04242018uto
Last updatepon, 23 apr 2018 5pm

 

Glas Dijaspore

Crnogorci u Meksiku: Najsrećniji bi bili kada bi imali počasni konzulat ili ambasadu

“Registrovali smo zajednicu, poslali sva dokumenta Savjetu za dijasporu i još čekamo odgovor. Generalno, i dalje čekamo na podršku u tom dijelu. Smatram da i nakon formiranja zajednice i velike podrške crnogorske ambasade iz Argentine se ne može učiniti onoliko koliko bi se moglo učiniti da je Ambasada Crne Gore iz Argentine nadležna i za teritoriju Meksika. Ambasadi Crne Gore iz Njujorka, koja je nadležna za Meksiko, smo prošle godine pisali, ali do danas nijesmo dobili nikakav odgovor”, kazala je Karina Kuljača-Morales

Karina Kuljača-Morales (Foto: Facebook)

Karina Kuljača-Morales je Crnogorka koja živi i radi u Meksiku. Druga je generacija potomaka crnogorskih iseljenika koji su u tu zemlju stigli između dva svjetska rata.

Cijenjena je članica zajednice, bavi se društveno-odgovornim radom, bori se za to kako da se djeci sa autizmom, ali i njihovim roditeljima omoguće uslovi da se nose sa tim problemom.

Ujedno, predstavnica je crnogorske dijaspore za Meksiko i Karibe i smatra da to veliko područje zaslužuje počasni crnogorski konzulat.

“Najveća koncentracija crnogorskih iseljenika u Meksiku je u gradu Hermosiljo, u saveznoj državi Sonora. Tu žive potomci Crnogoraca, njih oko trista porodica, čiji su preci stigli u velikom talasu imigracije početkom 20. vijeka sa prostora južnoslovenskih zemalja”, kaže Kuljača Morales za “Pobjedu”.

Ističe da se do te brojke došlo na osnovu istraživanja koje su sproveli na osnovu podataka Instituta za migracije, kao i luke ulaska od 1904. godine kada je otpočeo veliki talas imigracije iz zemalja bivše Jugoslavije.

Na osnovu tih podataka čak 19.000 imigranata iz pomenutih zemalja ušlo je u Meksiko. Tada u Meksiko počinje da pristiže i veliki broj Crnogoraca. Mjesto u Sonori u kojem žive se popularno zove „La Vichada ili Los vichis“ (vichi-vić), zato što većina stanovnika nosi prezime koje se završava sa „vich-vić“.

Foto: Facebook

Takođe, prema informacijama kojima raspolaže meksička vlada, crnogorski migranti su, pored države Sonora, uglavnom naseljavali i San Migel Haljende, Halisko, Kvintana Ro, Meksiko Distrito Federal, Tihuanu. Najviše zato što su te zone blizu mora i što se nalaze blizu SAD-a.

Karina je predstavnica Crnogoraca za teritoriju Meksika i Kariba i radi na približavanju potomaka crnogorskih iseljenika sa državom porijekla, prenosi CdM.

“Registrovali smo zajednicu, poslali sva dokumenta Savjetu za dijasporu i još čekamo odgovor. Generalno, i dalje čekamo na podršku u tom dijelu. Smatram da i nakon formiranja zajednice i velike podrške crnogorske ambasade iz Argentine se ne može učiniti onoliko koliko bi se moglo učiniti da je Ambasada Crne Gore iz Argentine nadležna i za teritoriju Meksika. Ambasadi Crne Gore iz Njujorka, koja je nadležna za Meksiko, smo prošle godine pisali, ali do danas nijesmo dobili nikakav odgovor. Najsrećniji bi bili kada bismo ovdje u Meksiku imali makar počasni konzulat ili ambasadu. Ovako, osjećamo se uskraćenim za intenzivniji odnos sa zemljom porijekla”, kazala je Kuljača Morales.

Ističe da je za njih najbitnije da ih autoriteti crnogorske Vlade prepoznaju kao crnogorsku zajednicu iz Meksika.

Prema njenim riječima, glavni cilj zajednice je da pronađu i ujedine sve potomke crnogorskih iseljenika na području Meksika i Kariba.

Foto: Facebook

 

 

“Takođe, vodimo računa da prisustvujemo značajnijim događajima crnogorske dijaspore koji se uglavnom realizuju u Buenos Ajresu. Tako sam 2016. godine prisustvovala osnivačkom kongresu saveza crnogorskih zajednica iz Latinske Amerike kojem je prisustvovao i tadašnji premijer Crne Gore, gospodin Milo Đukanović. Prisustvovala sam i okruglom stolu koji je organiziovala Matica crnogorska iste godine u Buenos Ajresu, a koja se ticala teme identiteta potomaka crnogorskih iseljenika u Latinskoj Americi, kao i na proslavi koja je obilježila deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore u Provinciji Ćako-Argentina. Na profesionalnom planu učestvujem na različitim forumima i konferencijama i nacionalnog i međunarodnog karaktera. Prije par mjeseci nas je posjetio i ambasador Crne Gore u Republici Argentini, gospodin Gordan Stojović. Za nas je to bio istorijski susret”, ispričala je ona.

U intervjuu “Pobjedi” Karina je pričala i o istoriji svoje porodice.

“Moj prađed se zvao Luka Kuljača. Prababa Zorka Mitrović i njihov sin, a moj đed Đuro, emigrirali su iz Crne Gore u septembru 1928. godine. Znam da je moja baba u Crnoj Gri ostala udovica. Njen suprug, a moj prađed Luka Kuljača umro je zbog posljedica ranjavanja tokom rata. Prababa je bila medicinska sestra u jednoj bolnici u Crnoj Gori u kojoj je, prema porodičnoj istoriji, nakon ratnih napada ostao samo | jedan zid gdje se sklonila sa četiri osobe. Nakon njihovog spasavanja boravili su u ratnom bunkeru 60 dana ispod zemlje. U bunkeru su od hrane imali samo vodu i hljeb, dok su za svjetlost bili uskraćeni sve to vrijeme. Kada je izašla iz bunkera, potražila je svoju djecu, nakon čega odlučuje da napusti zemlju. Ukrcali su se na različite brodove. Najstariji sin se iskrcao u Kanadi, dok se prababa Zorka (Mitrović po ocu, a po majci Radović) iskrcala na obalu Meksika, tačnije u Verakruz, zajedno sa mlađim sinom Đurom. Odatle putuju i stižu do obale Sonore gdje se u tom momentu nalazila značajnija kolonija Crnogoraca”, objasnila je Kuljača Morales.

  • Najnovije

  • Najcitanije

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

No result.

ANKETA

Ko će biti novi predsjednik Crne Gore?

Marko Milačić - 8.1%
Mladen Bojanić - 14.9%
Hazbija Kalač - 4.1%
Vasilije Miličković - 1.4%
Dobrilo Dedeić - 2.7%
Draginja Vuksanović - 17.6%
Milo Đukanović - 44.6%

Ukupno glasova: 74
Glasanje u ovoj anketi je zavrseno u: april 16, 2018

Video dana

VIC NEDELJE