02262020sri
Last updateuto, 25 feb 2020 10pm

Glas Dijaspore

U Luksemburgu obilježena decenija nezavisnosti: Doprinos dijaspore u obnovi državnosti je najljepša ljubavna nit između iseljenika i zavičaja

“Vi ste i tog 21. maja, baš kao i u bespućima i tami 90-tih, pomogli da se takozvana većinska Crna Gora (iako ja mislim da nema većinske i manjinske, već samo Crne Gore svih njenih građana i jedina takva ima smisla) sačuva od mržnje, predrasuda i zla. Sačuvali ste sebe od nekih od nas. I sačuvali ste nas. I na tome sam vam zahvalan”, rekao je, između ostalog, ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Vladimir Radulović

U Luksemburgu je, u organizaciji udruženja “Luksemburg-Crna Gora”, “Cooperation-Montenegro”, “Zavičajnog kluba Bihor” i „Bošnjačko-donatorskog fonda”, čiji su članovi uglavnom sa prostora Crne Gore, obilježena desetogodišnjica obnove nezavisnosti Crne Gore.

Ističući značaj obnove nezavisnosti i čestitajući jubilej, gost na svečanosti, ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Vladimir Radulović, je istakao da je doprinos dijaspore u obnovi crnogorske državne nezavisnosti najljepša priča i najljepša ljubavna nit između iseljenika i zavičaja.

“Primjer, hrabrost i mudrost za nezaborav. I Crna Gora, vjerujem, to nikada neće i ne smije zaboraviti. I nije riječ samo o hiljadama glasova koje ste tog dana dali Crnoj Gori dolazeći izdaleka, prelazeći granice i okeane. Mnogo više od toga. Vi ste i tog 21. maja, baš kao i u bespućima i tami 90-tih, pomogli da se takozvana većinska Crna Gora (iako ja mislim da nema većinske i manjinske, već samo Crne Gore svih njenih građana i jedina takva ima smisla) sačuva od mržnje, predrasuda i zla. Sačuvali ste sebe od nekih od nas. I sačuvali ste nas. I na tome sam vam zahvalan. Kao što sam zahvalan što ovaj, na prvi pogled mali desetogodišnji jubilej jednog, zapravo milenijumskog trajanja, obilježavaju i organizuju zajedno četiri udruženja crnogorskih građana, čuvajući sve svoje razlike, posebnosti, programe, koncepte, senzibilitete”, kazao je Radulović.

Istakao je da takva otvorena, pluralistička, demokratska i tolerantna treba da bude i Crna Gora i takvo treba da bude i da zapravo jeste njeno iseljeništvo.

CRNA GORA NA VRATIMA NATO-A

“Večeras ponovo u Luksemburgu i ponovo zajedno. Da, baš kao što treba, onako kako su mnogi među nama sanjali i duže od ove decenije, zajedno proslavimo najznačajniji i najljepši dan crnogorske novije istorije. Ako je berlinski 13. jul, prije 138 godina, bio dan našeg međunarodno-pravnog upisa u istoriju, ako je kraj Velikog rata i mir u Versaju 1918. bio dan našeg ispisa iz istorije, ako je opet taj 13. jul, prije 75 godina bio povratak u istoriju i najplemenitiji vapaj slobode jednog malog naroda u Evropi, krik protiv nacizma, totalitarizma i isključivosti svake vrste, ako su bespuća i tragika 90-tih, kojima smo i sami pomalo doprinijeli i sahranili možda utopijsku, ali i utopijski lijepu ideju zajednice južnoslovenskih naroda, onda je 21. maj 2006, kada su građani Crne Gore na referendumu, kao niko i nikada u burnoj i turbulentnoj balkanskoj istoriji, mirno, uz osmjehe, olovkama i glasačkim listićima, bez revolucionarnih zanosa, mirisa baruta, bez ijednog zgaženog cvijeta na bihorskim poljima, rožajskom trgu ili kraj cetinjskih trotoara, demokratski i evropski rekli ‘da’, vratio Crnoj Gori dušu izgubljenu u vrtlozima ratova i vjekova, širom otvorio vrata procesima emancipacije, demokratije, slobode i modernosti, vratio Crnu Goru u naručje Evrope, a nas vratio Crnoj Gori. I, možda važnije, samima sebi. Jer, uvijek mi je je bilo jasno: kad izgubite sebe, gubite i domovinu. Ili je, možda, obrnuto?”, kazao je Radulović.

