Albanska pozorišna i filmska glumica Anila Bisha postala je lice i glas prve AI ministarke na svijetu, albanske Dielle, ali bez vlastitog pristanka, piše Economist Times.

Prošlog septembra albanski premijer Edi Rama predstavio je digitalni avatar nazvan Diella, vještačku inteligenciju kojoj je povjeren zadatak nadzora javnih tendera s ciljem suzbijanja korupcije. Ubrzo nakon predstavljanja, viretuelna ministarka održala je i govor u parlamentu, u video-poruci koja je obišla svjetske medije.

Bisha je, prenosi Index.hr, rekla da je ranije sarađivala s državom, ali u jednom posve drugačijem projektu. Naime, svoj lik i glas dala je za digitalnu asistentkinju na platformi e-Albania, koja građanima pomaže u snalaženju među javnim uslugama i administracijom. Prema njenim tvrdnjama, nikada nije pristala da se taj isti materijal koristi za politički projekat niti za avatar predstavljen kao član vlade.

BISHA JE POKRENULA SUDSKI POSTUPAK

Nakon predstavljanja “AI ministarke”, njen život se promijenio. Kaže da je na ulici oslovljavaju imenom avatara, a dio javnosti poistovjećuje je s politikom vlade, što je dovelo i do online napada i neugodnih situacija. Zbog toga je pokrenula sudski postupak protiv države, tražeći zabranu saljeg korišćenja njenog identiteta i odštetu zbog zloupotrebe ličnih podataka.

Albanske vlasti pak tvrde da nisu učinile ništa nezakonito i navode da je projekat dio šire digitalne reforme kojom se želi smanjiti politički uticaj u postupcima javne nabave. Premijer Edi Rama ranije je izjavio da bi vještačka inteligencija trebala pomoći da javni tenderi postanu “100 odsto oslobođeni korupcije”.

Diella je prvobitno razvijena kao digitalni pomoćnik državnih servisa, ali je kasnije  dobila simboličnu ministarsku funkciju, što je potez koji je vlada predstavila kao tehnološku inovaciju, a kritičari kao politički spektakl.

PRAVNICI: OVO JE PRESEDAN

Slučaj Anile Bishe otvara pitanja koja sve češće prate razvoj generativne vještačke inteligencije: ko kontroliše digitalni identitet, gdje završava ugovorena upotreba podataka i može li nečiji lik postati politički alat bez jasnog pristanka.

Pravnici upozoravaju da bi ova tužba mogla postati jedan od prvih evropsih presedana vezanih uz pravo na glas i vizuelni identitet u eri vještačke inteligencije, a to je područje u kojem, kažu, zakonodavstvo još uvijek pokušava sustići tehnologiju.

Foto: Screenshot