gora!
 

Zoran Raičević (Toronto)

Jeste u ovim pravcima: postala je članica NATO-a, poboljšala je spoljnu politiku, napravila je iskorak u saradnji sa dijasporom. Nije u sljedećim pravcima: 13 godina je nezavisna i dalje cupka u mjest u pregovorima sa EU, projekat Crnogorske kuće u Njujorku je doživio fijasko, Crnu Goru je od referenduma napustilo oko deset odsto stanovništva.

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Kolenović Kada se uskoro u američkim kinima pojavi naučno fantastični film „Vesuvius“, filmski ljubitelji će biti u prilici da na djelu vide Alena Kolenovića, koji u filmu igra ni manje ni više nego – glavnu ulogu. Alen je rođen 18. decembra 1988. godine u Gusinju. Već 1991. godine njegova se porodica doselila u SAD, gdje je Alen ubrzo pokazao svoj talenat. Sa svojih šest godina počeo je trenirati karate, gdje je ostvario dobre rezultate. Nosilac je crnog pojasa drugi dan, a širom SAD je osvojio brojne medalje i pehare. Pored karatea, bavi se i drugim sportovima. Na daskama koje život znače stao je još dok je pohađao studije na State University Of New York – State University At Stony Brook, gdje je diplomirao sa desetkom. Pri završnoj godini studija pohađao je časove glume, da bi poslije završenih studija upisao i završio trogodišnju školu za glumu u poznatom „William Esper studiju“ u Njujorku. Igrao je u nekoliko pozorišnih predstava na Brodveju: „The Train“, „Belgrade Trilogy“, „Fare Game“ i „Meridian, Mississippi Redux“.  Kolenović je imao i nekoliko filmskih i serijskih uloga...    

Video dana

VIC NEDELJE

    Mujo i hodža      
    Mujo i hodža

    Došao Mujo kod hodže i kaže: - Fata me vara.

    Hodža: - Razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu, volim je.

    Hodža: - Onda se ne razvodi.

    Mujo: - Ali stalno mi je to na umu.

    Hodža: - Pa, razvedi se.

    Mujo: - Ne mogu zbog djece.

    Hodža: - Onda se nemoj razvesti.

    Mujo: - Ali ne mogu joj oprostiti.

    Read more...