Istakao je da je deset godina kasnije, već ili tek, “jer svako od nas i vrijeme za nama i vrijeme pred nama mjeri drugačije”, Crna Gora na vratima NATO-a.

“Prije dva dana u Briselu je potpisan i posljednji dokument - protokol o pristupanju, pa sad ostaje samo da se završi postupak ratifikacije. Nastavljaju se, istom dinamikom, pregovori sa EU, nova poglavlja će biti otvorena već za nekoliko sedmica, odnosi sa susjedima u regionu već dugo, dugo nijesu bili bolji, počinje i izgradnja autoputa, a pred nama je, reklo bi se, još jedna obećavajuća turistička sezona. Konačno, pripremamo se, uz puno strpljenja, pa i uz puno izazova i povremeno usijane političke retorike za nove, ko zna koje po redu parlamentarne izbore na jesen ove godine. Da nakon njih otvorimo novu stranicu, zagledamo se u sebe i svoju nutrinu, priznamo i prihvatimo greške, dogradimo i učvrstimo institucije, osnažimo kapacitete i vladavinu prava, oslobodimo se predrasuda, sebičnosti, častoljublja i vlastoljublja i nastavimo da koračamo ka novih deset godina”, rekao je Radulović.

On je dodao da se nada i vjeruje da će, mnogo prije toga, Crna Gora i formalno biti dio EU, a suštinski društvo evropskih vrijednosti.

“Sa vama kao i do sada!”, istakao je ambasador.

DOPRINOS UDRUŽENJA PROCESU GLASANJA

Počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić je posebno istako sve bolju saradnju među našim udruženjima u toj zemlji. Naglasio je da je realizacija svečanosti najvećim dijelom rezultat njihovog zajedničkog rada.

“Na sudbonosno ‘da’ ili ‘ne’ za obnavljanje crnogorske nezavisnosti dijaspora Crne Gore koja živi u Luksemburgu je u velikom broju prepoznala važnost te odluke i opredijelila se za veliko ‘da’ i podržala obnovu nezavisnosti.Veliku ulogu su odigrali i brojni koordinatori, pripadnici naših udruženja, oko organizovanja procesa glasanja. Crna Gora je prošla nimalo lak put do svoje nezavisnosti, a sad je, kao što znate, jedan od lidera u okruženju na skoro svim poljima. Kao multikulturalna i multinacionalna država postiže sve bolje rezultate na polju ljudskih prava i sloboda, slobode štampe, borbe protiv korupcije i kriminala, a prisutni su i rezultati na što boljoj međuetničkoj i religijskoj saradnji i toleranciji”, kazao je Camić.

Sve je to, dodao je, evropska zajednica prepoznala i to je trasiralo siguran put Crne Gore ka članstvu u evropske i evroatlantske integracije.

“Veoma sam zadovoljan sve boljim i sve sadržajnijim odnosima između Crne Gore i Luksemburga, naročito nakon demokratske odluke građana da obnove nezavisnost”, dodao je on.

Camić je podsjetio da je Veliko Vojvodstvo Luksemburg zvanično priznalo Crnu Goru 14. juna 2006. godine, dok su diplomatski odnosi između dvije države uspostavljeni već 21. septembra 2006. godine.

Camić je zahvalio vladi Luksemburga koja je uvijek, kako je rekao, podržavala Crnu Goru u brojnim oblastima, a posebno u oblastima integracija u evropske i evroatlantske institucije.

“13. maja 2016. godine sam inaugurisan kao prvi počasni konzul Crne Gore u ovoj državi. Želim da se zahvalim Vladi Crne Gore koja mi je ukazala povjerenje. Smatram da je to potreba i ujedno znak zahvalnosti za cijelu našu diasporu koja ovdje živi. Uvijek ističem da sam dio ove dijaspore koja je i te kako sebe ugradila u temelje nezavisnosti Crna Gore. U tom smislu, moja uloga i obaveza će biti da promovišem potencijale dvije zemlje u cilju bliskije bilateralne saradnje”, istakao je Camić.

