Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir se zove Marija Korina Mačado. Dolazi iz Venecuele i godinama se bori protiv jačanja diktature u svojoj domovini. „Mi dodjeljujemo nagradu Mariji Korini Mačado za njeno neumorno zalaganje za demokratska prava naroda Venecuele i za njenu borbu za pravedni i mirni prelaz iz diktature u demokratiju“, navodi se u obrazloženju Norveškog Nobelovog komiteta u Oslu.

Mačado je dugogodišnja protivnica aktuelnog predsjednika Venecuele Nikolasa Madura čiju vladavinu ona opisuje kao vojnu diktaturu. Borila se i protiv Madurovog prethodnika, Huga Čaveza. „Demokratiji su potrebni ljudi koji će ustati i pružiti otpor“, poručio ne Nobelov komitet.

NAGRADA ZA SLOBODU I DEMOKRATIJU

Zbog svog političkog angažmana Mačado je u svojoj domovini bila stalno izložena represiji i pokušajima zastrašivanja od strane „socijalističke“ vlade pod vođstvom predsjednika Madura. Više puta bila je hapšena i u sopstvenoj zemlji mora da se skriva.

Godine 2024. Mačado je na predsjedničkim izborima u Venecueli bila kandidatkinja opozicione „Platforme demokratskog jedinstva“, ali državna izborna komisija, koja je pod uticajem vlade, isključila ju je iz trke. Umesto nje, kandidovao se diplomata Edmundo Gonzalez Urutija, koji je, prema mišljenju međunarodnih posmatrača, osvojio najviše glasova – ali Maduro, koji je na vlasti od 2013, nije priznao taj rezultat.

Prošle godine Mačado i Urutija nagrađeni su nagradom Saharov za ljudska prava Evropskog parlamenta. Takođe, iste godine Mačado je dobila i Nagradu za ljudska prava Vaclav Havel.

Evropski parlament je u obrazloženju ukazao da je Mačado „postala centralna figura prodemokratskog pokreta u Venecueli“. Nagrada za Mačado je, kako se navodi, nagrada za sve Venecuelance u i van zemlje koji se bore za ponovno uspostavljanje slobode i demokratije.

BEZ REAKCIJE IZ BIJELE KUĆE

Za sada nema reakcije iz Bijele kuće. Aktuelni američki predsjednik Donald Tramp je u nekoliko navrata stavio do znanja kako je upravo on taj koji najviše zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.

„Za samo sedam mjeseci okončao sam sedam beskrajnih ratova“, rekao je američki predsjednik u septembru u svom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u Njujorku. „Svi kažu da bi trebalo da dobijem Nobelovu nagradu za mir za svaki od tih uspjeha. Ali za mene je prava nagrada činjenica da sinovi i kćeri odrastaju sa svojim majkama i očevima, jer milioni ljudi više ne ginu u beskrajnim i sramotnim ratovima.“

TRAMP BEZ NAGRADE

Siri As Rustad iz Instituta za istraživanje mira u Oslu ne slaže se s tom procjenom. „Ne, on nije riješio sedam ratova i sukoba. Doprinosio je pregovorima, ali to nije dovoljno da bi se dobila Nobelova nagrada za mir. Mnogi ljudi trenutno imaju utisak da je svijet postao nestabilniji i nasilniji, da ima više ratova. A jedan od razloga za to može biti način na koji se Sjedinjene Države ponašaju na svjetskoj pozornici.“

Komitet koje odlučuje o dodjeli nagrade za mir poslednji put zasijedao je u ponedjeljak, dakle prije dogovora Izraela i Hamasa o prekidu rata u Pojasu Gaze.

Do sada su četiri predsjednika SAD dobili Nobelovu nagradu za mir: Teodor Ruzvelt, Vudro Vilson, Džimi Karter i Barak Obama.

Prema želji Alfreda Nobela, nagrada za mir trebalo bi da bude dodijeljena onima koji ostvare najveće napretke na polju stvaranja „više bratstva među narodima, smanjenja vojske ili onome ko organizuje mirovne kongrese“.

BILO 228 KANDIDATA

Nobelova nagrada za mir dotirana je sa oko milion eura i biće dodeljena na svečanosti 10. decembra u Oslu.

Prema podacima Nobelovog komiteta, ove godine za Nobelovu nagradu za mir bilo je nominovano 338 kandidata, među kojima su 244 pojedinca i 94 organizacije. To je ukupno 52 kandidata više nego prethodne godine. To ko je među nominovanima i ko je predložio pojedine kandidate drži se u tajnosti punih 50 godina.

Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901. godine u Oslu. Prošle godine ona je pripala organizaciji Nihon Hidankjo, Japanskoj konfederaciji žrtava atomske i hidrogenske bombe. Među ranijim dobitnicima bili su američki borac za građanska prava Martin Luter King, bivši njemački kancelar Vili Brant te, kao prva žena, austrijska pacifistkinja Berta fon Zutner.

Izvor: Deutsche Welle

Foto: Marija Korina Mačado