SLJEDEĆE GODINE DA CRNA GORA SLAVI KAO ČLANICA EVROPSKE ZAJEDNICE

Predsjednik Udruženja “Luksemburg - Crna Gora”, Ismet Muhović, je rekao da je ta organizacija u proteklih deset godina, zajedno sa ostalim udruženjima, radila na uspostavljanju kvalitetnih odnosa između dvije zemlje.

“Ovo je izuzetno bitan jubilej za sve nas i zato želim da ga proslavimo na najljepši mogući način”, kazao je Muhović.

U ime četiri udruženja organizatora obilježavanja decenije nezavisnosti, sekretar ZK “Bihor” Hamdija Rastoder je istakao važnost zajedničkog obilježavanja, misleći na udruženja organizatore. Govorio je o značaju povratka nezavosnosti i o ulozi bošnjačke dijaspore iz Crne Gore u Luksemburgu koja se masovno odazvala na poziv za referendum.

“Želimo da sljedeće godine Dan nezavisnosti naša država proslavi u Evropskoj zajednici, gdje joj je i mjesto”, kazao je Rastoder.

Goste su zabavljali Ema Čivović i Zdravko Đuranović, KUD “Evropa” i KUD ZK “Bihor”. Po prvi put se predstavio i guslar Fako Ličina, koji je za ovu priliku pjevao narodnu pjesmu “Ženidba bega Ljubovića”.

Program je vodila Alma Mucević.

Faiz Softić

  • Najnovije

  • Najcitanije

Lice Fokusa

Previous Next
Enisa Nikaj, pjevačica i tekstopisac iz Njujorka: Ime za koje će se tek čuti Prvi singl, Burn This Bridge, Enisa je objavila u septembru 2016. godine, a imao je više od 115.000 sinhronizovanih video zapisa napravljenih za njenu pjesmu na aplikaciji Musically, sa milionima korisnika. To je dovelo do toga da je pjesma osvojila 2. mjesto na takmičenju “Next Wave October”, a video su premijerno prikazivali Billboard i iHeart Radio
Lice Fokusa: Elma Kolenović Osamnaestogodišnja Elma Kolenović jedna je od najzaslužnijh članica fudbalskog tima Fairleigh Dickinson univerziteta (FDU) koji je, prvi put u svojoj istoriji, osvojio NEC Conference takmičenje u ženskom fudbalu. I to bez poraza! Elma, o čijim uspjesima je Portal Revije Fokus ranije pisao, je freshmen i dala je pet golova i imala sedam asistencija. FDU se, takođe, prvi put automatski plasirao na NCAA turnir među 64 najbolja univerzitetska tima za ovu školsku godinu. Zahvaljujući dobrim ocjenama u školi i dobrim igrama na terenu, Elma ima punu stipendiju na ovom privatnom univerzitetu. Elma Kolenović živi u Njujorku, a porijeklom je iz Gusinja. Jedna od njenih želja je i da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Inače, Haris, stariji Elmin brat, nastupa za ekipu Stony Brook univerziteta.
Lice Fokusa: Dino Radončić Šesnaestogodišnji Dino Radončić je košarkaš koji "prijeti" da će jednog dana igrati na NBA parketima. Trenutno nosi dres Reala iz Madrida, a o kakvom se talentu radi možda najbolje govori podatak da ga je specijalizovani košarkaški sajt Eurohopes proglasio za najvećeg talenta u svom uzrastu u Evropi. Dino je rođen 8. januara 1999. godine u Njemačkoj, ali je rano djetinjstvo, školovanje i početak košarkaške karijere započeo u Zrenjaninu, rodnom gradu svoje majke. Prve košarkaške korake napravio je u KK „Storm Zrenjanin” sa deset godina, a u selekciji kadeta njegov tim je već tada bio prvak države. Od tada je njegova karijera krenula vrtoglavom uzlaznom putanjom. Dino je od 2. septembra 2013. igrao u Barseloni, gdje je u potpunosti opravdao svu medijsku pažnju koju je plijenio i sa tim klubom osvojio titulu. Bio je najbolji igrač tima sa prosjekom od 25 poena, 11 skokova i osam asistencija. Postao je najmlađi stranac u istoriji koji je došao u katalonski klub… Međutim, Barselonin ljuti rival je nastojao da Radončića dovede u svoje redove, i uspio je u tome. Dino se, naravno, revanširao sjajnim partijama i u dresu kraljevskog kluba - donio je Realu titulu nakon decenijskog posta. Prošlog mjeseca, u finalu „el klasika“ protiv Barselone, ovaj, 201 centimetar visoki košarkaš, ubacio je 18 poena, imao 11 skokova i šest asistencija, pa je s pravom proglašen za najboljeg igrača finala. Dino je, inače, sin Damira Radončića, proslavljenog rukometaša, koji je igrao u najjačim evropskim ligama, i oblačio dresove reprezentacija Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i SAD. Dinova majka Vanja je bivša odbojkašica.
Binais Begović Iron Man Magazine, vodeći svjetski bodibilding i fitnes magazin i svjetski lider informacija o treninzima iz tih oblasti, objavio je da su preduzetnik Binais Begović i njegova supruga, dr Catherine Begović, kupili tu kompaniju... OPSIRNIJE
Maša i Adis Gutić   Maša je poznata svjetska manekenka, a od ljetos i zvanično naša snajka. Adis se već dugo godina bavi manekenstvom i glumom. Imao je glavne uloge u filmovima Fatalis i Marco Polo.
Ajla Karajko Dvadesetdvogodišnja Ajla Karajko iz Travnika jedna je od sedam najboljih studentkinja u SAD po ocjeni magazina „Glamour“. Humana, vrijedna, nenametljiva, dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, od malena niže uspjehe i odlučno korača ka novim izazovima. Iako je tek na pragu treće decenije, Ajla ima biografiju kao malo ko od njenih vršnjaka. Ipak, uspjeh je nije promijenio, pa i danas mašta kao kad je to radila kao djevojčica u ratom zahvaćenoj Bosni. Ajla, koja ovih dana na Kolumbija univerzitetu ostvaruje svoje snove, otvorila je sebi vrata brojnih svjetskih institucija, ali nikada nije zaboravila svoju domovinu i svoj narod, pa je u rodnom gradu realizovala niz projekta, među kojima i izgradnju Sigurne kuće „Nada“... OPŠIRNIJE
Alen Dervišević  Za plivača Alena Derviševića se ne bi pouzdano moglo utvrditi je li bolji na kopnu ili u vodi. Na kopnu je odličan student, uzoran sin i primjeran momak, a kroz vodu je do sada doplivao do stotina zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja, pehara, pohvalnica, priznanja… I sada ovaj naš mladić, porijeklom iz Gusinja, u Sjedinjenim Američkim Državama vrijedno trenira kako bi ostvario svoj san – učešće na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru 2016. godine...OPSIRNIJE

OBAVJEŠTENJA O SMRTI, POMENI I SJEĆANJA NA NAJMILIJE

SPECIJALNO IZDANJE


 

Video dana

Mali oglasi

Previous Next
Oglasi i obavještenja Neka Vaš oglas ili obavještenje vide hiljade naših čitalaca širom svijeta! Mi smo tu da Vam pomognemo da u najkraćem mogućem roku oglas o prodaji ili...
E&M Electrical kompaniji u Njujorku potrebni radnici Ukoliko ste odgovorni, želite da napredujete u karijeri i radite sa iskusnim električarima, naša kompanija je pravo mjesto za vas. Zainteresovani se mogu javiti na e-mail Ova...

BISERI

VIC NEDELJE

    Policajci i vatrogasci      
    Policajci i vatrogasci

    Vozi se grupa policajaca i grupa vatrogasaca u autobusu na sprat. Vatrogasci su u donjem dijelu autobusa a policajci u gornjem. Pritom, vatrogasci se vesele, pjevaju, a policajci svi uplašeni, preblijedjeli, drže se jedan za drugoga.

    Popne se gore jedan vatrogasac i pita ih:

    Read more...